
Može li se jesti previše voća?
Voće je neizostavni deo uravnotežene ishrane jer, zahvaljujući vlaknima, pruža osećaj sitosti, hidrira organizam, a ćelije snabdeva energijom.

Foto: Pixabay
Međutim, postoji li granica kada je količina voća u pitanju i gde se ona nalazi? Postoje li oni koji ne smeju da jedu sočne plodove jarkih boja?
Nutritivni sastav voća drastično se razlikuje između pojedinih vrsta. Voće obično sadrži važne vitamine, minerale i druga jedinjenja, kao što su antioksidansi, izuzetno korisni za telo.
S druge strane, ovi plodovi bogati su prirodnim šećerima, što može zabrinuti neke koji iz zdravstvenih ili nekih drugih razloga paze na unos ugljenih hidrata.
Za prosečnu osobu, veće količine voća možda neće predstavljati zdravstveni rizik sve dok ono čini deo opšte uravnotežene i zdrave ishrane. Međutim, kod nekih stanja kod kojih voće može da utiče na varenje ili metabolizam mora da se vodi računa o količini unosa voća. Svako ko nije siguran da li sme da jede voće treba da se posavetuje sa lekarom.
Prednosti ishrane bogate voćem
Konzumiranje voća pruža niz zdravstvenih koristi za telo. Ministarstvo poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država navodi da je voće izvor važnih hranljivih materija i vitamina, koji kod nekih osoba mogu biti deficitarni, poput vlakana, kalijuma i vitamina C. Unos ovih jedinjenja može pomoći u smanjenju rizika od srčanih bolesti, moždanog udara i srčanog udara.
Redovna konzumacija voća, kao deo zdrave ishrane, takođe može pomoći u kontroli krvnog pritiska i holesterola, poboljšanju zdravlja creva i probave, zaštiti od određenih vrsta raka.
Voće je bez holesterola, prirodno ima malo natrijuma i masti i, uglavnom, ima malo kalorija.
Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) takođe voće i povrće definiše kao deo zdrave ishrane kojom se može pomoći osobi da smrša ili održi umerenu težinu.
Voće obiluje vlaknima i vodom. To ovu hranu čini zasitnijom, ali manje kaloričnom od drugih namirnica sličnog sadržaja vlakana, ali bogatijih skrobom ili masnoćama.
Odabir voća umesto druge visokokalorične hrane koja je manje hranljiva može dobro doći kada je potrebno smanjiti ukupan unos kalorija.
Da li je moguće jesti previše voća?
Iako previše bilo čega na tanjiru možda nije dobro, veoma retko će se desiti da osoba pojede previše voća. Konzumiranje celog ploda može biti odličan mehanizam za ograničavanje količine pojedene hrane jer zahvaljujući zasitnosti voća osetićemo sitost pre nego što pojedemo previše.
U stvari, mnogo češće se dešava da ljudi ne konzumiraju dovoljno voća. Rezultati nekih istraživanja pokazuju da samo između 2,2 i 3,5 odsto odraslih konzumira dovoljne količine voća i povrća. Drugo istraživanje pokazuje da 37 odraslih unosi nedovoljno voća i povrća.
Glavna briga koju neki ljudi imaju u vezi sa voćem je količina šećera koje sadrži. Voće je bogato prirodnim šećerima, a telo može sam da pretvori šećere u masti za kasniju upotrebu ako ih odmah ne sagori.
Ove vrste šećera same po sebi mogu biti pokazatelj povećanja telesne težine i drugih metaboličkih problema. Zbog toga neki ljudi osećaju da unosom većih količina šećera mogu povećati nivo masti i dovesti do povećanja telesne težine. Međutim, to možda nije slučaj.
Rezultati istraživanja objavljenog u stručnom časopisu Nutrients Trusted Source sugerišu da većina voća zapravo dovodi do mršavljenja. Mnogo je razloga za to, uključujući svojstva voća da ima malo kalorija po porciji, da sadrži vitamine i fitojedinjenja neophodna za idealno zdravlje, da mikrobiom creva može održavati zdravim, kao i, već pomenuto svojstvo da je bogato vodom i vlaknima, što povećava osećaj sitosti.
Voće ili voćni sok
Uprkos tome što ima veoma korisna vlakna i dosta tečnosti, voće sadrži i jednostavne šećere. U nekim slučajevima, ovo nije baš dobro. Na primer, iz voćnih sokova uklanjaju se vlakna i čvrste materije plodova. Tako ostaje napitak bogat šećerom.
Voćni sokovi su takođe manje zasitni od celog voća. Ovo može omogućiti nekome da popije mnogo više soka nego što bi mogao da pojede voća, što bi moglo u velikoj meri povećati količinu šećera koja se unese iz voća.
Neka istraživanja ukazuju na štetnost unosa voća u obliku soka ili kaše za određene starosne grupe, uključujući decu.
Američka akademija za pedijatriju preporučuje 235 mililitara voćnog soka dnevno za decu stariju od sedam godina. Unos voćnog soka ne bi trebalo da prelazi 120 mililitara dnevno za decu uzrasta od jedne do tri godine. Deca od četiri do šest godina ne bi trebalo da konzumiraju više od 180 mililitara dnevno.
Prekomerna konzumacija hrane ili napitaka bogatih šećerom, kao što su voćni sokovi, takođe može da podstakne određena stanja, kao što je metabolički sindrom.
Jedna studija iz 2020. godine otkrila je da tanko crevo pomaže u usporavanju apsorpcije fruktoze (vrsta šećera iz voća), pre nego što stigne do jetre. Na taj način telo štiti jetru od preopterećenja takvim šećerima.
Sporiji unos šećera, koji se postiže konzumiranjem čvrste hrane ili raspoređivanjem slatke hrane tokom dužeg perioda, može omogućiti crevima da efikasno kontrolišu količinu šećera koji stiže u jetru.
Međutim, kada ima previše šećera i tanko crevo ne može odjednom da ga preradi, kao što je slučaj sa tečnim izvorima šećera, u jetru stiže više šećera. To jetru opterećuje i ona ne stiže da obradi sav šećer koji joj je dopremljen.
Dodatni napor koji se ulaže u preradu šećera, kao i dodatni šećer koji nastavlja da stiže do jetre mogu dovesti do stanja kao što je metabolički sindrom. Istraživači su verovali da se fruktoza prvo metaboliše u jetri. Metabolički procesi u tankom crevu su otkriće novijeg datuma.
Iako stoprocentni voćni sok može činiti deo dnevnog unosa voća, neki ljudi će možda morati da vode računa o količini.
Dijabetes i voće
Dijabetičari moraju strogo da paze na unos hrane koja će uticati na nivo šećera u krvi. Budući da je voće bogato šećerom, neki ljudi sa dijabetesom izbegavaće voće. Međutim, lekari obično kažu da dijabetičari treba da jedu voće u nekom obliku, jer ono sadrži zdrave minerale, hranljive materije i fitokemikalije.
Istraživanje objavljeno u časopisu Diabetes Care ukazuje na to da, kada se jede u okviru uravnotežene dijete, šećer u celom voću nema isti efekat kao drugi šećeri poput belog šećera. Konzumiranje celog voća umesto zaslađivača može rezultirati boljom kontrolom šećera u krvi, a čini se da neće imati negativan efekat sve dok osoba drži unos ovakvih ugljenih hidrata na oko 12 odsto od ukupnog kalorijskog unosa.
Rizik od dijareje
Voće je bogato prirodnim vlaknima i šećerima. Previše vlakana može kod nekih ljudi izazvati dijareju. Kombinacija velike količine tečnosti, vlakana i nekih šećera može imati prirodni laksativni efekat kod nekih osoba.
Koja je optimalna količina voća?
Preporučena dnevna količina za odrasle žene je jedna i po do dve šolje voća, dok za muškarce ta količina treba da iznosi između dve i dve i po šolje seckanog voća svakog dana sve dok ne napune 60 godina, nakon čega je preporuka da pojedu dve šolje.
To nije nužno idealna količina za svaku osobu. Međutim, konzumiranje barem ove količine voća može pomoći u unapređenju opšteg zdravlja.
Individualne potrebe osobe za svežim voćem i povrćem mogu da variraju u zavisnosti od visine, težine, pola, starosti, fizičke aktivnosti i zdravstvenog stanja.
Jedna studija otkrila je da veći unos voća ima više zaštitnih efekata na zdravlje. Konzumiranje sedam i po porcija voća i povrća svakog dana rezultiralo je manjim ukupnim rizikom od raka. Takođe je otkriveno da konzumiranje 10 porcija dnevno, što je dvostruko više od trenutne preporuke, smanjuje rizik od smrtnosti od svih uzroka, kao i od srčanih, kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.
Sve dok osoba ima uravnoteženu ishranu koja je bogata drugim osnovnim namirnicama, a da hrana nije brza ili previše procesuirana, unos celog, svežeg voća u gotovo bilo kojoj količini može biti zdrav dodatak većini dijeta. Drugi faktori, uključujući metabolička stanja kao što je dijabetes, mogu uticati na količinu koju bi trebalo konzumirati.
Rezultati nekih istraživanja pokazuju da ljudi sa dijabetesom treba da jedu voće, ali isključivo celo, sveže i bogato vlaknima umesto voćnih sokova i hrane bogate skrobom.
Neki programi ishrane, kao što je keto dijeta, propisuju drastično smanjen unos ugljenih hidrata. U takvim slučajevima biće dosta teško pojesti previše voća ako se pridržavate dijete.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće
VIDEO: Hrvatsko selo oborilo Ginisov rekord za najdužu štrudlu - napravili poslasticu dugu tri kilometra
08.09.2025.•
4
Hrvatsko selo Jaškovo kod Ozlja, nedaleko od granice sa Slovenijom, potvrdilo je status svetskog sela štrudle, nakon što je tamo ispečena najduža štrudla na svetu.
Naučnici otkrili ključni sastojak za bolji ukus čokolade - mikrobi
07.09.2025.•
0
Bilo da više volite čokoladu bogatu aromama karamele ili jednostavnije varijante, ovaj slatkiš može imati čitav spektar ukusa.
Način kako seckate beli luk menja njegov ukus
07.09.2025.•
1
Beli luk je neizostavan sastojak u svakoj kuhinji - dodaje dubinu ukusa, ima brojne zdravstvene benefite, a svakom jelu dodaje taj poseban šmek.
Smeju li jaja da se jedu svaki dan?
07.09.2025.•
5
Jaja su omiljena namirnica mnogih, poznata po visokom udelu proteina, vitamina i minerala. Ipak, zbog holesterola često su bila na lošem glasu.
Tužba protiv proizvođača Milke jer je smanjio čokoladu a nije jasno to označio
03.09.2025.•
9
Agencija za zaštitu potrošača u Hamburgu podnela je tužbu protiv američkog prehrambenog giganta Mondelez, proizvođača čokolade Milka, zbog navodno obmanjujuće ambalaže i nelojalne konkurencije.
Testeninu u obliku mašnice bi trebalo izbegavati: Ovo je razlog
31.08.2025.•
1
Svaki špajz uvek je dobro snabdeven različitim vrstama testenine koje mogu poslužiti kao osnova za brzi obrok.
VIDEO Pijete 3 u 1 kafe u kesicama? Evo šta je to zapravo
31.08.2025.•
5
U užurbanom ritmu svakodnevice mnogi posežu za praktičnim rešenjima - naročito kad je reč o kafi.
Objavljena lista najpopularnijih slatkiša na svetu
24.08.2025.•
3
Tiktok, najpopularnija društvena mreža među mlađim generacijama, postao je važan izvor inspiracije za recepte i kuvanje.
Da li ste probali "neprobojnu kafu"? Malo drugačiji način da započnete dan
24.08.2025.•
6
Zamislite da umesto mleka i šećera u jutarnju kafu stavite kašiku putera.
Šta je superhrana: Marketinški trik ili spas u ishrani?
23.08.2025.•
1
Superhrana postaje sve popularnija među potrošačima, ali koliko je taj termin zaista opravdan?
SAD ne odustaju od carina na vino iz EU, francuski vinari razočarani
23.08.2025.•
0
Francuska Federacija izvoznika vina i alkolonih pića (FEVS) izrazila je razočaranje pošto je EU objavila da nije uspela da izdejstvuje izuzeće od carina za taj sektor, za koji će carina biti 15 odsto u SAD.
Cena kafe arabika na dvomesečnom maksimumu zbog lošeg vremena u Brazilu
19.08.2025.•
1
Cena kafe arabika danas je na berzi u Njujorku porasla na dvomesečni maksimum nakon što su hladnije vreme i mrazevi u Brazilu izazvali zabrinutost da će rod najvećeg svetskog proizvođača biti manji od očekivanog.
Italijani tradicionalno ne jedu bolonjeze onako kako mi to danas radimo
18.08.2025.•
3
Za mnoge od nas tanjir testenine (pogotovo bolonjeze) znači brz i konkretan obrok, često čak i jedini koji ćemo pojesti taj dan.
Istraživanja: Ovo je hrana koju generacija Z odbija da jede - deset namirnica preti "izumiranje na meniju"
17.08.2025.•
8
Od odbijanja interakcije sa konobarima do "tihog odustajanja", Generacija Z je već stekla reputaciju zbog svojih, blago rečeno, specifičnih navika.
Znate li kako se pravi pomfrit koji se prodaje u radnjama: Koliko tu uopšte ima krompira?
17.08.2025.•
4
Hrskav, slan, savršeno zlatan - pomfrit je jedno od onih jela koje voli većina ljudi. Jede se uz sve: burgere, ribu, pečeno meso, pohovano meso, a neretko i sam.
Koliko dugo sladoled može da stoji u zamrzivaču: Avaj, ni on ne traje zauvek
17.08.2025.•
1
Sladoled, baš kao i sve druge namirnice, takođe ima rok trajanja.
Picerija dodatno naplatila picu bez paradajza
16.08.2025.•
0
Picerija u Italiji našla se na meti kritika zbog dodatne naplate za izostavljanje sastojka.
FOTO, VIDEO: Napravljen najveći sendvič na svetu - dug 90 metara i težak jednu tonu
14.08.2025.•
4
Na 20. izdanju festivala Feria de la Torta, održanom u glavnom gradu Meksika, postavljen je novi rekord - pripremljen je sendvič dužine 90 metara i težak gotovo tonu.
Jedan sastojak svakom jelu daje "ono nešto" kao da je iz restorana
10.08.2025.•
2
Ponekad vam se čini da ste sve uradili "po pravilima", ali jelu ipak nedostaje ono nešto - dubina ukusa, zaokruženost, ili jednostavno taj restoran-efekat.
Vlada u Bernu šokirana Trampovim carinama na švajcarski sir
07.08.2025.•
4
Švajcarski proizvođači se suočavaju sa ozbiljnom krizom nakon što je američki predsednik Donald Tramp najavio uvođenje carine od 39 odsto na tamošnje sireve, među kojima su i čuveni grijer i ementaler.
Sezona kukuruza je počela: Mali saveti kako da ispadne savršeno kuvan i pečen
30.07.2025.•
2
Miris kuvanog kukuruza pravi je simbol leta, kom se radujemo cele godine. Na moru, u parku, u dvorištu - kukuruz je hrskava poslastica koju malo ko ne voli.
Komentari 1
Србин пише ћирилицом
Наравно да не!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar