FOTO: Stvaralaštvo baroknog velikana Teodora Kračuna u multimedijalnoj izložbi Galerije Matice srpske

Posetioci Galerije Matice srpske moći će da, počev od petka, 18. oktobra pa se do 23. februara naredne godine, pogledaju izložbu posvećenu najvećem srpskom baroknom slikaru Teodoru Kračunu.
FOTO: Stvaralaštvo baroknog velikana Teodora Kračuna u multimedijalnoj izložbi Galerije Matice srpske
Foto: 021.rs
Ova izložba posebna je iz više razloga. Pre svega, otvaranjem ove izložbe, Galerija obeležava 172 godine postojanja, tačnije 172 godine od donošenja odluke o osnivanju Srpske narodne zbirke - Muzeuma.
 
Prema rečima upravnice Galerije Matice srpske dr Tijane Palkovljević Bugarski, ova ustanova svake godine na poseban način proslavlja svoj rođendan, gledajući da ujedno napravi iskorak za srpsku kulturu i umetnost. 
 
"Ove godine smo odlučili da taj iskorak bude izložba o velikanu srpske kulture Teodoru Kračunu, zasnovanoj na monografskoj studiji našeg velikog poznavaoca istorije umetnosti Miroslava Timotijevića, koji je nedavno preminuo, ali nam je ostavio u amanet da ovakvu knjigu izdamo i predstavimo je javnosti. Nama se, ipak, činilo da je važno da tu formu publikacije prenesemo i u formu izložbe, a to je uradio prof. Vladimir Simić sa Katedre za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu", pojasnila je Palkovljević Bugarski na današnjem predotvaranju izložbe, za medije.
 
 
Drugi razlog iz kog je ova izložba posebna je njen inovativni, multimedijalni deo, zasnovan na upotrebi novih tehnologija, digitalizaciji i upotrebi medija u očuvanju naše kulturne baštine. Tu su umnogome pomogli naši stručnjaci sa Katedre za animaciju i inženjerstvo Fakulteta tehničkih nauka, kao i Vojvođanska banka.
 
Da je govoriti o nekoj osobi često zahtevan posao na konkretnim primerima je i pojasnio prof. Vladimir Simić, autor izložbe "Kračun". Naime, zaista predstaviti stvaralaštvo i život nekoga znači prikupiti što više informacija i iz njih sastaviti razumnu i/ili hronološku celinu, ali to u slučaju Teodora Kračuna nije bilo nimalo lako.
 
"Kada govorite o nekome ko vam je vrlo blizak i koga dobro poznajete, većina informacija vam je na raspolaganju i posao je lak. Međutim, kada govorite o dugom vremenskom periodu, o 18. veku i kada nemate mnogo informacija o stvaraocu, shvatate da morate da iskoristite ono što imate, tragate za novim i odaberete poziciju. Mi smo pokušali da se držimo paralelne naracije sa Kračunom, uzimajući u obzir da je broj podataka, arhivskih izvora i naših znanja o njemu vrlo limitiran", poručio je Simić predstavljajući deo kolekcije koji se nalazi u sali nazvanoj "Struktura baroknog sveta".
 
 
Kračun je, kako je rečeno, bio najveći slikar baroka i upravo imajući u vidu tu činjenicu i iz perspektive ovakve velike časti je i pripremljena izložba - ka shvatanju kako je biti najveći u svom vremenu.
 
"Sve te divergentne linije iz Kračunovog života imaju veze samo kad se stave u narativ i ukršaju se u tački ikonostasa kapele u Sabornoj crkvi u Sremskim Karlovcima, koji je Kračun naslikao najverovatnije u prvoj polovini 1780 godine. Međutim, nepunih godinu dana kasnije on će naprasno preminuti i to bez onoga što je bilo važno za njega, a to je pričešće i garancija da će dostići večito spasenje - to je bilo važno ljudima 18. i 19. veka", naglasio je Simić u vezi sa ikonostasom koji je prepoznat kao vrhunac srpskog baroknog slikarstva.
 
U susednoj prostoriji moguće je iskusiti potpuno digitalizovane prezentacije dela Teodora Kračuna, sa neophodnim informacijama i iskustvom za koji je zaslužan poseban softver na kojem su radili naši stručnjaci sa FTN. Klikom na svaku od ikona otvara se slika, a pomeranjem prikazanog vidljivi su detalji.
 
S obzirom na to da je reč o vrlo starim komadima umetnosti, najveći izazov je očuvanje ovih dela. Kako je pojasnila konzervator dr Daniela Korolija Crkvenjakov, savetnica u Galeriji Matice srpske, istraživanja na ikonama Teodora Kračuna pokazala su dve stvari, između ostalog. 
 
"Ono čime smo se bavili je pre svega narušavanje i obnova dela - autor je, kada je u 18. veku slikao ikone, to radio sledeći osobeni stil i umetnički izraz. Tokom vekova je česta praksa da ikone prolaze kroz razne obnove, popravke, restauracije, manje ili više uspešne ili vešte. Kada one dođu kad nas, sadrže tragove vremena koji nekada predstavljaju izazov za konzervatore. Primer je ikona Isusa Hrista koja je delimično preslikana, a na njenoj poleđini piše da ju je obnovio slikar Lazar Nikolić u Puli 1957. godine. Dakle, posle Drugog svetskog rata, Crkva je angažovala slikara koji nije bio restaurator i on ju je obnovio kako je on mislio da treba. Ako pažljivije gledate, likovi anđela su tipični za Kračuna, ali se vidi i ultraljubičastim snimanjima je dokazano da lik Hrista nije 'ruka' Kračuna", pojasnila je Korolija Crkvenjakov i dodala da to praktično znači izmenu izraza ikone, najbitnijeg dela, te da je vrlo rizično skidati taj deo sa lica ikone, u nadi da se ispod nalazi original u očuvanom stanju.
 
 
Druga situacija je jasna na ikoni Hrista i Bogorodice, koja sadrži značajna oštećenja baš na licima, što je opet bilo vrlo nezgodno za restauratore da spašavaju i zbog toga izgleda kao da nešto dosta bitno nedostaje.
 
"Ovako kako ikona sada izgleda je onako kako su konzervatori Galerije Matice srpske pripremili ikonu 1972. godine, za izložbu. Snašli su se na način koji je tada bio moguć, ali moramo da priznamo da je jedan deo vrednosti nepovratan. To je ono što ilustruje priču o nestajanju i obnovi", pojasnila je savetnica u Galeriji.
 
Ovo je samo jedan deo bogate priče koju priča izložba "Kračun". Tokom njenog trajanja će biti organizovana i stručna predavanja i vođenja.
 
Izložba je realizovana i uz podršku Ministarstva kulture i Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, informisanje i odnose sa verskim zajednicama.
 
Svečano otvaranje je sutra u 19 časova, prilikom posebne svečane sednice. Inače, tokom trajanja izložbe će u Galeriji biti moguće kupiti i poslasticu koja je bila posebno popularna za vreme baroka - a to je štrudla, koju će za ovu potrebu pripremati novosadska poslastičarnica Vremeplov.
  • StAV

    17.10.2019 21:09
    Nema podrske
    Ako odem u skolu moje dece i predlozim posetu Matici umesto posete trznih centara i slicnih objekata, mogu ocekivati revansizam ili spinovanje. Vec sam doziveo slicno kada sam predlozio da nastavnici i ostalo osoblje ne konzumiraju cigarete ispred ulaza u skolu naocigled svih ucenika... Zvali su policiju i optuzili me za nasilje.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Novi Sad - Kultura