Sirak - sve češće na njivama u Vojvodini
Već nekoliko decenija uočljivo su više dnevne temperature u našoj najvećoj žitnici, baš kao i u celom srednjoevropskom regionu.
Paorima je još bitnije što se smanjuje i broj i obim padavina, te se produžuju bezvodni periodi i to onda kad je usevima vlaga možda i najpotrebnija, od kasnog proleća do rane jeseni.
Posledice sve uočljivijih klimatskih promena su vidljive i po visini prinosa, opadaju već godinama i to tim više što je bezvodni letnji period duži.
Prilagođavanje klimatskim promenama
Čini se da od svih ratarskih useva kukuruz najviše trpi posledice promena i umanjuje rod. Lane je, usled nezapamćene suše, rekordno podbacio i umesto uobičajenih sedam, sedam i po tona po hektaru jedva da se ubralo četiri.
Prinos je naročito podbacio na zemljištu slabijeg sastava, sa koga su paori u proseku jedva uzbrali dve i po tone žutog zrna, a na pojedinim parcelama žega je toliko spržila biljku da nije bilo ni tone.
Seljaci su, naravno, primetili promene i godinama pokušavaju da se prilagode novim prilikama. Uočljivo više nego ranije seju sorte otpornije na manjak padavina i visoke temperature, a sve češće i na delu setvenih površina menjaju uzgojnu kulturu.
Tako se na vojvođanskim poljima sve češće može primetiti sirak, biljka koja širom sveta važi kao četvrta žitarica po značaju, posle kukuruza, pšenice i ječma, dok se u Vojvodini godinama gajio samo sirak metlaš čija je primena bila za izradu metli.
Dugo je na području od Baškog Petrovca do Pivnica oko 600-800 hektara bilo pod ovim usevom. No, potražnja za metlama sve ubrzanije opada, pa je „metlaš“ poslednjih sezona gotovo nestao sa ovdašnjih polja. Umesto njega paori sve više seju sirak zrnaš, koji služi za ishranu stoke.
Veći prihod, niži troškovi
Reč je o usevu koji ima približno istu količinu proteina i skroba kao kukuruz, te je izvanredno osnovno stočno hranivo. Značajna prednost sirka zrnaša je što mnogo bolje podnosi manjak vlage i visoke temperature.
Tako je u lanjskoj žegi umesto uobičajenih šest i po, sedam tona, po hektaru rodilo gotovo pet tona, pa je vidljivo da je podbačaj bio uočljivo manji nego kod kukuruza.
To, međutim, nije i jedina prednost sirka. Seje se nešto kasnije nego kukuruz, a žanje malo pre kukuruza, pa mu je sezona uočljivo kraća, odnosno manja je verovatnoća da ga zadesi neka prirodna nepogoda.
Potrebno je zasejati nešto manje semena nego u slučaju kukuruza i seje se istom sejalicom kao i kukuruz, baš kao što se i bere istim kombajnom kao i pšenica. Seljak nema potrebe da kupuje nijednu novu mašinu što mnogo olakšava i pojeftinjuje promenu setvene strukture.
Prošlogodišnja opomena
Uzgoj sirka zrnaša jeste nešto kraći i jeftiniji u odnosu na kukuruz, ali je vidljivija prednost cena. Po pravilu je skuplji od kukuruza za 20 do 25 odsto. Trenutno kilogram košta 32 dinara, devet dinara iznad cene kilograma kukuruza. Jasno da je prihod seljaka primetno viši nego od uzgoja kukuruza.
Stoga nije iznenađenje da je proletos širom Vojvodine novim usevom zasejano bezmalo 40.000 hektara. Osim paora iz Bačkog Petrovca i Selenče koji su i prethodnih sezona sadili sirak, ove godine zrnaša je primetno više i na poljima između Sente i Kanjiže, a naročito je primetan na parcelama blizu granice sa Rumunijom.
Nova regionalizacija nije iznenađenje, istočni predeli Panonske ravnice su sve bezvodniji i agrarni stručnjaci već duže vreme savetuju da se u ovim područjima kukuruz izostavlja.
Prošlogodišnji katastrofalan podbačaj bio je žestoka opomena i paori su, izgleda, shvatili da se moraju brže prilagođavati klimatskim promenama. Sirak u odnosu na vodeću biljku naših polja potrebuje za trećinu manje vode i hraniva i čini se povoljnim rešenjem upravo za područja sa manjkom vlage. U tom smislu su i preporuke agrarne struke da se novi usev primarno seje na zemljištu slabijeg kvaliteta i sa manjkom vlage.
Širom Evrope
Osnovni minus sirka je navika da se za smešu u stočnoj hrani dominantno koristi kukuruz. Do pre koju godinu samo dve mešaone su i sirak upotrebljavale za spravljanje stočnog hraniva. Poslednjih godina uvećala se upotreba sirka i sada se sirak može prodati u najmanje šest mešaona.
Zamena kukuruza sirkom nije samo vojvođanska praksa. Dešava se širom Evrope, najviše u Mađarskoj, Moldaviji, Rumuniji, Francuskoj, a u Španiji se ovaj proces toliko ubrzao da je od izvoznika postala najveći uvoznik sirka u Evropi.
Očito, svi su uočili potrebu da se setvena struktura prilagođava klimatskim promenama i tako se sirak, decenijama bezrazložno ignorisan, sve češće može videti na vojvođanskim njivama. Očekuje se da će promena useva seljaku kako povisiti, tako i povećati sigurnost zarade.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Srbija zaboravila svoje, pa će proizvoditi kineske robote
08.09.2026.•
0
Krajem avgusta u Šapcu je otvorena fabrika sa čijih traka će u početku godišnje silaziti do 2.000 humanoidnih robota.
Javni dug za mesec dana povećan za 550 miliona evra
08.09.2026.•
3
Javni dug Srbije povećan je u julu za 63,6 milijardi dinara (oko 550 miliona evra) i dostigao je iznos od 4.910 milijardi dinara (41,8 milijardi evra).
Milioni evra za subvencije: Kineske kompanije iz državnog budžeta dobijaju najveće podsticaje
08.09.2026.•
7
Država domaćim i stranim privrednicima nastavlja da isplaćuje izdašne subvencije za izgradnju fabrika, zapošljavanje, kupovinu mašina, ali i izgradnju hotela, koji će prema vlastima biti potrebni za Expo sledeće godine.
Država ograničava cenu goriva, ali je ono svake nedelje sve skuplje
08.09.2026.•
19
Vlada Srbije produžila je uredbu o ograničenju cena naftnih derivata za još 60 dana. Iako sam naziv mere zvuči kao zaštita za novčanike vozača, realnost na benzinskim pumpama je drugačija jer je gorivo opet poskupelo.
Najskuplji kvadrat stana prodat u Beogradu za 12.000 evra
07.09.2026.•
3
U prvom polugodištu ove godine u Srbiji je najviše plaćen stan u beogradskoj opštini Stari grad i to za 2,6 miliona evra, što je ujedno i najskuplji kvadrat prodat po ceni od 12.000 evra.
Zlato putuje u Evropu
07.09.2026.•
3
Vest da je Holandija 86 tona zlata iz sopstvenih deviznih rezervi iz SAD premestila u London je iznenadila svet finansija.
Apple suočen s tužbom od 2,3 milijarde evra u Britaniji zbog pravila o praćenju korisnika
06.09.2026.•
2
Kompanija Apple suočena je sa tužbom vrednom dve milijarde funti (oko 2,3 milijarde evra), koja je podneta britanskom sudu u ime proizvođača aplikacija.
Folksvagen otpušta 50.000 radnika
06.09.2026.•
5
Nadzorni odbor Folksvagena jednoglasno je odobrio plan restrukturiranja do 2030. godine, kojim će nemački automobilski gigant u narednim godinama smanjiti broj zaposlenih širom sveta za do 50.000 radnika.
Da li je naftovod Novi Sad - Mađarska dovoljan za energetsku stabilnost Srbije?
06.09.2026.•
3
Izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska predstavlja važan korak ka većoj energetskoj bezbednosti Srbije, ocenio je predsednik Skupštine Saveza energetičara Srbije Milun Babić.
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
1
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
5
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
6
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
31
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
14
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
8
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
5
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Komentari 4
Veljko Trajkovic
Anonimus
Petrovac
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar