Med iz SAD-a još uvek sadrži radioaktivni otpad iz testiranja pre 60 godina

Nova istraživanja pokazuju da se u američkom medu još uvek nalaze tragovi radioaktivnog otpada iz nuklearnih ispitivanja sprovođenih pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka.
Med iz SAD-a još uvek sadrži radioaktivni otpad iz testiranja pre 60 godina
Foto: Pixabay
Pronađeni nivoi radioaktivnog izotopa, cezijuma-137, ispod su onih koje se smatraju štetnim za ljude, ali njihovo otkriće ipak ukazuje na to koliko su dugotrajne posledice nuklearnih eksperimenata.
 
"Bilo je razdoblja tokom kojih smo u atmosferi testirali stotine nuklearnih oružja", rekao je prošle godine geohemičar Džim Kejst sa univerziteta "Vilijam i Meri" u Vilijamsburgu.  
 
Visoka količina cezijuma-137 u medu
 
Cezijum-137 je nusprodukt nuklearne fisije, koji se često zbog nuklearne kontaminacije žuvotne sredine može naći u tragovima u prehrambenim proizvodima.
 
Kejst je do otkrića tragova tog izotopa u medu došao sasvim slučajno, nakon što je svojim studentima 2017. godine dao zadatak za prolećne praznike. Kako bi im pokazao kako je radioaktivni otpad iz nuklearnih ispitivanja sredinom 20. veka i dalje prisutan u životnoj sredini, Kejst je zamolio svoje studente da donesu lokalno proizvedenu hranu iz mesta gde su proveli praznike.
 
Kao što je bilo i očekivano, u raznim uzorcima voća, orašastih plodova i drugih namirnica otkrivene su vrlo niski nivoi cezijuma-137. Međutim, čak je i Kejst bio iznenađen rezultatima testiranja meda koji su studenti kupili od poljoprivrednika iz Severne Karoline.
 
"Ponovo sam izmerio jer sam pomislio da se nešto dogodilo sa posudom u kojoj je med ili s mojim detektorom. Nakon što sam ponovio merenje, ono je opet pokazivalo sto puta veće nivoe od bilo koje druge hrane", rekao je Kejst.
 
Kako bi shvatili zašto se u medu nalaze tako visoki nivoi cezijuma-137, Kejst i njegove kolege počeli su da testiraju uzorke lokalno proizvedenog sirovog, čistog i nefiltriranog meda širom istočnog dela SAD-a.
 
Ostaci hladnog rata
 
Od 122 testirana uzorka meda njih 68 je u sebi imalo uočljive tragove radioaktivnog izotopa, odnosno ostatke atmosferskih nuklearnih testova koje su tokom hladnog rata sprovodili SAD, SSSR i druge države.
 
Većina detonacija zbivala se iznad Maršalskih Ostrva u Tihom okeanu i Nove Zemlje, arktičkog arhipelaga na severu Rusije. Neka testiranja sprovodila su se u Novom Meksiku i Nevadi. Stručnjaci smatraju da je kumulativni efekat više od 500 testnih detonacija oslobodio više jonizujućeg zračenja u atmosferu nego bilo koji drugi događaj u ljudskoj istoriji.
 
Iako ne možemo da znamo koje su od svih tih eksplozija odgovorne za nuklearni otpad koji danas možemo naći u hrani širom SAD-a, stručnjaci mogu da objasne kako se taj izotop toliko proširio, piše Science Alert.
 
Biljke zabunom koriste cezijum?
 
Visoki nivoi cezijuma-137 u medu, u poređenju s drugim prehrambenim proizvodima, pokazuju da se radioaktivni otpad koncentriše na neuobičajen način. Jedan od glavnih načina na koji izotop dolazi do tla su kiše, ali uzorci meda s najvećom količinom radioaktivnog izotopa dolaze iz regija SAD-a koje nisu među onima s najviše padavina.
 
Umesto toga, pokazalo se da oni uzorci meda s najvišim nivoom cezijuma-137 dolaze iz područja SAD-a s niskim nivoom kalijuma u tlu, koji biljke apsorbuju kao izvor hranjivih materija.
 
Kalijum i cezijum dele brojne atomske sličnosti, a kad biljke u tlu siromašnom kalijumom ne uspeju da dobiju dovoljnu količinu željenog hranjivog sastojka, umesto toga će apsorbovati cezijum, čak i ako je nestabilne, radioaktivne prirode. Na kraju radioaktivni izotop završi u biljnom nektaru, koji zatim ubiru pčele i povećavaju njegovu koncentraciju prilikom pravljenja meda.  
 
Pozitivna stvar tog istraživanja je to da nijedan da danas registrovan nivo cezijuma-137 u hrani nije štetan za ljude. Međutim, pre nekoliko decenija taj otrovni otpad bio je svežiji i potencijalno opasniji po ljudsko zdravlje, a i po zdravlje drugih organizama.
 
"Ono što danas nalazimo je mali deo zračenja koji je bio prisutan tokom 1960-ih i 1970-ih i ne možemo sa sigurnošću reći ima li cezijum-137 ikakve veze s padom broja kolonija pčela", rekao je Kejst.
 
Istraživanje pod nazivom "Bomb 137Cs in modern honey reveals a regional soil control on pollutant cycling by plants" objavljeno je u časopisu "Nature Communications".

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće

Zašto su kutije za picu četvrtaste a ne okrugle?

Posude za isporuku sveže pečene pice postoje najmanje od 19. veka, kada su napuljski pekari stavljali svoje proizvode u višeslojne metalne stvari poznate kao stufe, a zatim ih slali uličnim prodavcima

Može li se jesti previše voća?

Voće je neizostavni deo uravnotežene ishrane jer, zahvaljujući vlaknima, pruža osećaj sitosti, hidrira organizam, a ćelije snabdeva energijom.