Genetika doprinosi razvoju PTSP

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) jedan je od najčešćih psihijatrijskih poremećaja koji pogađa milione odraslih u nekom trenutku života. Uprkos tome, nije jasno zašto samo neki ljudi koji dožive traumatični događaj razviju PTSP.
Genetika doprinosi razvoju PTSP
Foto: Pixabay (ilustracija)
Istraživači su sugerisali da je poremećaj samo socijalno konstruisan, ali prethodna istraživanja su nagoveštavala da genetika igra važnu ulogu. Nova studija identifikuje jasnu biološku osnovu za PTSP.
 
U najvećem i najraznolikijem genetskom istraživanju PTSP-a do danas, naučnici sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Kaliforniji, San Diego i više od 130 dodatnih institucija koje učestvuju u Konzorcijumu za psihijatrijsku genomiku, otkrili su da PTSP ima snažnu genetsku komponentu sličnu ostalim psihijatrijskim poremećajima.
 
Genetika, pišu u časopisu "Nature Communications", čini između pet i 20 odsto rizika od PTSP-a nakon traumatičnog događaja.
 
"Naš dugoročni cilj je razvoj alata koji bi mogli da pomognu kliničarima da predvide ko je u najvećem riziku za PTSP i personalizuju njihove pristupe lečenju. Ne možemo uvek da zaštitimo ljude od traume. Ali, možemo da ih lečimo na najbolji mogući način i u najboljem trenutku", izjavila je glavna autorka studije Kerolajn Nivegelt, docent psihijatrije na "UC San Diego School of Medicine".
 
Istraživački tim takođe izveštava da je, kao i drugi psihijatrijski poremećaji i mnoge druge ljudske osobine, PTSP izrazito poligenski, što znači da je povezan sa hiljadama genetskih varijanti širom genoma, a svaki daje mali doprinos poremećaju.
 
Šest genomskih regiona koji su bili snažno povezani sa rizikom od bolesti, pružaju neke tragove o biološkim putevima koji su uključeni u PTSP.
 
"Na osnovu ovih nalaza, sa sigurnošću možemo reći da postoji jednako veliki broj genetskih komponenti za rizik od PTSP-a koliko i velike depresije i druga mentalna oboljenja", rekla je viša autorka Karestan Koenen, profesorka psihijatrijske epidemiologije na "Harvard T.H. Chan School of Public Health".
 
Prema njenim rečima, naša ograničena sposobnost proučavanja živog ljudskog mozga i otkrivanja bioloških korena PTSP-a doprinela je nedostatku lečenja i stigme oko ovog iscrpljujućeg stanja.
 
"Genetika nam pomaže da napravimo nova otkrića, pronađemo mogućnosti za nove terapije i borimo se protiv te stigme", naglasila je Koenen.
 
Da bi sproveli studiju, Koenen i Nivegelt zajedno sa svojim kolegama izgradile su mrežu od 12 zemalja sa više od 200 istraživača, prikupljajući podatke i DNK uzorke više od 60 grupa osoba sa PTSP-om i kontrolnim subjektima, uključujući "UK Biobank".
 
Kako mnoge osobine ponašanja i psihijatrijski poremećaji imaju zajedničku genetsku osnovu, tim je takođe tražio genetske korelacije između PTSP-a i 235 drugih poremećaja, ponašanja i fizičkih karakteristika.
 
Otkrili su značajno preklapanje sa 21, uključujući depresiju, šizofreniju, neurotizam, nesanicu, astmu i bolest koronarnih arterija.
 
"Slično drugim mentalnim poremećajima, genetika doprinosi PTSP-u. Potrebna su dalja istraživanja kako bi se utvrdilo da li neki od istih gena koji utiču na rizik od PTSP-a takođe utiču i na rizik za razvoj druge bolesti poput depresije. Ovo je dobar početak, ali treba da bude uložen zaista veliki, naučno-istraživački napor baziran na timu ako ćemo da nastavimo da postavljamo temelje za efikasnije intervencije i tretmane za milione ljudi koji se bore sa PTSP-om", rekla je Koenen.
 
 
 

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Batut: Ne držite dijetu na svoju ruku

Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" apelovao je danas da se prolećne dijete ne sprovode "na svoju ruku", već pod nadzorom stručnjaka.