Prve kazne države zbog nepoštovanja marži, Delezeu kazna od 24,5 miliona

Dosadašnja kontrola tržišne inspekcije trgovinskih lanaca pokazala je da se vladina uredba o ograničavanju marži nije poštovala u 76 objekta, od kojih su čak 73 Delezeova.
Prve kazne države zbog nepoštovanja marži, Delezeu kazna od 24,5 miliona
Foto: Pixabay (ilustracija)
To je rekla ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević, koja je navela da sada trgovinski lanci treba da plate kaznu od ukupno 25,5 miliona dinara.
 
"Ukupan broj prekršajnih naloga koji je izdat je u vrednosti od 25,5 miliona dinara, od čega je 24,5 miliona za Delez", izjavila je ministarka.
Kako je rekla, ukupno je predmet kontrole bilo nešto malo više od 5.500 proizvoda i konkretno kod Deleza broj proizvoda koji nije bio usklađen sa uredbom je oko 550 ili 560 proizvoda.
 
Ona je navela da je to samo prva faza kontrole.
"Tržišna inspekcija ide dalje na teren kada su u pitanju drugi trgovinski lanci koji će biti kontrolisani, ali takođe i ovi koji su već kontrolisani, znači da kontrola još traje. U sledećoj fazi će svakako biti i kontrola onog dela koji se tiče 'of rabata' koji su takođe važan deo uredbe", rekla je ministarka.
 
Napomenula je da, kada je reč o prekršajnim nalozima, inspektori mogu na licu mesta da izdaju mandatnu kaznu i ako lanci postupe u roku od sedam, osam dana kazna se umanjuje za 50 odsto.
"Ako ne, ide se na prekšajni sud i to je onda već stvar da li će se trgovinski lanci odlučiti za plaćanje ili ne. Tako da postoje procedure propisane zakonom i u tom sankcionisanju. Zapisnici su poslati svim akterima koji su bili predmet kontrole da se izjasne i to je proces koji teče i obaveštavaćemo javnost kako se kontrola odvija, kao i za ove druge trgovinske lance gde je krenula kontrola", navela je Lazarević.
 
Ona je navela da je danas održan sastanak sa više evropskih ambasadora u Beogradu i to na njihov zahtev na kome se razgovaralo o uredbi o smanjenju marži.
 
Sastanku u vladi su prisustvovali prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali, ambasadorka Nemačke Anke Konrad, ambasador Holandije Martijn Elgersma, ambasador Belgije Frederik Develter, ambasador i šef kancelarije EU u Srbiji Andreas fon Bekerat i šef ekonomskog odeljenja Nemačke Andreas Herdt, kao i šef odeljenja za evropske integracije kancelarije EU u Srbiji Katarina Motoskova.
 
"Sastanak je iniciran zbog komentara Deleza i Lidla na uredbu o ograničenju marži, ali je dijalog bio vrlo konstruktivan i rekli smo da ne želimo da diskriminišemo strane investitore i da su oni dobrodošli u Srbiju. Istakli smo da je primarni cilj paketa ekonomskih mera da se izborimo sa cenama kakve jesu i što im je otvoreno rečeno po pitanju poređenja cena hrane u najrazvijenijim zemljama Zapadne Evrope a kolike su kod nas", rekla je ona.
 
Navela je da je u razgovoru sa ambasadorime rečeno da verujemo da su njihove kompanije koje su investitori i vodeći lanci ovde sve ove godine dobro poslovali i da ne treba toliku pompu podizati oko jedne uredbe koja je vrlo jasna i koja gleda opšti javni interes.
 
Lazarevićeva je naglasila da su ambasadorima dati jasni argumenti zbog kojih se to radi i da će zakoni iz oblasti trgovine koji se pripremaju poštovati evropske direktive.
 
"Hoćemo da napravimo neke sistemske promene u delu trgovine, da stvari dovedemo u red, uključujući i te iste komapnije iz Evropske unije kako bi se ponašale onako kao što rade i u svojim zemljama. To će biti predmet tih zakona a pogotovu onoga koji se tiče sprečavanja nepoštenih trgovačkih praksi", rekla je Lazarevićeva.
 
Ministarka je navela da se razgvaralo i oko ograničenja "of rabata" koji su bili ispod radara i istakla da je većina tih nameta zabranjena u Evropskoj uniji.
 
"Preneli smo i da smo sa trgovinskim lancima Lidlom i Delezom imali direktnu komunikaciju", rekla je ona.
 
Ministarka je uputila molbu našim dobavljačima koje rade sa trgovinskim lancima da nastave da izveštavaju ministarstvo o svim stvarima koje se događaju.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Peki

    26.09.2025 15:16
    Jedina kazna je zatvaranje svih marketa na 30 dana.U borci pre neki dan zatvorena je privatna buregdzinica na 15 dana zato sto musterija nije uzela fiskalni racun.
  • Sramota

    26.09.2025 09:11
    Pljačkaši
    Prekjuče sam kupio bombonjeru u Univerexportu za 1500 dinara a juče je keva kupila istu tu na pijaci, kod lika koji prodaje robu iz Mađarske, za 500 dinara?!
  • Михаиловић Горан

    26.09.2025 09:04
    25 динара тоалет папир

    у Maxi ју у Београду за остале граде не знам пре пар дана.Исти тај тоалет папир од 25 динара јуче пре пар месеци је био 69 динара и словима ШЕЗДЕСЕТ ДЕВЕТ ДИНАРА у том истом Maxi ју .Ролна обична тоалет папира 60 еуроценти је била до скора у земљи која има најниже плате у Европи.Хлеб Дурум 200 динара сада је 140 .

    Па Ви видите шта Вам раде.

    На једној ролни тоалет папира маржа 400%.

    Ако га продају и на 25 динара а продавали су га и 69 значи да га узимају на 15.То је 15x4 и преко 400% марже.Само на тоалет папиру.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Čeka li Srbiju šverc goriva kao 90-ih?

Šta će se tačno dešavati na srpskom tržištu nafte i njenih derivata nakon uvođenja američkih sankcija NIS-u kao da će najviše zavisiti od toga koliko će te sankcije trajati.

Svakih devet dana novi milijarder u EU

Evropska unija je ove godine dobila 39 novih milijardera, a ukupno bogatstvo milijardera u zemljama članicama povećano je za više od 400 milijardi evra.