Naziru se rešenja za probleme koje stvaraju veliki zagađivači

Mnogobrojne fabrike širom Vojvodine direktni su krivci zbog učestalih zagađenja ovdašnjh vodotokova, vazduha i zemljišta, prvenstveno zbog toga što nemaju sisteme za zaštitu okoline.
Naziru se rešenja za probleme koje stvaraju veliki zagađivači
Foto: 021.rs

Sem građana, problemi su otpad od organskih materija u poljoprivredi koji se raspada i proizvodi metan, dok je poljoprivredni otpad sa stočarskih farmi, iz šećerana, fabrika kvasaca i pivara odgovoran i za zagađenje kanala.

Kada su u pitanju gradovi, najveći zagađivači vodenih tokova su Novi Sad, Vrbas, Zrenjanin i svi ostala velika mesta koja nemaju postrojenja za preradu otpadnih voda. Problem su i sela, jer veliki broj septičkih jama dovodi do zagađenja podzemnih voda.

Zagađivači naravno imaju zakonsku obavezu da ugrađuju filtere i da sami vode računa o otpadnim vodama. Ali kakva je situacija na terenu i zbog čega je Veliki bački kanal i danas najcrnja tačka u Evropi?
 
Trenutno 40 industrijskih pogona ispušta otpadne vode u Veliki bački kanal, a zagađivači su i komunalne otpadne vode iz Crvenke, Kule i Vrbasa. Čišćenje i remedijacija kanala konačno je postala aktuelna tema za nadležne, koji uz pomoć Evropske unije pokušavaju da pronađu najbolji način da saniraju višedecenijsku štetu, otklone uzroke zagađenja i dovedu kanal u stanje iskoristivosti i korisnosti za građane.
 
Tako se u javnosti svojevremeno "digla prašina" kad je predstavljeno jedno od rešenja za izmuljavanje kanala, koje je podrazumevalo deponovanje određene količine mulja na tri lokacije, od kojih je jedna bila vrlo blizu domova Vrbašana. Usled opasnosti da će uklanjanjanje mulja na određeno vreme dovesti do isparavanja opasnih materija, građani su se pobunili i poručili da je ovo rešenje neprihvatljivo.  
 
Kako je za 021 rekao pomoćnik sekretara pri Pokrajinskom sekretarijatu za urbanizam i zaštitu životne sredine Nemanja Erceg, došlo se ipak do boljeg rešenja.
 
"Najbolja, a finansijski i najisplativija opcija podrazumeva zatvaranje kanala od nultog do šestog kilometra, uz premošćavanje bočnih kanala, koji bi preuzeli funkciju glavnog kanala. Kanal bi se isušio do linije mulja, a cevi postavljene u mulj bi radile dehidraciju i u tom periodu bi ovaj deo kanala bio zatvoren - zato neće biti štete po zdravlje građana. Nakon analize mulja, neopasan mulj bi se koristio kao prekrivka na regionalnim deponijama, a opasan mulj bi se ili tretirao u cementarama, ili bi se deo izvozio u inostranstvo na tretiranje", objašnjava Erceg.
 
On dodaje da se, nakon izmuljavanja, voda ponovo pušta u kompletno čist i funkcionalan kanal, koji nikad više ne bi bio zagađen, a za kompletno čišćenje treba oko dve i po godine.
 
Sve navedeno tek je treća faza u komplikovanom postupku čišćenja ovog vodotoka kojom bi se uklonilo i tretiralo više od 300.000 kubnih metara mulja zatrovanog teškim metalima, virusima i bakterijama. Uslovi za revitalizaciju Velikog bačkog kanala stvoreni su završetkom izgradnje centralnog postrojenja za preradu otpadnih voda u Vrbasu, koji će prikupljati komunalne, industrijske i sanitarne otpadne vode iz Kule, Crvenke i svih naselja u opštini Vrbas i prerađene ih upuštati u kanal.
 
Grupa Vrbašana okupljenih u Ekološki pokret Vrbas prva je počela da ukazuje na štetu koja se čini Velikom bačkom kanalu. Članovi ovog pokreta dane su provodili na ulici, u protestima, skrećući građanima pažnju na štetu koja im se čini.
 
"Iako su ovo bili vidljivi i ogromni potezi, na terenu je rađeno malo. Inspekcije su neefikasne i produžena ruka vlasti, pa tako ne možete da očekujete da će inspektor 'udariti' na svog prijatelja iz stranke bliskoj nekoj firmi. Neke kompanije su napravile pomake tokom godina jer im je izvoz u Evropsku uniju bitan, pa tako i moraju da poštuju standarde", podseća predsednik Ekološkog pokreta Vrbas Ratko Đurđevac.
 
On kaže da su građani Vrbasa i okolnih mesta sve više svesni štete koja im je načinjena jer su oboljenja sve vidljivija i češća iz godine u godinu.
 
"Bilo je potrebno određeno vreme da sazri svest o zdravlju. Sada je potrebno dobro definisati svaki potez kako bi kanal, ali i njegova okolina, imali punu funkciju. Potrebno je razmišljati i o uređenju okolnih zelenih pojaseva, šetališta, potencijalne male marine, kako bi se probudio i nautički turizam. Postoji toliko potencijala, ali samo ako se sve uradi maksimalno profesionalno i posvećeno", kaže Đurđevac i dodaje da mu je nepoznanica najnoviji model čišćenja kanala, odnosno isušivanje i odvođenje mulja izvan naselja.

"Ali svakako bi građanima laknulo da se taj mulj ne deponuje pored naselja", zaključuje on.

Nakon čišćenja, preduslov za revitalizaciju ovog vodotoka podrazumeva i da bi svi industrijski pogoni uz Veliki bački kanal u narednom periodu morali da ugrade sopstvene prečistače.

Projekat "Zdravoskop" finansijski je podržala Gradska uprava za kulturu. Stavovi izneti u sadržaju nužno ne odražavaju stav gradske uprave.

OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!

Ostalo iz kategorije Projekti - Zdravoskop

Budućnost u obnovljivim izvorima energije

Pre manje od godinu dana počeo je sa radom "Čibuk 1", najveći vetropark u Srbiji u koji je uloženo 300 miliona evra, a samo dva meseca kasnije Skupština grada Subotice usvojila je Plan detaljne regulacije za izgradnju vetroelektrane "Maestrale Ring" čime su se stekli preduslovi za gradnju još većeg vetroparka vrednog čak 700 miliona evra.

Mnogo nedoumica oko rešavanja pitanja upravljanja otpadom

Nova Strategija upravljanja otpadom za period 2019-2024. godina predstavlja osnovni dokument za razvoj i unapređenje sistema upravljanja otpadom u Srbiji, kroz upotpunjavanje strateškog i zakonodavnog okvira i potrebnih sektorskih planskih dokumenata u skladu sa pravnim tekovinama Evropske unije.

Koliko će nas koštati zaštita životne sredine

Početkom 2020. godine na sednici Vlade Republike Srbije usvojena je Pregovaračka pozicija za Poglavlje 27 - životna sredina i klimatske promene, čime su stvareni uslovi za otvaranje još jednog veoma važnog poglavlja u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji.

Problem otpadnih voda u Dunavu i dalje bez rešenja

Nivo zagađenosti fekalijama na toku Dunava kod Novog Sada i Beograda je kritičan, a u nekim delovima toka čak i ekstremno visok, pokazalo je mikrobiološko istraživanje koje je sprovela grupa austrijskih univerzitetskih naučnika.

Plastične kese veliki problem za životnu sredinu

Cilj da Novi Sad postane "zeleni grad" trebao bi da počne da se realizuje početkom 2021. kada počinje da se primenjuje zabrana upotrebe plastičnih kesa na svim prodajnim mestima, uključujući i pijace.