Mesec za deset minuta dobio dva kratera veličine Velikog kanjona - evo kako

Veliki kanjon u Arizoni jedno je od čuda prirode koje je nastalo rečnom erozijom tokom više miliona godina, a blizu Mesečevog južnog pola su dva kanjona slične veličine, ali nastala potpuno drugačije.
Mesec za deset minuta dobio dva kratera veličine Velikog kanjona - evo kako
Foto: Pixabay
Novo istraživanje sugeriše da su kanjoni u oblasti kratera Šredinger na strani Meseca koja je uvek okrenuta od Zemlje isklesani za manje od 10 minuta tako što je asteroid ili kometa udarila u površinu Meseca pre oko 3,8 milijardi godina, bacajući krhotine u vazduh koje su potom pale na zemlju.
 
Udar je oslobodio 130 puta više energije od trenutnog svetskog arsenala nuklearnog oružja, prema geologu Dejvidu Kringu sa Lunarnog i planetarnog istraživačkog instituta (LPI) u Hjustonu, glavnog autora studije objavljene u utorak u časopisu "Nature Communications".
Naučnici su mapirali kanjone koristeći podatke koje je prikupio NASA-in Lunar Reconnaissance Orbiter (LRO), a zatim su koristili kompjutersko modelovanje da bi odredili pravac i brzinu letećih krhotina.
 
Utvrdili su da su se krhotine kretale brzinom od oko 3.600 kilometara na sat.
Jedan od kanjona, nazvan Volis Plank, dugačak je približno 280 kilometara i dubok 3,5 kilometra.
 
Drugi kanjon, Valis Šredinger, dugačak je oko 270 kilometara i dubok 2,7 kilometara.
 
Udar se dogodio tokom velikog bombardovanja unutrašnjeg Sunčevog sistema stenama iz svemira.
 
Procenjuje se da je prečnik objekta koji je udario u Mesec bio 25 kilometara, što ga čini većim od asteroida koji je udario u Zemlju pre 66 miliona godina i uništio dinosauruse.
 
"Kada je asteroid ili kometa udarila u površinu Meseca, ona je iskopala ogromnu količinu kamena koja je bačena u vazduh iznad površine Meseca pre nego što je pala nazad na tlo. Blokovi stena unutar tih krhotina potom su udarili u površinu u nizu manjih udara, praktično iskopavajući kanjone", rekao je Kring.
Bio je to poslednji veliki udar na površinu Meseca ili Zemlje tokom tog perioda bombardovanja u ranom Sunčevom sistemu.
 
Nova otkrića su važna za predstojeća istraživanja Meseca u narednim godinama.
 
Krater Šredinger se nalazi u blizini zone istraživanja u okviru NASA-ine planirane misije Artemis, koja ima za cilj da pošalje astronaute na Mesec po prvi put od misije Apolo 1970-ih.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Teme

MESEC

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija

WWF: Srbija od sutra u ekološkom dugu

Svetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) saopštila je da Srbija sutra ulazi u tzv. ekološki dug, koji predstavlja dan kada neka zemlja potroši više prirodnih resursa nego što će ih proizvesti u tekućoj godini.

Mreža X uvodi novu funkciju "Istorija"

Društvena mreža X uvodi novu funkciju, nazvanu Istorija (History), koja korisnicima omogućava da na jednom mestu pregledaju sačuvane objave, "lajkovane" sadržaje, video-snimke i članke koje su ranije gledali ili čitali.

Uran i Neptun bi mogli biti puni stena

Uran i Neptun su dve planete koje su istorijski klasifikovane i smatrane "ledenim divovima", a koje kruže daleko na hladnim ivicama našeg Sunčevog sistema.

Polovina mladih u Srbiji koristi AI svakog dana

Generacija Z u Srbiji veštačku inteligenciju (AI) koristi gotovo rutinski - više od 80 odsto mladih smatra je delom svoje svakodnevice, a skoro polovina AI je i upotrebljava svakog dana.

Zemlja bez (mnogo) inovacija

Neverovatno je koliko su Srbija i Srbi ponosni na Nikolu Teslu i Mihajla Pupina, gorostase u primeni naučnih saznanja i pronalazače najvišeg svetskog renomea ponikle na ovim prostorima.