Šta kad nemačke firme izrabljuju zaposlene u Srbiji, a naš sistem ne štiti radnike?
Radnici u Srbiji koje su zaposlene u firmama koje posluju ili su u vlasništvu nemačkih kompanija, u Srbiji često nemaju kome da se žale na uslove rada.
Međutim, prema novom zakonu, one mogu da se žale Nemcima.
Kako piše Dojče vele (DW), nemački Zakon o dužnoj pažnji u lancu snabdevanja koji je na snazi punih godinu dana, omogućava radnicima koji rade van Nemačke, a u kompanijama koje sarađuju sa firmama povezanim sa ovom državom da se požale na loše uslove, izrabljivanje, i kršenje radnih prava.
U nemačkom Leoniju u Nišu radnice rade pretežno na traci. Stoje, prate traku, nema usporavanja.
Leoni svoje kablove prodaje kompaniji BMV.
"Za dve godine sam isekla bar dva miliona žica. Sao se štanca. Logično je da nekad padne koncentracija, nekad niste fizički u stanju, radite bolesni – kijam, kašljem, ništa ne vidim, a radim", priča jedna radnica za DW.
Za taj svoj rad prima 500 evra mesečno.
"Dobila sam i to da oni mene ne razumeju, ne mogu da napredujem u firmi, ne mogu da dobijem odmor kad želim, nikada ne znate kada ćete ga dobiti, kažu vam par dana pre odmora da vam je odmor odobren, radite preko mogućnosti kada poslodavac traži od vas, a kada nema potražnju, on vas pošalje kući i skida vam bonuse zbog tih dana kada on nema posla", objašnjava ona.
Radnica u prodavnici Lidl na jugu Srbije za DW kaže da neke kolege po dve godine nisu išle na odmor, jer se "nisu stekli uslovi".
"Traže da ostaneš posle radnog vremena, pitaju 'molim te, možeš li', i onog momenta kada više nemaš snage jer je svaki dan tako, onda trpiš posledice", dodaje žena koja radi za 60.000 dinara mesečno.
Po novom nemačkom zakonu, radnica Leonija mogla bi da se žali i direktno BMW-u, jer posluje sa onima koji ne poštuju ljudska i radnička prava.
Prema novom zakonu, u obavezi je da radi na poboljšanju uslova rada u kompanijama u kojima dobavlja svoje proizvode, u suprotnom može da plati penale.
"Kompanije registrovane u Nemačkoj koje posluju sa srpskim kompanijama moraju u svom lancu snabdevanja da analiziraju društvene i ekonomske rizike, da oni imaju adekvatne preventivne mere i da prate kako se one sprovode", kaže za DW Sanela Bahtijarević iz nemačkog Društva za međunarodnu saradnju (GIZ) koje, opskrbljeno novcem iz nemačkog budžeta, i u Srbiji radi na povezivanju dve zemlje.
Osim direktne žalbe firmi kupcu, postoji i Savezna agencija za kontrolu izvoza koja je zadužena da prati primenu zakona. Na sajtu te agencije takođe radnik može da podnese pritužbu i bude obavešten o postupanju.
Opširnije na DW.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Poljoprivrednici: Za državu niske cene poljoprivrednih proizvoda nisu problem
10.09.2026.•
4
Poljoprivrednici nekoliko udruženja, koji su danas sa predstavnicima Vlade Srbije razmatrali problem niskih cena ratarskih proizvoda i mleka, rekli su da su nezadovoljni ishodom razgovora.
Evropska centralna banka podigla referentnu kamatnu stopu radi ublažavanja inflacije
10.09.2026.•
0
Evropska centralna banka (ECB) podigla je danas referentnu kamatnu stopu kako bi ublažila inflaciju, podstaknutu visokim cenama nafte usled rata u Iranu.
Vuković: Bez nestašice energenata na zimu, najveći problem cena
10.09.2026.•
0
Tokom predstojeće grejne sezone ne očekuju se nestašice gasa, nafte i naftnih derivata, ali da će najveći izazov biti njihova cena, izjavio je programski menadžer za energetiku u Misiji Evropske unije Gligo Vuković.
NBS: Referentna kamatna stopa ostaje na istom nivou
10.09.2026.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto.
Cena nafte premašila 100 dolara po barelu
10.09.2026.•
0
Cena sirove nafte Brent porasla je u sredu uveče iznad 101 dolara po barelu, prvi put od maja, podstaknuta eskalacijom tenzija između SAD i Irana i jačom potražnjom Kine za naftom.
Poljoprivrednici sutra sa predstavnicima Vlade Srbije o cenama mleka i ratarskih kultura
09.09.2026.•
2
Predstavnici više udruženja poljoprivrednika Srbije, koji su zatražili razgovor sa premijerom Đurom Macutom zbog niskih cena ratarih proizvoda i mleka, pozvani su sutra na sastanak u Vladu Srbije.
Đedović Handanović: Cene energenata stvaraju pritisak i na cenu struje
09.09.2026.•
14
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da cene energenata na tržištu stvaraju pritisak i na cenu struje.
Ekonomista o podeli 6.000 dinara građanima: Nema besplatnog novca - ceh će na kraju platiti najsiromašniji
09.09.2026.•
17
Gotovo milijardu evra vredan paket pomoći građanima nije "besplatan novac", jer svaka potrošnja u jednom trenutku mora biti plaćena.
Đaković: Cene hrane skoro na evropskom proseku, a plate ni dopola
08.09.2026.•
12
Cene hrane u Srbiji približavaju se proseku EU brže nego cene ostalih proizvoda ili usluga.
Srbija zaboravila svoje, pa će proizvoditi kineske robote
08.09.2026.•
16
Krajem avgusta u Šapcu je otvorena fabrika sa čijih traka će u početku godišnje silaziti do 2.000 humanoidnih robota.
Javni dug za mesec dana povećan za 550 miliona evra
08.09.2026.•
5
Javni dug Srbije povećan je u julu za 63,6 milijardi dinara (oko 550 miliona evra) i dostigao je iznos od 4.910 milijardi dinara (41,8 milijardi evra).
Milioni evra za subvencije: Kineske kompanije iz državnog budžeta dobijaju najveće podsticaje
08.09.2026.•
9
Država domaćim i stranim privrednicima nastavlja da isplaćuje izdašne subvencije za izgradnju fabrika, zapošljavanje, kupovinu mašina, ali i izgradnju hotela, koji će prema vlastima biti potrebni za Expo sledeće godine.
Država ograničava cenu goriva, ali je ono svake nedelje sve skuplje
08.09.2026.•
19
Vlada Srbije produžila je uredbu o ograničenju cena naftnih derivata za još 60 dana. Iako sam naziv mere zvuči kao zaštita za novčanike vozača, realnost na benzinskim pumpama je drugačija jer je gorivo opet poskupelo.
Najskuplji kvadrat stana prodat u Beogradu za 12.000 evra
07.09.2026.•
3
U prvom polugodištu ove godine u Srbiji je najviše plaćen stan u beogradskoj opštini Stari grad i to za 2,6 miliona evra, što je ujedno i najskuplji kvadrat prodat po ceni od 12.000 evra.
Zlato putuje u Evropu
07.09.2026.•
3
Vest da je Holandija 86 tona zlata iz sopstvenih deviznih rezervi iz SAD premestila u London je iznenadila svet finansija.
Apple suočen s tužbom od 2,3 milijarde evra u Britaniji zbog pravila o praćenju korisnika
06.09.2026.•
2
Kompanija Apple suočena je sa tužbom vrednom dve milijarde funti (oko 2,3 milijarde evra), koja je podneta britanskom sudu u ime proizvođača aplikacija.
Folksvagen otpušta 50.000 radnika
06.09.2026.•
5
Nadzorni odbor Folksvagena jednoglasno je odobrio plan restrukturiranja do 2030. godine, kojim će nemački automobilski gigant u narednim godinama smanjiti broj zaposlenih širom sveta za do 50.000 radnika.
Da li je naftovod Novi Sad - Mađarska dovoljan za energetsku stabilnost Srbije?
06.09.2026.•
4
Izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska predstavlja važan korak ka većoj energetskoj bezbednosti Srbije, ocenio je predsednik Skupštine Saveza energetičara Srbije Milun Babić.
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
1
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
5
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
6
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Komentari 31
Gale
A kod nas nema sloge!
ne ponižavaj se
Веља
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar