
Dok EU pojačava pritisak na Rusiju, sankcije zaobilaze NIS u Srbiji
Dok Evropska unija pojačava sankcije Rusiji, u Srbiji najveća naftna kompanija, koja je u ruskom vlasništvu, širi biznis.

Foto: 021.rs
Naftna industrija Srbije (NIS), koja je od 2009. u ruskom vlasništu, izbavila se od sankcija prodajom sopstvenog kapitala, što je izvedeno nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Time je iz ruku sankcionisanog ruskog Gaspromnjefta, vlasnika NIS-a, kompanja prešla u ruke takođe Gasproma, ruske kompanije ali iz reda onih koje nisu kažnjene zbog podrške Putinovom režimu.
Početkom juna Gasprom je postao većinski vlasnik srpskog giganta petrohemijske industrije u procesu započetom krajem 2021. godine. Sistem se tako proširuje, izvan domena uticaja sankcija.
To, međutim, ipak nije oslobodilo brige za budućnost radnike u Pančevu.
"Plašimo se da sada nećemo moći da radimo sa zemljama Evropske unije. Šta ćemo ako fabrika stane, jer je EU zabranila poslovanje sa ruskim firmama", rekao je Novica Kocić, predsednik Samostalnog sindikata kompanije Petrohemija za Radio slobodna Evropa (RSE).
Kako stoji na sajtu HIP Petrohemija, glavna tržišta su joj zemlje Evropske unije i susedne države. Navodi se da 80 odsto prihoda ostvaruje izvozom. Godišnji kapacitet je 600.000 tona etilena i polietilena, sirovina za proizvodnju plastike i gume.
U NIS-u su za RSE potvrdili da su 9. juna preuzeli većinsko vlasništvo u Petrohemiji, u skladu sa Ugovorom o strateškom partnerstvu Vlade Srbije i NIS-a od decembra 2021.
"Ugovorom je predviđeno povećanje vlasničkog udela NIS-a u HIP Petrohemiji sa 20,86 odsto na 90 odsto uz obaveze novčane dokapitalizacije u visini od 150 miliona evra i izgradnje postrojenja za proizvodnju polipropilena", naveli su u NIS-u.
Ekonomista Milan Kovačević kaže za RSE da je rano za prognoze.
"Vreme će pokazati kako će Rusi upravljati i kakve će rezultate imati. Podsećam da je druga mogućnost bila da se Petrohemija ugasi ako je niko ne kupi", navodi Kovačević.
Da bi predupredila sankcije EU, ruska strana u maju 2022. učinila je transakciju koja je NIS-u omogućila nastavak poslovanja na zapadnom tržištu. Gasprom njeft, firma pod embargom EU koja je do tada imala više od polovine akcija NIS-a, prodala je deo ruskom Gaspromu koji slobodno radi. Tako je svoj udeo svela na 50 odsto i izgubila većinsko vlasništvo.
Ministarstvo privrede Srbije i Privredna komora nisu odgovorili na upit RSE u vezi sa ovim.
NIS, koji je vodeća kompanija u Srbiji za proizvodnju i preradu nafte i gasa u Srbiji, u većinskom je vlasništvu ruskog Gasprom Njefta, ćerke firme Gasproma od 2008. godine. Kontrolni paket NIS-a tada je prodat Gasprom Njeftu za 400 miliona evra.
I pored toga što NIS formalno ispunjava uslove za poslovanje u EU, sindikalni lider Petrohemije Novica Kocić je skeptičan.
"Mi pratimo situaciju na tržištu, vidimo da ne idu naši proizvodi. Magacini su nam puni zaliha. A ja znam da naša firma 90 odsto proizvoda izvozi u Evropu", kaže Kocić.
Prošlog decembra usložilo se poslovanje NIS-a, sada vlasnika Petrohemije, jer Srbija po novom paketu sankcija EU Rusiji ne može regionalnim cevovodom JANAF kroz Hrvatsku da transportuje rusku naftu, koja je od invazije Rusije na Ukrajinu činila 23 odsto uvoza.
Sindikati Petrohemije kažu da su problemi sa izvozom počeli nakon izbijanja rata u Ukrajini, posebno od prošlog septembra zbog rasta cena i komplikovane nabavke sirove nafte koja je osnova za proizvodnju.
Podsećaju da je država odlagala okončanje privatizacije predviđeno za početak jula prošle godine, prvo za tri meseca, pa za još tri, kao i da je u decembru odložena za do šest meseci.
Do krize u poslovanju petrohemijskog sektora u Evropi došlo je u julu 2022, kao posledica recesije nakon pandemije korona virusa i nije direktno vezano za ukrajinsku krizu.
Sindikalci smatraju da je transakciju trebalo odložiti do smirivanja ukrajinske krize.
"To nije realno, jer ne može se znati kada će se rat u Ukrajini završiti. Previše bi to bila situacija - šta ako", kaže ekonomista Milan Kovačević.
Ekonomista Ljubomir Madžar kaže za RSE da se država dokazala kao loš vlasnik.
"Što se pre nađe strateški partner, pre se posao oslobađa političkog uticaja. Time se stvaraju i uslovi za razvoj kompanije", dodaje Madžar.
Ceo tekst Radija slboodna Evropa čitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Investicioni fondovi u Srbiji upravljaju sa više od dve milijarde evra
12.09.2025.•
0
Predsednik Komisije za hartije od vrednosti Srbije Marko Janković izjavio je da su krajem avgusta ove godine investicioni fondovu koji posluju u Srbiji upravljali sa više od dve milijarde evra.
RZS: Potrošačke cene 4,7 odsto više nego prošle godine
12.09.2025.•
2
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u avgustu ove godine, u poređenju sa istim mesecom 2024. godine, povećane su 4,7 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Sindikat Zastava oružja: Zabrana izvoza ugrozila isplatu plata kragujevačkim oružarima
12.09.2025.•
0
Samostalni sindikat fabrike "Zastava oružje" iz Kragujevca upozorio je da je "zbog zabrane izvoza naoružanja najdirektnije ugrožena isplata zarada zaposlenima" i zatražio hitan sastanak sa nadležnim organima.
Objavljene nove cene goriva
12.09.2025.•
8
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Kompanija DDOR svečano obeležila 80 godina postojanja
11.09.2025.•
0
DDOR osiguranje, jedna od vodećih osiguravajućih kompanija u Srbiji, s ponosom je obeležila 80 godina uspešnog poslovanja.
Narodna banka Srbije zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
11.09.2025.•
2
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na 5,75 odsto.
Sektor informisanja i telekomunikacija imao najveću prosečnu zaradu - 326.000 dinara
11.09.2025.•
4
Najveća prosečna zarada po delatnostima zabeležena je u junu u sektoru informisanja i telekomunikacija od 326.580 dinara, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Novo zaduživanje države - ovaj put za 410 miliona evra: Kod koga i šta je potencijalno sporno
11.09.2025.•
10
Vlada Srbije je prošle nedelje uputila Skupštini Srbije predloge zakona o zaduživanju zemlje u ukupnom iznosu od oko 410 miliona evra.
Proizvođač leka Ozempik ukida 9.000 radnih mesta
10.09.2025.•
0
Danska farmaceutska kompanija Novo Nordisk, matična kompanija leka Ozempik za dijabetičare, saopštila je da će ukinuti 9.000 radnih mesta širom sveta, što predstavlja više od 11 odsto njenog platnog spiska.
Nenadić: Nepal i Srbiju deli samo jedan poen po percepciji korupcije
10.09.2025.•
5
Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija izjavio je da se Nepal i Srbija prema indeksu percepcije korupcije smatraju veoma korumpiranim zemljama.
Većina domaćinstava u Srbiji preživljava od plate do plate: Koliko vrede ekonomske mere?
10.09.2025.•
28
Dok Vlada uvodi ekonomske mere, propisane kako bi pomogle građanima sa nižim primanjima i pospešile kupovnu moć, nameće se pitanje koliko će one zaista postići željeni efekat.
Cene nafte porasle nakon napada Izraela na teritoriju Katara
09.09.2025.•
2
Cene nafte porasle su danas za oko jedan odsto i to Brenta na 67 dolara po barelu, a američke sirove nafte WTI (West Texas Intermediate) na iznad 63 dolara po barelu.
Novi zakon o izvršenju ne garantuje svima zaštitu: Ko ipak može ostati bez doma?
09.09.2025.•
4
Građani koji imaju bilo kakva dugovanja, bilo prema bankama, ili prema komunalnim preduzećima, moraju pažljivo pročitati predlog Zakona o izvršenju i obezbeđenju.
Digitalni evro je uskoro među nama
09.09.2025.•
8
Subota, 25. oktobar, biće značajan dan za Evropsku uniju, zapravo za sve koji se oslanjaju na evro, monetu najlukrativnije političke zajednice na svetu.
Minimalac u Srbiji u 2026. će biti 551 evro
09.09.2025.•
16
Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.
Firma koja je "ugostila" SNS kol centar dobila milionski posao od Pošte, pa poništen postupak
09.09.2025.•
1
Javno preduzeće "Pošta Srbije" dodelilo je posao grupi ponuđača u kojoj je kompanija Prointer, poznata po tome što je bila "domaćin" SNS kol centra, iako ovaj konzorcijum nije ispunjavao sve uslove.
Razvoj KUL održivog preduzetništva u skladu sa principima cirkularne ekonomije
09.09.2025.•
0
Nakon višemesečne obuke i podrške u razvoju svojih ideja, preduzetnici iz Srbije predstavili su svoje proizvode i usluge u Bjelovaru u Hrvatskoj tokom 29. i 30. avgusta.
Skladištenjem do jeftinijeg gasa
08.09.2025.•
1
Kako se u januaru i februaru ne bismo smrzavali, pripreme za energetsku sezonu treba početi na vreme.
Saradnik Bečkog instituta: Strane investicije u Srbiji manje za 40 odsto nego prošle godine
08.09.2025.•
13
Saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović ocenio je da će rast bruto domaćeg proizvoda Srbije u 2025. godini biti između dva i 2,5 odsto.
Pregovori o minimalcu za narednu godinu počinju sutra: Vlada daje 550, sindikati traže 600 evra
08.09.2025.•
13
Na sednici Socijalno-ekonomskog saveta sutra će još jednom biti razmatrana odluka o povećanju minimalne zarade za 2026. godinu.
Država se zadužuje 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije
08.09.2025.•
9
Država Srbija zadužiće se 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije.
Komentari 7
Analizator
Pa EU više nije sposobna ni sama sebe da održi i spasi, na koga oni mogu da vrše pritisak hahahaha ?
Istrošeno društvo, puno starih ljudi na maloj teritoriji sa istrošenim prirodnim resursima, bez domaće mlade radne snage koja želi da radi, navikli na luksuz al nemaju para kao pre, stare zgrade i gradovi, bez povoljnog geografskog položaja jer su mali.
Moraće žestoko EU da se bore i menjaju navike luksuza, ali i upravljanja gde imaju glomaznu administraciju, u budućnosti da bar budu neka srednje razvijene države sa srednjim primanjima u odnosu na svet.
Sa ovakvim pristupom, luksuz bez pokrića, sa malom teritorijom sa iscrpljenim prirodnim resursima, ako ne budu hteli da rade i to baš vredno nego budu se oslanjali na migrante EU će za 100 god biti najsiromašniji kontinent na svetu, i lošije će živeti nego u Africi. Jer u Africi je toplo, i jeftine cene za stanovanje, može se preživeti i bez posla, a imaju ogromnu teritoriju imaće neke prihode. A u Evropi je stanovanje skupo, a bez posla tu se brzo zapada u siromaštvo i propast. Ali ako se EU opamete i shvate da nikom nisu više zanimljivi, da su u problemu, da nemaju resurse, i ako odma sada krenu da rade kao Kinezi za šaku pirinča što se kaže, i prestanu sa aktovkama i administracijom, možda se izvuku i budu za 100 god neka srednja klasa sa srednjim primanjima na nivou sveta.
Vule
Stvarno vec nema smisla.
@Лиманац
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar