Sirak - sve češće na njivama u Vojvodini
Već nekoliko decenija uočljivo su više dnevne temperature u našoj najvećoj žitnici, baš kao i u celom srednjoevropskom regionu.
Foto: Pixabay
Paorima je još bitnije što se smanjuje i broj i obim padavina, te se produžuju bezvodni periodi i to onda kad je usevima vlaga možda i najpotrebnija, od kasnog proleća do rane jeseni.
Posledice sve uočljivijih klimatskih promena su vidljive i po visini prinosa, opadaju već godinama i to tim više što je bezvodni letnji period duži.
Prilagođavanje klimatskim promenama
Čini se da od svih ratarskih useva kukuruz najviše trpi posledice promena i umanjuje rod. Lane je, usled nezapamćene suše, rekordno podbacio i umesto uobičajenih sedam, sedam i po tona po hektaru jedva da se ubralo četiri.
Prinos je naročito podbacio na zemljištu slabijeg sastava, sa koga su paori u proseku jedva uzbrali dve i po tone žutog zrna, a na pojedinim parcelama žega je toliko spržila biljku da nije bilo ni tone.
Seljaci su, naravno, primetili promene i godinama pokušavaju da se prilagode novim prilikama. Uočljivo više nego ranije seju sorte otpornije na manjak padavina i visoke temperature, a sve češće i na delu setvenih površina menjaju uzgojnu kulturu.
Tako se na vojvođanskim poljima sve češće može primetiti sirak, biljka koja širom sveta važi kao četvrta žitarica po značaju, posle kukuruza, pšenice i ječma, dok se u Vojvodini godinama gajio samo sirak metlaš čija je primena bila za izradu metli.
Dugo je na području od Baškog Petrovca do Pivnica oko 600-800 hektara bilo pod ovim usevom. No, potražnja za metlama sve ubrzanije opada, pa je „metlaš“ poslednjih sezona gotovo nestao sa ovdašnjih polja. Umesto njega paori sve više seju sirak zrnaš, koji služi za ishranu stoke.
Veći prihod, niži troškovi
Reč je o usevu koji ima približno istu količinu proteina i skroba kao kukuruz, te je izvanredno osnovno stočno hranivo. Značajna prednost sirka zrnaša je što mnogo bolje podnosi manjak vlage i visoke temperature.
Tako je u lanjskoj žegi umesto uobičajenih šest i po, sedam tona, po hektaru rodilo gotovo pet tona, pa je vidljivo da je podbačaj bio uočljivo manji nego kod kukuruza.
To, međutim, nije i jedina prednost sirka. Seje se nešto kasnije nego kukuruz, a žanje malo pre kukuruza, pa mu je sezona uočljivo kraća, odnosno manja je verovatnoća da ga zadesi neka prirodna nepogoda.
Potrebno je zasejati nešto manje semena nego u slučaju kukuruza i seje se istom sejalicom kao i kukuruz, baš kao što se i bere istim kombajnom kao i pšenica. Seljak nema potrebe da kupuje nijednu novu mašinu što mnogo olakšava i pojeftinjuje promenu setvene strukture.
Prošlogodišnja opomena
Uzgoj sirka zrnaša jeste nešto kraći i jeftiniji u odnosu na kukuruz, ali je vidljivija prednost cena. Po pravilu je skuplji od kukuruza za 20 do 25 odsto. Trenutno kilogram košta 32 dinara, devet dinara iznad cene kilograma kukuruza. Jasno da je prihod seljaka primetno viši nego od uzgoja kukuruza.
Stoga nije iznenađenje da je proletos širom Vojvodine novim usevom zasejano bezmalo 40.000 hektara. Osim paora iz Bačkog Petrovca i Selenče koji su i prethodnih sezona sadili sirak, ove godine zrnaša je primetno više i na poljima između Sente i Kanjiže, a naročito je primetan na parcelama blizu granice sa Rumunijom.
Nova regionalizacija nije iznenađenje, istočni predeli Panonske ravnice su sve bezvodniji i agrarni stručnjaci već duže vreme savetuju da se u ovim područjima kukuruz izostavlja.
Prošlogodišnji katastrofalan podbačaj bio je žestoka opomena i paori su, izgleda, shvatili da se moraju brže prilagođavati klimatskim promenama. Sirak u odnosu na vodeću biljku naših polja potrebuje za trećinu manje vode i hraniva i čini se povoljnim rešenjem upravo za područja sa manjkom vlage. U tom smislu su i preporuke agrarne struke da se novi usev primarno seje na zemljištu slabijeg kvaliteta i sa manjkom vlage.
Širom Evrope
Osnovni minus sirka je navika da se za smešu u stočnoj hrani dominantno koristi kukuruz. Do pre koju godinu samo dve mešaone su i sirak upotrebljavale za spravljanje stočnog hraniva. Poslednjih godina uvećala se upotreba sirka i sada se sirak može prodati u najmanje šest mešaona.
Zamena kukuruza sirkom nije samo vojvođanska praksa. Dešava se širom Evrope, najviše u Mađarskoj, Moldaviji, Rumuniji, Francuskoj, a u Španiji se ovaj proces toliko ubrzao da je od izvoznika postala najveći uvoznik sirka u Evropi.
Očito, svi su uočili potrebu da se setvena struktura prilagođava klimatskim promenama i tako se sirak, decenijama bezrazložno ignorisan, sve češće može videti na vojvođanskim njivama. Očekuje se da će promena useva seljaku kako povisiti, tako i povećati sigurnost zarade.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ambasada SAD objavila poziv za Đerdap 3: Investicija vredna 2,63 milijarde evra, rok prijave 25. jun
04.06.2026.•
9
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Srbiji objavila je javni poziv za iskazivanje interesa za učešće u projektu izgradnje Reverzibilne hidroelektrane (RHE) Đerdap 3, objavila je eKapija.
EU odložila primenu novih bankarskih pravila do kraja 2029. godine
04.06.2026.•
0
Evropska komisija saopštila je da će za tri godine odložiti primenu novih međunarodnih pravila za obračun tržišnog rizika banaka, kako evropski zajmodavci ne bi bili u nepovoljnijem položaju u odnosu na konkurente iz SAD
Manjak u državnoj kasi 99,6 milijardi dinara za četiri meseca, ministarstvo kaže: Bolje od plana
04.06.2026.•
1
U Srbiji je u prva četiri meseca ove godine ostvaren deficit republičkog budžeta u iznosu od 99,6 milijardi dinara, što je bilo bolje od budžetskog plana za 86,5 milijardi dinara.
Raste broj milionera u svetu: U Evropi, Luksemburg prednjači
04.06.2026.•
1
Novi izveštaj "World Wealth Report" kompanije "Capgemini" pokazuje da je najveći skok u broju milionera u Evropi u Luksemburgu.
Đedović: Danas dodatni razgovori sa Gaspromnjeftom
04.06.2026.•
1
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je u Sankt Peterburgu, gde učestvuje na Međunarodnom ekonomskom forumu, da će danas imati dodatne razgovore sa predstavnicima Gaspromnjefta.
Paori na udaru klimatskih promena
03.06.2026.•
6
Nije Srbija jedina u kojoj su klimatske promene postale deo briga i tema svakodnevnih razgovora.
Prosečna cena obradivog zemljišta u Srbiji bila 9.583 evra po hektaru
03.06.2026.•
1
Republički geodetski zavod saopštio je da je, prema prvom objavljenom izveštaju o cenama poljoprivrednog zemljišta u Srbiji za 2025. godinu, prosečna cena prometovanog obradivog zemljišta iznosila 9.583 evra po hektaru.
MOL zatražio dodatnih 30 dana za pregovore o kupovini NIS-a
03.06.2026.•
2
Mađarska kompanija MOL zatražila je danas od američke Kancelarije za kontrolu strane imovine OFAC dodatnih 30 dana za završetak pregovora o kupovini ruskog udela u NIS-u.
Demostat: Izmene Zakona o zaštiti potrošača donose i dobre i loše vesti
03.06.2026.•
1
Novi Zakon o zaštiti potrošača, čija će primena početi 1. avgusta, sadrži i dobre i loše vesti za potrošače, navedeno je u analizi Demostata.
Vlasnik Gugla Alfabet prodaje akcije od 80 milijardi dolara kako bi finansirao razvoj AI
03.06.2026.•
1
Kompanija Alfabet, vlasnik Gugla, saopštila je da planira da prodajom svojih akcija prikupi do 80 milijardi dolara kako bi finansirala ogromna ulaganja u infrastrukturu za veštačku inteligenciju (AI).
Gasprom povećao izvoz gasa u Evropu preko Turskog toka na najviši nivo do sada
01.06.2026.•
3
Ruski energetski gigant Gasprom, u odnosu na prethodnu godinu, povećao je izvoz gasa evropskim krakom gasovoda Turski tok za 6,5 odsto.
Izvoz nafte zabranjen do 2. jula
01.06.2026.•
1
Mera zabrane izvoza nafte i naftnih derivata produžena je do 2. jula.
Data centar u Kragujevcu troši struje kao ceo grad
31.05.2026.•
26
Potrošnja električne energije koju zahtevaju savremeni data centri postaje jedno od ključnih pitanja digitalnog razvoja Srbije.
Srbija više nije lider u proizvodnji maline
31.05.2026.•
16
Decenijama je malina bila naše "crveno zlato", proizvod po kojem je Srbija bila prepoznata širom sveta. Ali, nije više tako.
U Srbiji duže radno vreme, ali niže plate nego u većini Evrope
31.05.2026.•
25
Građani Srbije i dalje imaju duže radno vreme od proseka Evropske unije, ali uprkos tome imaju niže plate i slabiji životni standard od većine evropskih zemalja.
Slovaci prodali reklamni biznis na Balkanu: Šabački biznismen kupio regionalnog marketinškog giganta
31.05.2026.•
9
Slovačka grupacija Across posle gotovo dve i po godine odlučila je da napusti reklamni biznis u Srbiji i regionu, a agencije koje su dosad posedovale, prešle su u ruke jednog srpskog biznismena.
Porast spoljnotrgovinske razmene Srbije za oko četiri odsto
30.05.2026.•
0
Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za četiri meseca ove godine iznosila je oko 25,9 milijardi evra, što je rast od 3,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Vodeći ekonomisti očekuju slabljenje ekonomskog rasta ali ne i recesiju
30.05.2026.•
0
Svetske ekonomske perspektive znatno su pogoršane poslednjih nedelja i većina vodećih ekonomista očekuje slabljenje ekonomskog rasta u narednom periodu, ali ne i globalnu recesiju.
Stopa nezaposlenosti oko devet odsto
30.05.2026.•
6
Industrijska proizvodnja u Srbiji u aprilu veća je 3,4 odsto u odnosu na april 2025. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Miodrag Zec o prosečnoj plati: Statistika ne oslikava realan život, šta za tu platu građani mogu da kupe
30.05.2026.•
41
Ekonomista i univerzitetski profesor u penziji Miodrag Zec ocenio je da podatak o prosečnoj zaradi u Srbiji ne oslikava realan životni standard građana.
Komentari 4
Veljko Trajkovic
Anonimus
Petrovac
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar