Naziru se rešenja za probleme koje stvaraju veliki zagađivači

Sem građana, problemi su otpad od organskih materija u poljoprivredi koji se raspada i proizvodi metan, dok je poljoprivredni otpad sa stočarskih farmi, iz šećerana, fabrika kvasaca i pivara odgovoran i za zagađenje kanala.
Kada su u pitanju gradovi, najveći zagađivači vodenih tokova su Novi Sad, Vrbas, Zrenjanin i svi ostala velika mesta koja nemaju postrojenja za preradu otpadnih voda. Problem su i sela, jer veliki broj septičkih jama dovodi do zagađenja podzemnih voda.
Zagađivači naravno imaju zakonsku obavezu da ugrađuju filtere i da sami vode računa o otpadnim vodama. Ali kakva je situacija na terenu i zbog čega je Veliki bački kanal i danas najcrnja tačka u Evropi?
Trenutno 40 industrijskih pogona ispušta otpadne vode u Veliki bački kanal, a zagađivači su i komunalne otpadne vode iz Crvenke, Kule i Vrbasa. Čišćenje i remedijacija kanala konačno je postala aktuelna tema za nadležne, koji uz pomoć Evropske unije pokušavaju da pronađu najbolji način da saniraju višedecenijsku štetu, otklone uzroke zagađenja i dovedu kanal u stanje iskoristivosti i korisnosti za građane.
Tako se u javnosti svojevremeno "digla prašina" kad je predstavljeno jedno od rešenja za izmuljavanje kanala, koje je podrazumevalo deponovanje određene količine mulja na tri lokacije, od kojih je jedna bila vrlo blizu domova Vrbašana. Usled opasnosti da će uklanjanjanje mulja na određeno vreme dovesti do isparavanja opasnih materija, građani su se pobunili i poručili da je ovo rešenje neprihvatljivo.
Kako je za 021 rekao pomoćnik sekretara pri Pokrajinskom sekretarijatu za urbanizam i zaštitu životne sredine Nemanja Erceg, došlo se ipak do boljeg rešenja.
"Najbolja, a finansijski i najisplativija opcija podrazumeva zatvaranje kanala od nultog do šestog kilometra, uz premošćavanje bočnih kanala, koji bi preuzeli funkciju glavnog kanala. Kanal bi se isušio do linije mulja, a cevi postavljene u mulj bi radile dehidraciju i u tom periodu bi ovaj deo kanala bio zatvoren - zato neće biti štete po zdravlje građana. Nakon analize mulja, neopasan mulj bi se koristio kao prekrivka na regionalnim deponijama, a opasan mulj bi se ili tretirao u cementarama, ili bi se deo izvozio u inostranstvo na tretiranje", objašnjava Erceg.
On dodaje da se, nakon izmuljavanja, voda ponovo pušta u kompletno čist i funkcionalan kanal, koji nikad više ne bi bio zagađen, a za kompletno čišćenje treba oko dve i po godine.
Sve navedeno tek je treća faza u komplikovanom postupku čišćenja ovog vodotoka kojom bi se uklonilo i tretiralo više od 300.000 kubnih metara mulja zatrovanog teškim metalima, virusima i bakterijama. Uslovi za revitalizaciju Velikog bačkog kanala stvoreni su završetkom izgradnje centralnog postrojenja za preradu otpadnih voda u Vrbasu, koji će prikupljati komunalne, industrijske i sanitarne otpadne vode iz Kule, Crvenke i svih naselja u opštini Vrbas i prerađene ih upuštati u kanal.
Grupa Vrbašana okupljenih u Ekološki pokret Vrbas prva je počela da ukazuje na štetu koja se čini Velikom bačkom kanalu. Članovi ovog pokreta dane su provodili na ulici, u protestima, skrećući građanima pažnju na štetu koja im se čini.
"Iako su ovo bili vidljivi i ogromni potezi, na terenu je rađeno malo. Inspekcije su neefikasne i produžena ruka vlasti, pa tako ne možete da očekujete da će inspektor 'udariti' na svog prijatelja iz stranke bliskoj nekoj firmi. Neke kompanije su napravile pomake tokom godina jer im je izvoz u Evropsku uniju bitan, pa tako i moraju da poštuju standarde", podseća predsednik Ekološkog pokreta Vrbas Ratko Đurđevac.
On kaže da su građani Vrbasa i okolnih mesta sve više svesni štete koja im je načinjena jer su oboljenja sve vidljivija i češća iz godine u godinu.
"Bilo je potrebno određeno vreme da sazri svest o zdravlju. Sada je potrebno dobro definisati svaki potez kako bi kanal, ali i njegova okolina, imali punu funkciju. Potrebno je razmišljati i o uređenju okolnih zelenih pojaseva, šetališta, potencijalne male marine, kako bi se probudio i nautički turizam. Postoji toliko potencijala, ali samo ako se sve uradi maksimalno profesionalno i posvećeno", kaže Đurđevac i dodaje da mu je nepoznanica najnoviji model čišćenja kanala, odnosno isušivanje i odvođenje mulja izvan naselja.
"Ali svakako bi građanima laknulo da se taj mulj ne deponuje pored naselja", zaključuje on.
Nakon čišćenja, preduslov za revitalizaciju ovog vodotoka podrazumeva i da bi svi industrijski pogoni uz Veliki bački kanal u narednom periodu morali da ugrade sopstvene prečistače.
Projekat "Zdravoskop" finansijski je podržala Gradska uprava za kulturu. Stavovi izneti u sadržaju nužno ne odražavaju stav gradske uprave.