Pavle Petrović: Što je pre koštalo 540, sada je 840 evra - Srbija ide u pogrešnom smeru
Brojne su indicije da je dosadašnji model privrednog rasta Srbije, baziran na državnim i stranim investicijama, već počeo da se iscrpljuje, ali se od njega ne odustaje.
Foto: Pixabay
Na to je ukazao bivši predsednik Fiskalnog saveta i redovni član SANU Pavle Petrović.
"Za 840 evra sada može da se kupi ono što je pre šest godina moglo za 540, a inflacija stvara iluziju većeg rasta", naveo je Petrović u autorskom tekstu za Radar.
Srbija, prema njegovoj proceni, trenutno ima solidan trend privrednog rasta od oko četiri odsto, za jedan procentni poen brži od zemalja Centralne i Istočne Evrope (CIE), što je dobro, ali samo na prvi pogled, jer nije svaki rast jednako kvalitetan i održiv.
"A sadašnji privredni rast Srbije niti je dovoljno kvalitetan, niti je dugoročno održiv", kazao je Petrović.
Dodao je da se model privrednog rasta Srbije fundamentalno razlikuje od zemalja CIE. Dok one rast sve više temelje na inovacijama i razvoju naprednih visokotehnoloških sektora, Srbija se oslanja na velike državne investicije i snažan priliv stranih direktnih investicija (SDI), koji je od 2017. do 2023. kumulativno dostigao skoro 25 milijardi evra.
"To, međutim, nisu investicije koje Srbiju modernizuju, jer su stranci uglavnom ulagali u tradicionalne privredne grane - rudarstvo, proizvodnju guma, osnovnih metala, sklapanje i proizvodnju bazičnih komponenti za auto-industriju… Tako se eksploatišu prirodni resursi i jeftinija radna snaga, a ne donose se znanja i napredne tehnologije, kojima bi se domaća privreda transformisala i priključila razvijenoj Evropi", naveo je Petrović.
Uporedo sa velikim javnim i stranim investicijama, domaći privatni sektor je, kako je upozorio, hiberniran, zapostavljen, nedovoljno investira, a i ta mala ulaganja pretežno su usmerena na tradicionalne grane privrede.
"Radi se, dakle, o državnom modelu rasta, koji guraju javne investicije (države i javnih preduzeća) i SDI, koje država na razne načine privlači, a ne o preduzetničkom modelu, baziranom na inicijativi, inovacijama i investiranju domaćeg privatnog sektora, koji može da obezbedi kvalitetan (visoko produktivan) i održiv privredni rast", istakao je Petrović.
Investiciona politika države od 2018. se po njegovim rečima vodi van uređenog sistema, zaobilaženjem i preskakanjem standardnih procedura, poslovi se ugovaraju direktnim pogodbama s izvođačima umesto na tenderima, ugovori su obično tajni, a projektna dokumentacija loša.
"Postoje naznake da je sadašnji neodrživi model privrednog rasta Srbije već počeo da se iscrpljuje. Javne investicije pokreću rast BDP-a po dva osnova. Prvi je kad se iz godine u godinu snažno povećavaju, jer takva promena angažuje nove zaposlene, više građevinske operative, podstiče veću proizvodnju građevinskog materijala. Međutim, taj kanal je sad iscrpljen, budući da su investicije države dostigle maksimalan nivo koji može da se finansira. To se vidi i po tome što se neki veliki projekti, poput izgradnje metroa, odlažu", naveo je Petrović.
Dodao je da drugi pozitivan efekat javnih investicija nastupa onda kad se one završe i kada izgrađena infrastruktura omogući ekspanziju privatnog sektora, što je ranije, kad su se gradili najvažniji putni koridori, bilo nesporno, ali je sad sve upitnije.
"Kolike će dugoročne koristi imati privreda od Nacionalnog stadiona ili Ekspa? Kolika je korist od projekata čija je cena ogromna a kvalitet radova upitan uključujući, sada vidimo, i njihovu pouzdanost i bezbednost", upitao je Petrović.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Država u 2026. od akciza očekuje 453,3 milijardi dinara - najviše od goriva i duvana
12.11.2025.•
0
Predviđeno je da se u državnu kasu 2026. godine od naplaćenih akciza slije 453,3 milijarde dinara.
Bugarske banke spremne za prelazak na evro od 1. januara
12.11.2025.•
0
Bugarske banke su potvrdile da će svi bankomati u zemlji od 1. januara 2026. godine isplaćivati evre, čime zvanično počinje prelazak zemlje na zajedničku evropsku valutu.
Nemački list: Strani trgovački lanci u problemu zbog Vučićeve uredbe o maržama
11.11.2025.•
35
Strani trgovački lanci u Srbiji sve teže podnose samovolju predsednika Aleksandra Vučića koja bi mogla da ih primora i da napuste Srbiju.
Srbija će prihvatiti svaki zahtev SAD o NIS-u, ali "vreme ističe"
11.11.2025.•
8
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će Srbija prihvatiti svaki zahtev Kancelarije za kontrolu strane imovine ministarstva finansija Sjedinjenih američkih država o budućem statusu NIS-a.
Srbija nespremna za ekološke takse EU: Uticaće na profit firmi
11.11.2025.•
11
Unazad mesec dana u Srbiji se ubrzano radi na uvođenju taksi za emitovanje gasova štetnih po atmosferu.
Đedović Handanović: Rusi spremni da prepuste rad NIS-a trećem licu, Srbija podržava
11.11.2025.•
22
Ruski vlasnici Naftne industrije Srbije (NIS) poslali su zahtev američkom OFAC-u u kojem se traži produžetak licence za rad, na osnovu pregovora sa trećom stranom.
Sindikat: Ako ne dobiju odgovor od institucija 1.400 radnika "Đerdap usluga" dolazi u Beograd
10.11.2025.•
11
Oko 1.400 radnika "Đerdap usluga" najavili su da će, ukoliko ne dobiju odgovor od institucija kojima su pisali, zajedno sa porodicama i prijateljima doći u Beograd, gde će ostati sve dok se ne reše njihovi problemi.
Ugašena još jedna fabrika na jugu Srbije
10.11.2025.•
8
U talasu gašenja firmi i otpuštanja radnika, jedna fabrika je zatvorena i u Bujanovcu.
Srbija "brani" NIS po bugarskom modelu koji podrazumeva dva koraka
10.11.2025.•
18
Promenama u menadžmentu NIS-a suvlasnici kompanije, ruski Gasprom i Vlada Srbije pokušavaju da po "bugarskom modelu" za Lukoil nađu rešenje za sankcije, ali je mala mogućnost da će to biti prihvaćeno.
Vlada Srbije planira da se u 2026. godini zaduži za 970 milijardi dinara
10.11.2025.•
10
Vlada Srbije planira da se u 2026. godini zaduži za oko 970 milijardi dinara (približno 8,3 milijarde evra) da bi pokrila budžetski deficit i otplatila stare dugove.
London razmatra uvođenje poreza na električna vozila
09.11.2025.•
5
Britanska vlada, koja traži prihode tri nedelje pre predstavljanja budžeta, razmatra porez na električna vozila kako bi pravednije finansirala putnu infrastrukturu u odnosu na automobile na benzin i dizel.
Kina ublažila restrikcije na izvoz retkih metala u SAD
09.11.2025.•
0
U novom znaku smirivanja odnosa, Kina je danas potvrdila da je suspendovala zabranu izvoza u SAD retkih metala galijuma, germanijuma i antimona, važnih u industrijskoj proizvodnji.
Ko će od sledeće godine morati da plaća porez na ugljen-dioksid?
09.11.2025.•
6
Od januara naredne godine u Srbiji će biti uveden novi porez, ali neće ga plaćati svi građani, već neke firme.
Na šta će vlast trošiti novac u 2026. i 2027: Milijarde za Expo, Nacionalni fudbalski stadion i rafale
09.11.2025.•
14
Vlada Srbije usvojila je predlog budžeta za 2026. godinu, kojim je planiran deficit od tri odsto, s prihodima od 2.414 milijardi i rashodima od 2.751 milijardu dinara.
Najbogatiji čovek na svetu je Ilon Mask: Ima 449 milijardi dolara
09.11.2025.•
3
Najbogatiji čovek na svetu je vlasnik kompanija Tesla, SpaceX i društvene mreže X, Ilon Mask, čije se bogatstvo trenutno procenjuje na 449 milijardi dolara (388 milijardi evra), pokazuje lista Blumberga.
Cene električnih vozila i benzinaca se sve više približavaju
09.11.2025.•
1
Cene električnih automobila se sve više približavaju cenama vozila koja koriste motor sa unutrašnjim sagorevanjem, pokazuje najnovija analiza tržišnih transakcija nemačkog automobilskog stručnjaka Ferdinanda Dudenhefera.
Šta za Srbiju znači stopiranje prodaje Lukoila?
08.11.2025.•
11
Prošlonedeljna najava ruske naftne kompanije "Lukoil" da namerava da proda svoju podružnicu u inostranstvu švajcarskoj kompaniji "Gunvor" zbog američkih sankcija, donela je Evropi i Srbiji samo kratkoročno olakšanje.
Drva po povlašćenim cenama: Penzioneri i socijalno ugroženi mogu kupiti po nižoj ceni
08.11.2025.•
3
Komercijalni direktor "Srbijašuma" Aleksandar Šalipur rekao je danas da je u tom preduzeću kubik drva 50 odsto jeftiniji i košta 5.269 dinara sa PDV-om, a u okviru državnih mera podrške građanima, od septembra do marta.
Sekundarne sankcije NIS-u: Devet meseci posledica za tržište i privredu
08.11.2025.•
9
Devet meseci pretnji sankcijama Naftnoj industriji Srbije, tokom kojih je kompanija obavljala delatnost u skladu sa posebnom licencom Ministarstva SAD, ostavile su vidljive posledice po njene poslovne rezultate.
Bugarska preuzela kontrolu nad rafinerijom Lukoil
07.11.2025.•
8
Bugarski parlament je danas doneo zakon kojim se pod državnu kontrolu stavlja rafinerija ruske grupe Lukoil u Burgasu, na Crnom moru.
Kompanija Gunvor odustala od preuzimanja Lukoila
07.11.2025.•
5
Kompanija Gunvor Group, jedan od najvećih svetskih trgovaca naftom i gasom, povukla je svoju ponudu za međunarodnu imovinu ruske naftne kompanije Lukoil.
Komentari 8
/
u evropi imaju metro.
Miloš J.
- Voleo bih da ovo pročita (i pravilno shvati) bar neko od onih "preko 2 miliona" redovnih Vučićevih glasača...
Тужибаба Јеца
Шта он зна шта је прави смер. Ја сам овде в.д. Бог и по потреби батина. Србија иде где је ја усмерим, а којекакви академци и академици могу само да свирају "Јенки дудл"
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar