Kompanija je rekla da to treba da pokrene javnu raspravu o "haj-tek" gajenju hrane.
Veštački mesni eksponat veličine između loptice za tenis i odbojkaške lopte, izložen je u Naučnom muzeju u Amsterdamu, a autor je Tim Nouksmit, osnivač australijske startap-kompanije "Vow".
Kultivisano meso - nazvano i ćelijsko, izrađuje se od ćelija životinja. Stoka ne mora biti ubijena da bi se proizvelo, te njegovi zastupnici kažu da je to bolje ne samo za životinje, već i za životnu sredinu.
Firma "Vow" je koristila javno dostupne genetske informacije mamuta, popunile nedostajuće delove genetskim podacima njegovog najbližeg živog rođaka - afričkog slona, i ubacila ih u ćeliju ovce, rekao je Nouksmit. Uz prave uslove u laboratoriji, ćelije su se množile dok ih nije bilo dovoljno da se napravi ćufta.
Više od 100 kompanija širom sveta radi na kultivisanim mesnim proizvodima. Stručnjaci kažu da bi, ako ta tehnologija bude široko prihvaćena, to moglo uveliko smanjiti uticaj proizvodnje mesa na životnu sredinu. Sada se za poljoprivredu širom sveta koriste milijarde hektara zemlje.
Ali, ne očekuje se da će veštačko meso uskoro biti na tanjirima širom sveta. Do sada je Singapur jedina zemlja koja je odobrila meso zasnovano na gajenju iz ćelija. "Vow" se nada da će ove godine tamo početi da prodaje svoj prvi proizvod - kultivisano meso japansko prepelice.
Ćufta od mamuta postoji u samo jednom primerku i niko je nije probao, čak ni njeni stvaraoci, niti je planirano da ode u komercijalnu proizvodnju. Predstavljena je samo kao povod da ljudi razgovaraju o budućnosti mesa, drugačijeg od sadašnjeg, rekao je Nouksmit.
Seren Kel, menadžer za nauku i tehnologiju na Institutu Gud fud (Dobra hrana) koji promoviše alternative - laboratorijski gajenu hranu, rekao je da takvom prizvodnjom govedine, svinjetine, piletine i morskih plodova, "možemo najviše smanjiti emisije zagađenja od klasične poljoprivrede i to mireći rastući zahtev sveta za mesom s ciljevima za zaštitu klime", a i zemljište će se oslboditi za manje intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju.
Ćufta od mamuta u Amsterdamu je pripremljena tako što je prvo bila sporo pečena, a zatim naglo kuvarskim "brenerom", da dobije koricu, i mirisala je dobro.
"Ljudi kažu da je njen miris sličan drugom prototipu koji smo ranije proizveli - ćufti od veštačkog mesa krokodila", rekao je Nouksmit.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Dženifer Lopez poznata je po zavidnoj formi, a njen bivši lični kuvar Kelvin Fernandez otkrio je kako je izgledala njena ishrana tokom priprema za nastup na Super Boulu.
Urme, kao jedna od najstarijih namirnica u ljudskoj ishrani, beleže rast prodaje u SAD-u u periodu kada sve više ljudi bira zdravije alternative ultraprerađenoj hrani.
Ako ste prethodnih dana kupovali limun, možda ste primetili da na rafovima i tezgama izgleda drugačije nego inače. Krupniji je, izduženijeg oblika i izgledom odudara od limuna na koji smo navikli.
Sosovi na bazi jaja, poput majoneza, spadaju u najrizičnije kada se pokvare. Prema smernicama američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA), otvoren majonez može da stoji do dva meseca u frižideru.
Par takozvanih "premijum" dinja sa japanskog ostrva Hokaido, prodat je na aukciji za rekordnih 5,8 miliona jena, što odgovara iznosu od oko 31.000 evra.
Mnogi od nas pokušavaju da ograniče upotrebu plastike, ali da li aluminijumska folija pruža isto zaptivanje kao celofanska? Ili je zapravo zdravija za čuvanje ostataka?
Centar za zaštitu potrošača u Hamburgu optužio je proizvođača "Mondelez" da je smanjio težinu "Milka" čokolada bez adekvatnog obaveštavanja potrošača, što je dovelo do sudskog spora.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar