Antibiotici u ranom detinjstvu povećavaju rizik od alergija

Lekari su otkrili da više grupa antibiotika povećava rizik od alergija, a najveći je kod onih iz grupe penicilina.

Grupe antibiotika koje se obično prepisuju bebama kasnije u detinjstvu mogu da rezultiraju povećanim rizikom od alergija, pokazalo je novo američko istraživanje.

Otkrili su da mala deca koja su primala antibiotike poput penicilina imaju veći rizik od razvoja alergija na hranu, astmu ili kožni dermatitis.

"Iznenadio sam se kad sam video povezanost svih tih antibiotika sa kasnijim razvojem alergijske bolesti", priznaje i sam autor istraživanja, pedijatar gastroenterolog na "Uniformed Services Universuty" u Marilendu, dr Kejd Najland.

"Pokazali smo da antibiotici nisu povezani samo sa povećanim rizikom od alergijske bolesti, već da postoji i povećan rizik od više grupa antibiotika", rekao je Najland, i dodao da bespotrebno i preterano prepisivanje antibiotika za virusne infekcije drastično povećava rizik od razvoja alergija kod dece u kasnijoj dobi.

U ovom istraživanju lekari su pregledali medicinsku dokumentacije oko 800.000 dece rođene između 2001. i 2013. godine, a onda su ispitali kome je od njih u prvih šest meseci života prepisan penicilin. Zatim su te podatke uporedili sa decom kojoj je kasnije dijagnostikovana neka od alergija: poput alergije na hranu, anafilaksije, astme, atopijskog dermatitisa, alergijskog rinitisa, alergijskog konjunktivitisa ili kontaktnog dermatitisa.

Otkrili su da antibiotici povećavaju rizik od alergijske bolesti, s tim da je on bio najmanji kod dece koja su primala sulfonamide, a najveći kod onih koji su dobijali neki od penicilinskih antibiotika.

"Zbog njih je rizik za alergije na hranu porastao za osam odsto, a za razvoj astme za čak 47 odsto", rekao je Najland koji naglašava da ova studija nije potpuna, i da su dokazali samo da postoji povezanost, ali ne i da je sigurno reč o uzročno posledičnoj vezi između antibiotika i alergija.

Alergolog i imunolog na “NYU Langone” dr Purvi Parik kaže da bi ta povezanost mogla imati veze sa našim mikrobiomom, pogotovo onim u crevima, koji igra veliku ulogu u imunološkom sistemu.

"Poznato je da antibiotici ne ubijaju samo bakterije koje prouzrokuju infekciju, već i "dobre“ bakterije koje nas štite od razvoja alergijskih ili autoimunih bolesti", rekla je dr Parik i dodala da je ovo istraživanje "korisno u smislu da dodatno potvrđuje ono što znamo o korišćenju antibiotika i promenama u mikroflori organizma.

Dakle, ako je detetu potreban antibiotik za bakterijsku infekciju, upozorava dr Parik, ne sme se izbegavati zbog straha od alergijske bolesti. Ali se nipošto ne treba preterivati sa prepisivanjem antibiotika onda kad oni nisu preko potrebni, pogotovo za viruse ili prehlade, jer mogu izazvati dugoročne posledice i razviti otpornost zbog prekomerne upotrebe.

  • Mwa mwa

    05.01.2020 19:01
    Povezano mozda jeste ali ne mora biti uzrok (kao sto je uostalom i navedeno stidljivo u tekstu). Mozda su prosto ta deca, koja su imala upale i potrebu za antibioticima, generalno sklonija oboljenjima, pa i autoimunim (gde spadaju alergije). Ili su rasla u prezasticenoj sredini (pa se za svaku sitnicu islo kod doktora), sto je isto dobar put ka alergijama.
  • Idiot ba kub

    05.01.2020 16:18
    ponešto dokuči
    Zar nije većina alergija slična simptomima prehlada ili nekih drugih infekcija pa je moguće da su alergije u ranoj fazi, kid beba, tretirane kao zapaljenja?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Naučnici uspešno uklonili HIV iz ćelija

Tim naučnika Univerziteta u Amsterdamu predstavio je rane nalaze uspešnog uklanjanja HIV virusa iz zaraženih ćelija koristeći tehniku genetičkog inženjeringa CRISPR.

Muškarac u SAD umro od kuge

Jedna osoba iz Novog Meksika je preminula od kuge, što je prvi slučaj smrti od ove bolesti u toj američkoj saveznoj državi od 2020. godine, prenosi danas Radio slobodna Evropa (RSE).