Mirisanje hrane neće vas spasiti od trovanja, evo zašto
Mikrobiolog Metju Gilmor priznaje da mada zna da mikrobi koji napadaju hranu, a mogu izazvati trovanje, nemaju miris, često i sam na taj način proverava ispravnost namirnica.
Foto: Pixabay
Ali navodi razloge zašto to ne bi trebalo da činimo.
Svima nam se dogodilo da uzmemo salamu iz frižidera s namerom da napravimo sendvič i onda shvatimo da joj je istekao rok upotrebe. Ili se dogodi da smo pocepali omot pa se ne vidi do kada važi, niti se sećamo koliko dana stoji u frižideru. Prva stvar koju ćemo uraditi je da pomirišemo salamu, nadajući se da je još dobra.
Tačno je da neki mikrobi ostavljaju mirisni trag dok rastu na nekoj podlozi. Miris kvasca u sveže naraslom testu ili pečenom hlebu svima prija, ali mikrobi koji proizvode miris gasova koje ispuštamo ili loš zadah ne proizvode tako prijatne mirise.
Ovi gasovi nastaju kada populacija mikroba raste i postaje masovna - kada metabolizam svakog pojedinačnog mikroba pretvara ugljenik i druge elemente u izvore energije ili gradivne blokove za sopstvenu ćelijsku strukturu.
Međutim, kako naglašava Gilmor, mikrobe koji se najčešće povezuju sa bolestima koje se prenose hranom, kao što su listerija i salmonela, biće skoro nemoguće otkriti prostim mirisanjem hrane.
Čak i ako su prisutne - a rizik je na sreću relativno nizak - ove bakterije bi verovatno bile u tako maloj količini u hrani da bi bilo kakvo metaboličko delovanje (a zatim i stvaranje mirisa) bilo potpuno neprimetno za naše čulo mirisa.
Takođe, bilo koja "eau de Listeria" ne bi se razlikovala od mirisa koje bi proizvele rasprostranjenije mikrobne vrste koje su uobičajene i za koje se očekuje da će biti u našoj hrani, a koje ne izazivaju nikakve zdravstvene tegobe.
Da, postoji vrlo mala šansa da je listerija prisutna u dimljenom lososu, ali i ako jeste, apsolutno nema šanse da naša olfaktorna čula mogu da otkriju bilo kakve nagoveštaje njenog prisustva preko zamamnog mirisa mirođije, soli i dima koji dominiraju.
Još je manja šansa da osetimo salmonelu na paradajzu koji smo izvadili iz fioke za voće i povrće u frižideru. Ako je ovaj patogen ikada bio prisutan na paradajzu, verovatno ga je unela kontaminirana voda u bašti dok je paradajz rastao, tako da nije na površini već unutar ploda.
Pokvarena hrana može imati neprijatan miris
Mirisanjem je ipak moguće otkriti kada je neka hrana pokvarena - još jedna akcija mikroba, jer jedu hranu koja je predugo ostavljena ili je bila pogrešno skladištena.
Ovo je jedan od razloga zašto je prikladnija upotreba testa njuškanja da se otkrije pokvareno mleko i tako smanjimo količinu hrane koju bacamo. A za neke namirnice - kad pomislimo na mikrobiološki doprinos najfinijim sirevima - kulinarski atribut je neugodan miris. Nekome će zasmetati i miris kiselog kupusa, ali ga sigurno neće baciti u kantu za otpatke.
Znači da za određenu hranu, kao što je sveže voće i povrće ili mleko, i dalje obraćamo pažnju na sve mirise koji ukazuju na kvarenje i uzimamo ih kao upozorenje da ih bolje čuvamo - ili da pravimo ili kupujemo manje ako znamo da ih nećemo pojesti na vreme.
Naučnicima su neki od uzroka bolesti koje se prenose hranom još nepoznati, napominje mikrobiolog. Iako je poznato da su u većini slučajeva trovanja hranom uzročnici bakterijski zagađivači, poput kampilobaktera ili već pomenute listerije i salmonele, u isto toliko slučajeva ne zna se izvor.
Dakle, ako strahujemo da ćemo se otrovati hranom, energiju je najbolje usmeriti na skladištenje na pravoj temperaturi i dovoljno dugu termičku obradu, umesto da verujemo svom nosu da će nanjušiti patogene, savetuje mikrobiolog.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće
Egipatsko jelo košari i italijanska kuhinja na Uneskovoj listi nematerijalnog kulturnog nasleđa
10.12.2025.•
0
Košari, ljuto jelo od sočiva, pirinča i testenine koje se često prodaje na ulicama Egipta, i italijanska kuhinja dobili su priznanje Uneska kao deo nematerijalnog kulturnog nasleđa.
Šest namirnica koje nikada ne bi trebalo čuvati u plastičnim posudama
07.12.2025.•
0
Smanjenje bacanja hrane je odličan način da umanjite uticaj svog domaćinstva na životnu sredinu, a istovremeno uštedite na budžetu za namirnice.
Ovo su najguglaniji recepti u 2025. godini - piletina, začinjeni med i zdravi slatkiši među favoritima
07.12.2025.•
0
Google je objavio listu najtraženijih recepata u 2025. godini, otkrivajući šta je svet najviše kuvao, spremao i degustirao tokom godine.
TasteAtlas objavio listu najboljih svetskih kuhinja: Italija na vrhu, Srbija sve bolje kotirana
07.12.2025.•
2
Prestižna gastronomska platforma TasteAtlas, poznata kao svetska enciklopedija ukusa i jela, objavila je novu listu najboljih kuhinja sveta za sezonu 2025/2026.
"Karbonara rat" u Evropskom parlamentu: "Da i ne pominjemo pančetu u karbonari"
30.11.2025.•
3
Karbonara, italijanska pasta sa sosom od jaja, tvrdog sira, dimljenog mesa i bibera — bez pavlake, postala je predmet afere.
Četiri načina na koje topla čokolada može biti dobra po zdravlje
30.11.2025.•
0
Šolja tople čokolade može biti utešan napitak tokom jeseni i zime.
Evropski sud pravde: Bezalkoholni džin ne postoji
29.11.2025.•
0
Najviša pravosudna instanca Evropske unije, Evropski sud pravde (ECJ), presudio je da bezalkoholno piće ne može da bude prodavano kao džin, jer je to ime rezervisano za specifično alkoholno piće.
Zamrzavate sir: Evo zašto to ne bi trebalo da radite
29.11.2025.•
1
Iako je dobar komad sira prilično vešt u konzervaciji i može dugo trajati u frižideru, postoji jedna ključna greška koja može da uništi njegov ukus i teksturu.
Ko pije rakiju iz Srbije: Najviše žestokih pića izvozi se u Hrvatsku
23.11.2025.•
1
Srbija je tokom 2024. godine izvezla 3.942 tone žestokog alkoholnog pića, ukupne vrednosti 2,5 milijardi dinara, što je oko 21 milion evra, pokazuje zvanična statistika.
Banane su uvek broj jedan na vagama u marketima - postoji razlog
23.11.2025.•
1
Kada se proizvodi u trgovinama numerišu abecednim redom, banane su na vrhu liste. Ali proizvodi poput artičoka, ananasa i avokada su abecednim redom ispred banana. Zašto su banane uvek numerisane brojem 1 u trgovinama?
Naučnici tvrde: Ovo je tačna količina soli za savršeno skuvanu testeninu
22.11.2025.•
0
Naučnici otkrili kako da skuvate testeninu, a da ne bude prekuvana i lepljiva.
NVO optužila Nestle da dodaje šećer u hranu za bebe namenjenu siromašnijim zemljama
21.11.2025.•
0
Švajcarska nevladina organizacija "Public Eye" ponovo je optužila Nestle da dodaje šećer u svoju hranu za bebe marke Cerelac, a tu optužbu je prehrambeni gigant odbacio.
Teški mirisi i jaki ukusi sireva na takmičenju za najbolji na svetu: "Smrdljive čarape i bolestan pas"
14.11.2025.•
1
Teški mirisi su prvo što pogodi posetioca na takmičenju za Svetsku nagradu za sir u Bernu u Švajcarskoj.
Dva italijanska jela među deset najboljih na svetu
13.11.2025.•
0
Pijadina (italijanska verzija pita-hleba, nalik tortilji, punjena slanim ili slatkim nadevom) proglašena je najpopularnijim jelom u Italiji i drugim na svetu.
Osam najzdravijih povrća bogatih vlaknima, vitaminima i antioksidansima
12.11.2025.•
3
Za održavanje zdravlja važno je da u ishranu uključimo raznovrsno povrće. Posebno se preporučuju tamnozeleni listovi poput spanaća, kelja i blitve, ali i njihovi srodnici kao što su brokoli i kupus.
Cene šećera na najnižem nivou u poslednjih pet godina
10.11.2025.•
3
Cene šećera na svetskom tržištu beleže oštar pad, jer se očekuje rekordna proizvodnja u vodećim zemljama izvoznicama poput Brazila, Indije i Tajlanda.
Čokoladni Deda Mraz ove godine skuplji i do 25 odsto
09.11.2025.•
0
Istraživanja su pokazala da prodaja božićnih proizvoda u Nemačkoj ide sporije nego prošle godine, pre svega zbog rasta cena.
Finci potrošili milijardu evra na slatkiše
09.11.2025.•
2
Finci su prošle godine potrošili više od milijardu evra na slatkiše i čokoladu, pokazuju podaci "S grupe".
VIDEO: Naskuplji pirinač na svetu - poklanja se da biste nekog impresionirali
09.11.2025.•
0
Pirinač se u Japanu tri hiljade godina smatra svetom namirnicom. Širom ove zemlje se uzgaja više od 300 sorti pirinča dok se stalno razvijaju nove vrste.
Komentari 1
Zemlja čudesa
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar