Borba za telekomunikacije i uticaj u Srbiji: Kupuj, ne pitaj
Mnogo toga je unazad tri decenije pretrpeo ovaj narod, pa se mislilo da ga ništa ne može posebno uzbuditi.
Foto: 021.rs
Međutim, vest da se menja vlasništvo nad jednim od dva najveća operatera u internetu, medijskoj distribuciji i mobilnoj telefoniji dobrano je ustalasala javnost.
Šta je sa konkurencijom
Pokazalo se da stanovnici Srbije shvataju da se u 21. veku pojam suverenosti vezuje za komunikacije bar toliko koliko i za teritoriju. Otuda je vest da je SBB deo svoje imovine prodao "Jetelu", odnosno deo poslovanja "Telekomu", gotovo šokirala javnost. Tim pre što su kupci glavni rivali, čime se dugogodišnji vladajući trijumvirat svodi na dvojac.
Naravno, svi su primetili da smo godinama učili kako konkurenciju na tržištu obezbeđuje prisustvo najmanje tri snažna suparnika, a sada se prisustvo svodi na dvojac. Istina, saglasnost za aranžman mora odobriti regulatorno telo, čije se izjašnjenje očekuje tokom prve polovine godine.
Dakle, Junajted grupa je prodala svoj najvažniji poslovni segment – operatera SBB, iz koga je i nastala. Za 825 miliona evra, PPF je kupio SBB. Reč je o firmi u kojoj 60 odsto vlasništva poseduje državni investicioni fond iz Ujedinjenih Emirata, dok je 40 odsto akcija na berzi. Pre nekoliko godina su od Norvežana otkupili "Jetel", trećeg po snazi operatera u Srbiji, u javnosti poznatijeg po prethodnom imenu "Telenor". Time se "Jetel" znatno uvećava u svakom segmentu, a ima uslova i da zađe u medijsku sferu, gde ga nije bilo.
Sportski program
Mnogo veće nedoumice izaziva drugi deo aranžmana – prodaja prava sportskih prenosa koje smo do sada gledali na kanalima Sport kluba za 650 miliona evra. Kupac je "Telekom", čiji smo sportski program gledali na "Areni". Formalno, Sport klub bi mogao nastaviti emitovanje, ali ostao je bez sadržaja – sva prava prenosa prodata su najvećem rivalu, koji je, inače, unazad šest godina uspeo da poprilično preotme neke od najatraktivnijih fudbalskih i košarkaških priredbi, pa je Sport klub već duže vreme prilično siromašnog programa.
Naravno, iza svega stoji kapital države Srbije, vlasnika "Telekoma", a javnost je godinama brujala kako je "Arena" za prenose pojedinih fudbalskih takmičenja plaćala i po 100 miliona evra godišnje. Takav novac teško da je mogla povratiti od uvećane pretplate i reklama. To i nije bio cilj – Vladimir Lučić, direktor u "Telekomu", za čije se ime vezuje snažna ekspanzija firme, dobro je znao da razvoj sopstvene optičke mreže, u čemu je državna telekomunikaciona firma začudo (pre)dugo zaostajala, nije dovoljan.
Sedam puta više korisnika
Mamac za nove korisnike, kao i svuda u svetu, jeste sport i stoga je strategiju razvoja zasnivao na forsiranju (i) sportskog programa. Preplaćivao je samo da bi došao do što atraktivnijih nadmetanja, baš kao što je i preplaćivao sitne i nepoznate operatere da bi se što brže priključio vodećima, posebno u medijskoj distribuciji.
Teško da je tu bilo neposredne zarade, ali veliko je pitanje da li je dobit glavni cilj operatera. Ne jednom smo videli da je mnogo važniji (politički) uticaj, sa kojim vremenom i na razne druge načine dolazi i do znatnijeg materijalnog profita.
Rezultat ogromnih ulaganja unazad šest sezona je vidljiv. Godine 2018. "Telekom" je jedva držao 18 odsto tržišta, u Beogradu i Novom Sadu ni dva odsto korisnika nije se kačilo preko državnog operatera. SBB je dominirao i činio se nedostižnim. No, Lučiću za uspeh ne bi bilo dovoljno izvanredno poznavanje modernog poslovanja da iza sebe nije imao i gotovo neograničenu novčanu podršku države.
Besomučno ulaganje
Strategija besomučnog ulaganja i dobar smer razvoja firme dali su rezultat. "Telekom" je broj korisnika u Beogradu uvećao sedam puta, u Novom Sadu i Kragujevcu šest puta, dok ih je u Nišu pet puta više. Time se odlepio od ruralnih krajeva i sa 57,2 odsto udela postao uverljiv lider na tržištu.
Nije samo osvajao one koji su se kasnije usmeravali na mrežu, već je i rivalima otimao klijente. Tako je na kraju prošle godine broj korisnika SBB mreže iznosio blizu 650.000 (27,6 odsto), bezmalo pola miliona manje nego što je bio maksimum, dok je broj korisnika MTS-a (to je Telekomova mreža) blizu 1,4 miliona od ukupno 2,19 miliona korisnika.
Slično je i kada je u pitanju medijska distribucija – "Telekom" je dostigao 55 odsto, dok je SBB spao na 37 odsto tržišta. Svima ostalima, i skupno gledano, pripada zanemarljiv deo.
Pri objavi kupoprodaje istaknuto je da je SBB lane ostvario 30,6 milijardi dinara prihoda, od čega je 3,6 milijardi neto profit. Slične su brojke i za prethodne tri-četiri sezone. Istovremeno, pravno-tehnički posmatrano, SBB je osamostaljen i u Srbiji registrovan kao pravno lice, čime novi kupac pokazuje da porez želi plaćati u Srbiji, a ne u Luksemburgu, gde su registrovani svi kanali Junajted grupe, pa i dobit iz poslovanja na srpskom tržištu tamo uplaćuje.
Zaduženost "Telekoma"
No, to nije sve što je "Telekom" pazario. Kupio je i satelitsko poslovanje EON platforme (koja ostaje kod dosadašnjeg vlasnika), čime se razvija davnašnja Lučićeva želja za osvajanjem tržišta gastarbajtera sa jugoslovenskog prostora.
Poseban je naglasak na bogata tržišta Nemačke, SAD, Austrije, Švajcarske i veliko tržište Turske, a na ovom širenju u srpskom državnom operateru zasnivaju procene da će prihod do 2030. godine sa sadašnjih 2,1 skočiti na 3,5 milijardi evra.
Intenzivan razvoj doveo je do velike zaduženosti firme. Tako je pre pet godina "Telekom" dugovao 450 miliona, da bi krajem 2023. godine zaduženost narasla na 1,75 milijardi evra. Lane se dodatno zadužio i to prodajom obveznica na inostranom tržištu. Neočekivano lako je privukao posebno američke investitore, a sličnu emisiju sopstvenih dužničkih hartija planira i za ovu sezonu. Time je zaduženost narasla do "nebeskih" visina.
Zaboravio na dobit
Ono o čemu prvi čovek "Telekoma" uporno izbegava da govori je neto dobit poslovanja. Godine 2023. je zvanično iznosila oko 45 miliona evra, ali su iz opozicije prebacivali da je zapravo samo 6,8 miliona, ali je "veštački" naduvana niskom zvaničnom cenom antenskih stubova kasnije prodatih za znatno višu svotu. Tako je "naduvana" razlika koja se beleži kao prihod firme. Pa, i kada se kalkuliše zvanična brojka, proizilazi da bi iz poslovanja za vraćanje duga državnom operateru bilo potrebno skoro 48 godina.
Teško da i "Junajted grupa", čiji je većinski vlasnik investicioni fond "BC Partners", može da se pohvali poslovanjem. Kada su pre pet godina od KKR fonda otkupili 55 odsto vlasništva, platili su 2,6 milijardi evra, a već nekoliko sezona neuspešno pokušavaju da celu grupu preprodaju.
Razlog je ponajviše prevelika zaduženost. Po grčkim medijima, "Junajted grupa" duguje 7,2, od čega je 4,7 milijardi evra emitovanjem sopstvenih obveznica. Ove godine na naplatu pristižu obveznice vredne 800, naredne 950, potom u sledeće tri godine po 600 miliona evra. Kako inflacija nikako da padne ispod 4,5 odsto, kupovina novih obveznica kojima se stari dug zamenjuje novim se zbog sve viših kamata ne preporučuje. Zato "Partners" pokušava da prodajom imovine vrati obaveze.
Ulaganje u startapove
Operator u Srbiji nije jedini čega se "Junajted grupa" oslobađa, sličan aranžman kao "Telekomu" ponuđen je i državnom operateru u Sarajevu za segment grupe na teritoriji BiH i Crne Gore.
Lučić izbegava da govori i o dobiti i o vraćanju duga. Ponekad ponešto i kaže, ali posredno. Tako je nedavno objasnio otkud izrazit interes američkih ulagača za Telekomovim obveznicama. Objašnjenje je u firminom fondu za ulaganja u startap programe. Manje je poznato da je državni operater do sada uložio u dvanaest programa iz oblasti veštačke inteligencije.
Investitori iz SAD dobro znaju da u ovakvim firmama dolazi do znatnog skoka cena akcija ne na osnovu poslovnih rezultata glavnog biznisa, već i, u mnogo većem obimu, na osnovu ulaganja u visokotehnološke startapove. Naravno, ako se startapovi pokažu nedovoljno uspešni, ulaganja postaju promašaj.
Prodaja SBB-a za 1,470 miliona evra je jedan od najskupljih poslovnih poteza u Srbiji. Viši iznos, 1,517 milijardi evra su 2007. godine platili Norvežani za otkup mreže 063, a i ulazak "Partners"-a na srpsko tržište je koštao 2,6 milijardi evra. Sva ostala bila su niža, pa ipak, teško se može reći da je biznis dobit bila glavni mamac. Moć da se snažno utiče na javno mnjenje je ta koja odlučujuće doprinosi rastu cena operatera.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Predsednik Saveta guvernera NBS o povećanju referentne kamate: Utiče samo na korisnike dinarskih kredita
16.11.2026.•
0
Predsednik Saveta guvernera Narodne banke Srbije Ivan Nikolić izjavio je da povećanje referentne kamatne stope NBS za 0,25 odsto, na 6,0 odsto, utiče samo na korisnike dinarskih kredita.
Mercedes obustavlja sva ulaganja u pogone u Nemačkoj
15.11.2026.•
7
Nemački proizvođač automobila Mercedes obustavlja sva ulaganja u svoje pogone u Nemačkoj i razmatra zatvaranje pojedinih pogona, kako bi se izborio sa visokim troškovima proizvodnje, navodi se u dopisu zaposlenima.
Predsednica Evropske centralne banke: Inflacija će verovatno ostati visoka
15.11.2026.•
2
Inflacija će u bliskoj budućnosti verovatno ostati visoka, a Evropska centralna banka će razmotriti detaljnu strukturu bazne inflacije kako bi odredila svoje naredne korake u vezi sa kamatnim stopama sledećeg meseca.
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru povećana na 4,4 odsto
15.11.2026.•
0
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru ove godine povećana je na 4,4 odsto, a mesečna 0,8 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Banka Poštanska štedionica: Gotovina raspoloživa na 98,72 odsto bankomata
15.11.2026.•
1
Banka Poštanska štedionica objavila je da je, prema preseku na današnji dan u 11 časova, raspoloživa gotovina potvrđena na 98,72 odsto bankomata iz evidencije obuhvaćene izveštajem.
Ideja da Nemci rade duže od osam sati dnevno: "Tri dana po 12 sati i gotovo"
15.11.2026.•
4
Osmosatni radni dan, koji je Nemačka uvela u novembru 1918. godine, našao se pod znakom pitanja nakon 108 godina.
Koja evropska zemlja gubi najviše novca kada radnici štrajkuju?
15.11.2026.•
0
Nemačka bi pretrpela najveće finansijske gubitke u Evropi u slučaju jednodnevnog štrajka, pokazuje analiza Euronewsa zasnovana na podacima Eurostata za 2025. godinu.
Od 1. januara nove šifre delatnosti, firme i preduzetnici imaju 30 dana za besplatnu promenu
15.11.2026.•
3
Nova uredba o klasifikaciji delatnosti (KD) 2025. stupila je na snagu 1. oktobra, a njena primena počinje 1. januara 2027. godine, saopštila je danas Agencija za privredne registre (APR).
Analiza stranih konsultanata: Srbiji sve potrebniji strani radnici
15.11.2026.•
11
Ekonomska situacija u Srbiji je školski primer "privrede sa dva lica".
Sa tržišta Srbije povlači se više modela Folksvagena, Škode, Audija i Mercedesa
15.11.2026.•
2
Sa tržišta Srbije povlači se više modela automobila marke Folksvagen i Škoda, kao i audi Q3 zbog rizika od korozije, dok se mercedes-benz S klase povlači zbog mogućeg curenja kočione tečnosti.
Poštanska štedionica: Za dva dana isplaćeno oko sedam odsto sredstava klijentima Alta banke
14.11.2026.•
2
Banka Poštanska štedionica nastavila je danas isplatu osiguranih depozita klijentima Alta banke, iz sredstava koja je obezbedila Agencija za osiguranje depozita.
Povećana zatezna kamata: Kašnjenje u plaćanju dugova i poreza od sada skuplje
13.11.2026.•
3
Narodna banka Srbije povećala je referentnu kamatnu stopu sa 5,75 na šest odsto, što se odrazilo i na visinu zatezne kamate, kao i kamate koja se obračunava na neblagovremeno plaćene javne prihode.
Poljoprivrednici ljuti: Traže isplatu 17.000 dinara za seme, razmatraju i krivičnu prijavu protiv Glamočića
13.11.2026.•
19
Poljoprivrednici u Srbiji ljuti su na ministra poljoprivrede u tehničkom mandatu Dragana Glamočića koji je saopštio da nema para za isplatu podsticaja za kupovinu sertifikovanog semena.
Objavljene nove cene goriva
13.11.2026.•
8
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Glamočić: Trenutno nema novca za drugi deo subvencija za biljnu proizvodnju
13.11.2026.•
13
Ministar poljoprivrede Srbije u tehničkom mandatu Dragan Glamočić izjavio je danas da u ovom trenutku nema novca za isplatu drugog dela direktnih davanja po hektaru za biljnu proizvodnju.
Firma brata Davora Macure kupila vilu na Dedinju kreditom Alta banke
13.11.2026.•
12
Firma ALStone u vlasništvu Dubravka Macure kupila je vilu kreditom koji joj je odobrila ALTA banka, svega nekoliko meseci pre nego što je banka završila u stečaju.
Vlada Srbije danas odlučuje o produženju smanjenja akciza na derivate nafte
13.11.2026.•
0
Vlada Srbije u tehničkom mandatu danas će na sednici u 15 časova odlučivati o produženju privremenog smanjenja akciza na derivate nafte od 25 odsto, rečeno je Beti u Ministarstvu finansija.
JANAF još nije počeo sanaciju naftovoda
13.11.2026.•
7
Kompanija NIS zatražila je od Vlade Srbije u tehničkom mandatu da joj, zbog privremenog prekida dopremanja sirove nafte naftovodom Janaf nakon oštećenja cevovoda, omoguće korišćenje sirove nafte i dizela iz rezervi.
NBS povećala kamatnu stopu: Ekonomisti se pitaju "zašto baš sada"
13.11.2026.•
7
Narodna banka Srbije je, posle punih 26 meseci, povećala referentnu kamatnu stopu, sa 5,75 na šest odsto.
U Poštanskoj štedionici počinje isplata osiguranih depozita Alta banke, u Novom Sadu na sedam mesta
13.11.2026.•
5
Isplata osiguranih depozita klijentima Alta banke u stečaju počeće danas u ekspoziturama Poštanske štedionice.
Ćulibrk o povećanju kamatne stope NBS: Signal da će inflacija biti veća od planirane
12.11.2026.•
9
Povećanje referentne kamatne stope Narodne banke Srbije na šest odsto signal je da će inflacija biti veća nego što je planirano, ocenio je glavni urednik nedeljnika Radar Milan Ćulibrk za N1.
Komentari 6
Jovo
Mee, mee, .me
Anonimus
Pravda
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar