
BDP u 2023. godini: Koliko povećanje da očekujemo?
Međunarodni monetarni fond (MMF) računa da će BDP Srbije ove godine porasti 2,3 odsto, dok Narodna banka Srbije očekuje rast u rasponu od dva do tri procenta.

Foto: Pixabay
Vlada Srbije nada se rastu od 2,5 odsto, a za sada najoptimističnija je projekcija Evropske banke za obnovu i razvoj iz septembra prošle godine koja kaže da će BDP naše zemlje u ovoj godini porasti za 3,3 odsto, piše Biznis.rs.
Urednik "Kvartalnog monitora" i profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić izjavio je ranije za Biznis.rs da u 2023. očekuje rast BDP od dva odsto.
Na kojim podacima i trendovima se zasnivaju ove prognoze rasta?
U izveštaju članova misije MMF-a stoji da procenjuju realan rast BDP-a Srbije na 2,5 odsto za rethodnu godinu i 2,3 odsto za tekuću.
"Uz ogradu da rizici za te projekcije predstavljaju uticaj suše na poljoprivredni sektor, rast cena energenata, kao i niži rast projektovan kod evropskih trgovinskih partnera Srbije", stoji u izveštaju članova misije MMF-a, koji su sa Vladom Srbije pregovarali o sklapanju aktuelnog stendbaj aranžmana.
"Gledajući unapred, očekuje se skroman oporavak rasta BDP na tri odsto u 2024. godini i povratak na rast od četiri odsto na srednji rok", prognozira MMF.
U analizi prošlogodišnjih dešavanja ukazuju da je ekonomski rast u Srbiji bio snažan, i da je premašio četiri procenta u prvoj polovini 2022. godine.
"I za 2022. i 2023. godinu projektujemo realno usporavanje rasta BDP na dva do tri procenta zbog nepovoljnog međunarodnog okruženja i tekuće višedimenzionalne krize, dok nakon 2023. očekujemo da će se rast ubrzati do pretkriznog nivoa, kako budu slabili efekti sukoba u Ukrajini na spoljnu tražnju i kako budu realizovani planirani infrastrukturni projekti“, stoji u izveštaju.
Kada je reč o Vladi Srbije i budžetu za 2023. godinu, računa se na rast BDP od 2,5 odsto u ovoj godini.
Ministar finansija Siniša Mali objavio je na svom Facebook profilu da je kumulativan rast bruto društvenog proizvoda Srbije od 2019. do 2022. godine iznosio 13,7 odsto, i to nazvao "jednim od najboljih rezultata u Evropi".
Zvanični podaci o rastu BDP-a Srbije u 2022. godini još nisu na raspolaganju, ali je zato dva dana uoči Nove godine Republički zavod za statistiku (RZS) objavio saopštenje pod nazivom "Ekonomska kretanja u Republici Srbiji, 2022. godina", u kome je data procena rasta BDP.
"Procenjeno je da je ukupna ekonomska aktivnost u Republici Srbiji u 2022. godini, merena realnim kretanjem bruto domaćeg proizvoda (BDP), zabeležila rast od 2,3 odsto u odnosu na 2021. godinu", objavio je RZS, uz podatak da je BDP u odnosu na 2015. godinu realno uvećan za 25,4 odsto.
Narodna banka Srbije (NBS) je u novembru korigovala svoju projekciju rasta BDP za 2022. i 2023. godinu tako što je navela da očekuje da će se u obe godine rast kretati u rasponu od dva do tri odsto.
"Usled očekivanja da će tokom 2023. godine ekonomska aktivnost u zoni evra, kao i u drugim zemljama koje su naši važni trgovinski partneri, biti znatno slabija od očekivane, ali i usled manjeg efekta prenetih tendencija iz ove godine (tzv. 'carry over' efekat), za 2023. godinu snizili smo projekciju rasta bruto domaćeg proizvoda Srbije, takođe na raspon dva do tri odsto", rekla je guvernerka Jorgovanka Tabaković na predstavljanju novembraskog Izveštaja o inflaciji.
Domaći ekonomisti okupljeni oko "Kvartalnog monitora" očekuju da će rast BDP Srbije u 2023. godini iznositi oko dva odsto.
"Srbija je još u trećem kvartalu ove godine ostvarila negativnu stopu rasta u odnosu na prethodni kvartal, i to kada se isključi uticaj sezone. Ukoliko se to ponovi i u četvrtom tromesečju naša zemlja bi formalno bila u 'plitkoj' recesiji, poput one koja se očekuje u mnogim evropskim zemljama", rekao je za Biznis.rs Milojko Arsić.
Obrazlažući prognozu rasta, Arsić je rekao će naša zemlja u novu godinu ući sa minimalnom ili negativnom stopom rasta, dok će se u isto vreme nastaviti sa primenom restriktivne monetarne politike u Srbiji i u Evropi, pa se očekuje da visoke kamatne stope obore investicije i potrošnju.
"Takođe, u prvoj polovini godine i dalje se računa sa visokom inflacijom, a tu je i rizik od rasta cena energenata i njihove nestašice", dodao je Arsić.
Više čitajte na Biznis.rs.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Investicioni fondovi u Srbiji upravljaju sa više od dve milijarde evra
12.09.2025.•
0
Predsednik Komisije za hartije od vrednosti Srbije Marko Janković izjavio je da su krajem avgusta ove godine investicioni fondovu koji posluju u Srbiji upravljali sa više od dve milijarde evra.
RZS: Potrošačke cene 4,7 odsto više nego prošle godine
12.09.2025.•
2
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u avgustu ove godine, u poređenju sa istim mesecom 2024. godine, povećane su 4,7 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Sindikat Zastava oružja: Zabrana izvoza ugrozila isplatu plata kragujevačkim oružarima
12.09.2025.•
0
Samostalni sindikat fabrike "Zastava oružje" iz Kragujevca upozorio je da je "zbog zabrane izvoza naoružanja najdirektnije ugrožena isplata zarada zaposlenima" i zatražio hitan sastanak sa nadležnim organima.
Objavljene nove cene goriva
12.09.2025.•
7
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Kompanija DDOR svečano obeležila 80 godina postojanja
11.09.2025.•
0
DDOR osiguranje, jedna od vodećih osiguravajućih kompanija u Srbiji, s ponosom je obeležila 80 godina uspešnog poslovanja.
Narodna banka Srbije zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
11.09.2025.•
2
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na 5,75 odsto.
Sektor informisanja i telekomunikacija imao najveću prosečnu zaradu - 326.000 dinara
11.09.2025.•
4
Najveća prosečna zarada po delatnostima zabeležena je u junu u sektoru informisanja i telekomunikacija od 326.580 dinara, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Novo zaduživanje države - ovaj put za 410 miliona evra: Kod koga i šta je potencijalno sporno
11.09.2025.•
10
Vlada Srbije je prošle nedelje uputila Skupštini Srbije predloge zakona o zaduživanju zemlje u ukupnom iznosu od oko 410 miliona evra.
Proizvođač leka Ozempik ukida 9.000 radnih mesta
10.09.2025.•
0
Danska farmaceutska kompanija Novo Nordisk, matična kompanija leka Ozempik za dijabetičare, saopštila je da će ukinuti 9.000 radnih mesta širom sveta, što predstavlja više od 11 odsto njenog platnog spiska.
Nenadić: Nepal i Srbiju deli samo jedan poen po percepciji korupcije
10.09.2025.•
5
Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija izjavio je da se Nepal i Srbija prema indeksu percepcije korupcije smatraju veoma korumpiranim zemljama.
Većina domaćinstava u Srbiji preživljava od plate do plate: Koliko vrede ekonomske mere?
10.09.2025.•
28
Dok Vlada uvodi ekonomske mere, propisane kako bi pomogle građanima sa nižim primanjima i pospešile kupovnu moć, nameće se pitanje koliko će one zaista postići željeni efekat.
Cene nafte porasle nakon napada Izraela na teritoriju Katara
09.09.2025.•
2
Cene nafte porasle su danas za oko jedan odsto i to Brenta na 67 dolara po barelu, a američke sirove nafte WTI (West Texas Intermediate) na iznad 63 dolara po barelu.
Novi zakon o izvršenju ne garantuje svima zaštitu: Ko ipak može ostati bez doma?
09.09.2025.•
4
Građani koji imaju bilo kakva dugovanja, bilo prema bankama, ili prema komunalnim preduzećima, moraju pažljivo pročitati predlog Zakona o izvršenju i obezbeđenju.
Digitalni evro je uskoro među nama
09.09.2025.•
8
Subota, 25. oktobar, biće značajan dan za Evropsku uniju, zapravo za sve koji se oslanjaju na evro, monetu najlukrativnije političke zajednice na svetu.
Minimalac u Srbiji u 2026. će biti 551 evro
09.09.2025.•
16
Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.
Firma koja je "ugostila" SNS kol centar dobila milionski posao od Pošte, pa poništen postupak
09.09.2025.•
1
Javno preduzeće "Pošta Srbije" dodelilo je posao grupi ponuđača u kojoj je kompanija Prointer, poznata po tome što je bila "domaćin" SNS kol centra, iako ovaj konzorcijum nije ispunjavao sve uslove.
Razvoj KUL održivog preduzetništva u skladu sa principima cirkularne ekonomije
09.09.2025.•
0
Nakon višemesečne obuke i podrške u razvoju svojih ideja, preduzetnici iz Srbije predstavili su svoje proizvode i usluge u Bjelovaru u Hrvatskoj tokom 29. i 30. avgusta.
Skladištenjem do jeftinijeg gasa
08.09.2025.•
1
Kako se u januaru i februaru ne bismo smrzavali, pripreme za energetsku sezonu treba početi na vreme.
Saradnik Bečkog instituta: Strane investicije u Srbiji manje za 40 odsto nego prošle godine
08.09.2025.•
13
Saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović ocenio je da će rast bruto domaćeg proizvoda Srbije u 2025. godini biti između dva i 2,5 odsto.
Pregovori o minimalcu za narednu godinu počinju sutra: Vlada daje 550, sindikati traže 600 evra
08.09.2025.•
13
Na sednici Socijalno-ekonomskog saveta sutra će još jednom biti razmatrana odluka o povećanju minimalne zarade za 2026. godinu.
Država se zadužuje 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije
08.09.2025.•
9
Država Srbija zadužiće se 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije.
Komentari 7
55
Zoran Čolić
Plaćač poreza
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar