Psihološkinja objašnjava zašto se samo 20 odsto ljudi sa odmora vraća srećno

Psihološkinja i psihoterapeutkinja Mia Popić izjavila je da je pomalo zapanjena statistikom da je 80 odsto ljudi u blagom depresivnom raspoloženju kada se vrati sa godišnjeg odmora.
Psihološkinja objašnjava zašto se samo 20 odsto ljudi sa odmora vraća srećno
Foto: Pixabay
Ona se zapitala šta imaju tih 20 odsto pa se vrate srećni.
 
Ono što razdvaja te dve grupe je, prema rečima Popić, nekoliko psiholoških faktora…
 
Bitnu ulogu u tome ima kako percipiramo svoju životnu situaciju (šta je to što napuštamo i čemu se vraćamo), zatim kako gledamo na svoj posao (ako ga ne volite očekivano je da nećete želeti da se vratite, a i ako ga previše volite i postavljate velika očekivanja, povratak isto može da bude frustrirajuće iskustvo), piše N1.
 
I na kraju tu je i faktor - kako gledate na odmor - da li na njega idemo da se povežemo sa sobom ili da pobegnemo od sebe.
 
Upitana da li je, kako bi se sprečila depresivna raspoloženja, bolje u aktivnijoj formi provesti odmor i uvesti sebi neke obaveze, Popić navodi da je to pitanje koje je i samoj sebi postavila i da je došla do suprotnog podatka.
 
"Tih 20 odsto koji se vrate srećni su oni koji su istinski uspeli da se odmore, a oni koji se previše icrpe na odmoru - to je taj aktivni odmor ili koji rade na odmoru nisu ga istinski iskoristili i verovatno da će se vratiti umorni ili pod većim rizikom za depresivno raspoloženje", rekla je Popić za N1.
 
Ona je istakla da depresivno raspoloženje posle odmora ide rame uz rame sa depresivnim raspoloženjem posle praznika, Nove godine, Božića…U pitanju je ista letargija, umor i doživljaj bezvoljnosti pa čak i postavljanje nekih pitanja šta je to što želimo od svog života. Čak može i da izglada i kao mini egzistencijalna kriza, naglašava Popić.
 
Kako izbeći depresiju posle odmora?
 
Na pitanje kako da izbegnemo takva depresivna raspoloženja, ona kaže da smo dužni prema sebi da odmoru priđemo na malo pametniji način - a to je da sebi na odmoru dozvolimo da budemo u sadašnjem trenutku, da imamo raznolika iskustva, da se povežemo s ljudima, da nekako odmor na pametan način iskoristimo i da on bude prilika da se stvarno odmorimo…
 
Popić kaže da joj se čini da očekujemo od odmora da se očistimo od stresa koji sakupljamo godinu dana i da su ta očekivanja najveći neprijatelj da se istinski odmorimo.
 
Kaže i da je ideja da je dovoljno tri četiri nedelje odmora godišnje da se potpuno resetujemo i da bude rukom odneseno ono što se godinu dana dešava, a svaki dan smo pod stresom - ali da to ne ide tako.
 
"Naš stav prema odmoru i prema životu može da bude problem", kaže.
 
Ona dodaje da je kada nismo na odmoru suština da shvatimo da danas treba da živimo život i da uvedemo male prakse u svakodnevnu rutinu, kao što su vođena meditacija ili pisanje.
 
Kaže da studija, koja ju je oduševila, pokazuje da pisanje 15 minuta dnevno o tome kako se osećate ili meditacija, ili druge tehnike koje vam omogućavaju da se povežete sa sobom daju dugoročne efekte u smislu pravazilaženja stresa.
 
"Ne možete da čekate odmor da se to reši, to je kao da ste sebi rekli jednom godišnje ću da napunim benzin u svojim kolima", rekla je Popić.
 
Koliko dana je dovoljno ili minimalno da provedete na odmoru da biste se odmorili
 
Upitana koliko dana je dovoljno ili minimalno da se čovek odmori na godišnjem odmoru, ona navodi da je to pitanje vrlo podložno duskusiji, ali da iskustveno zna da bez dve nedelje ljudi teško istinski mogu da se odmore.
 
Dodaje da joj klijenti kažu da im je samo nedelju dana potrebno da sebe uvedu u stanje relaksacije.
 
"Ali važno je baviti se kvalitativnim pokazateljima - ako ste sebe istinski uspeli da isključite vama će i mini odmori biti sjana prilika da se povežete sa sobom, a ako ste stalno na autopilotu ni četiri nedelje neće biti dovoljno da se stvarno odmorite", kaže Popić.
 
Ocenjuje i da mini odmori i putovanja za vikend mogu da daju neke dobre rezultate i da se uvedu kao životni stil ako to možemo sebi da priuštimo i organizujemo.
 
Takvi kraći odmori nas, dodaje i manje destabilizuju, brže nas vrate rutini, a duži i egzotični odmori nose veći rizik da ćete kada se vratite imati depesivno raspoloženje, pošto ste se vratili drugačiji sa nekog putovanja.
 
"Nemoguće je naći formulu danas Zanzibar, sutra Srbija", slaže se Popić sa konstatacijom voditelja.
 
I oko pitanja normalnog vremena prilagođavanja posle odmora spominje se nedelju dana, ali je akcenat na tome šta radimo tih nedelju dana.
 
"Ako postoji mogućnost da postepeno uđemo u radnu rutinu, to može da nam pomogne", rekla je Popić i dodala da bi poželjno bilo da ostavimo dan - dva posle odmora da isprocesiuramo, da se ne ide pravao sa puta u radne obaveze.
  • aleks

    19.08.2021 17:50
    bar polovina posle odmora je besna jer je čekala satima u raznim besmislenim redovima na granici, naplatnoj rampi, radovima na drumu istalih idiotizmima savremenog sveta.
  • Miodrag

    11.08.2021 11:16
    Lep savet o povezivanju, ali to je bajka. Kad se nismo "povezali" tokom 11 radnih meseci, baš ćemo naći društvo u par dana do odmora, pa da ga provedemo na lep način. Nedostatak prijatelja se ne rešava pseudopsihološkim savetom "pa povežite se" i onda kao na filmu nastupa večna sreća.
  • Nikolija

    11.08.2021 09:52
    10 dana sa porodicom
    Za mnoge najveće iskušenje jer generalno se izbegavaju u braku.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Batut: Ne držite dijetu na svoju ruku

Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" apelovao je danas da se prolećne dijete ne sprovode "na svoju ruku", već pod nadzorom stručnjaka.