![AP: Rusi idu u Srbiju da dobiju zapadne vakcine protiv kovida AP: Rusi idu u Srbiju da dobiju zapadne vakcine protiv kovida](/images/319bc990b216a5e4b86f259dcc57d599/300x175_vakcine_960.jpg)
Imunolog objašnjava zašto i vakcinisani ponekad završe u bolnici
"Vakcina je najvažnije oružje u borbi sa korona virusom, ali nije jedino", izjavio je imunolog Borislav Kamenov, bivši direktor Kliničkog centra Niš i univerzitetski profesor u penziji.
![Imunolog objašnjava zašto i vakcinisani ponekad završe u bolnici Imunolog objašnjava zašto i vakcinisani ponekad završe u bolnici](https://www.021.rs//images/7459442252d03ecaca426836dcace180/korona_vakcina_3_nasa.jpg)
Foto: 021.rs
Na pitanje, zašto se dešava da i vakcinisani građani budu hospitalizovani zbog koronavirusa, odgovara da se ne smemo osloniti samo na primljenu vakcinu, jer je borba sa ovom bolešću znatno ozbiljnija i šira. Od našeg imuniteta i opšteg stanja organizma, zavisi koliko će biti teški simptomi i posledice ako se zarazimo, navodi dr Kamenov za nova.rs.
"Vakcine mnogo čine za naš organizam, one su neophodne i pomažu nam da se izborimo sa virusom. Međutim, ljudi zaboravljaju kroz šta je sve njihovo telo prošlo tokom života, koliko se tu toksina nakupilo, od aerozagađenja, preko nezdrave ishrane, svakodnevnog stresa i generalno lošeg načina života. Kada govorimo o vakcinisanima koji su u bolnicama, ne mislim samo na hronične bolesnike, ljude sa pridruženim bolestima, već govorim i o onima za koje kažu kako 'nikad ni od čega nisu bolovali, a onda vakcinisani završili u bolnici‘. Zašto? Zato što im je primarni imunitet loš. Vakcina ne može da digne čitav naš imunitet, moramo joj pomoći. Antitela nisu glavna u borbi protiv koronavirusa. Sa ili bez vakcine, razbolećemo se ukoliko nemamo dovoljno jak nespecifični imunitet, koji je naš bazični mehanizam za borbu protiv virusa", objašnjava dr Kamenov.
U našem narodu, naglašava, osnovni imunitet nije dobar, jer se, pre svega, loše hranimo i ne unosimo dovoljno vitamina D.
"Trujemo se vazduhom od kojeg nažalost ne možemo pobeći, ali i zatrovanom hranom, prskanim povrćem, nekvalitetnim mesom… Kada bi se ljudi potrudili da leče nadimanje, da provere imaju li možda insulinsku rezistenciju i tome slično, onda bi radili na otpornosti svog organizma, koji bi se uz vakcinu lako izborio sa koronavirusom, ali i sa mnogim drugim bolestima. Ljudi moraju da obrate pažnju na to kako žive, kako spavaju, da li piju tečnosti, redovno vežbaju, koliko su im sređene emocije i kako se brane od stresa. Kada imamo dobru osnovu u organizmu, onda virusi teže obaraju imuni sistem. Kada je stanje u osnovi loše, onda ni vakcina ne može mnogo da pomogne", rekao je imunolog za nova.rs.
Jedno od najvažnijih oružja protiv korone je kako kaže – vitamin D, u velikim dozama.
"Za prevenciju svih hroničnih bolesti, ali i kovida-19, potrebno je više vitamina, koje smo morali da konzumiramo i dok nije bilo vakcine, dok smo je čekali. Epidemiolozi greše kada daju male doze vitamina D, ne više od 2.000 jedinica, a ja smatram da je to minimum. Svi moraju da provere svoj vitamin D, a oni kod kojih je nizak, obavezno se razboljevaju", upozorava prof. dr Kamenov.
Doktor navodi da svojim pacijentima koji su pozitivni na koronu prepisuje čak 600.000 jedinica vitamina D: "Prvog dana 400.000, a drugog 200.000 jedinica. Međutm naši epidemiolozi ne preporučuju više od 2.000 i ja to ne razumem. Uvek savetujem pacijente da prime vakcinu i kažem da neće imati neželjene efekte, ako pojačaju vitamin D."
Kod pojedinih osoba, genetika je međutim takva, da se vakcina ne primi kao kod većine.
"Nečiji organizam odgovori na vakcinu tako da virus ni ne oseti kada se zaraze, ali nije kod svih isto. Ima ljudi čiji organizam ne odgovara dobro i plašim se da njima ništa ne znače ni tri, pa i više doza. Deca bolje reaguju na korona virus jer imaju dobar nespecifični imunitet, kojem bitno doprinosi vitamin D. Dominantni imuni odgovor na kovid-19 kod dece je, ova vrsta imuniteta, odnosno zdrave ćelije makrofagi, koje su borci protiv virusa. To su ćelije primarne zaštite, koje ubijaju toksine i neutralizuju ih. Zato nema toliko teških slučajeva među decom. Kod odraslih su međutim, ove ćelije uništene zbog svih otrova koji nam oštećuju organizam iz godine u godinu: cigarete, alkohol, stres, vazduh… Ako je imunitet jednom uništen, ne može se nikad više povratiti, ali može da se popravi. Makrofagi kod odraslih nikada ne mogu biti kao kod dece, ali ih možemo oživeti i razmrdati, tako što ćemo pojačati imunitet. Zbog neprestane borbe sa toksinima u organiznmu, makrofagi smanjuju intenzitet borbe protiv korona virusa, pošto se isti resursi koriste i u jednoj i u drugoj borbi. Zato su ljudi sa ‘zatrovanim‘ organizmom skloniji razboljevanju od kovida-19. Njima je potrebno mnogo više vitamina D, promena ishrane, probiotici za rad creva, cink, selen i slično", objašnjava imunolog.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Rojters: Pentagon priznao da je širio propagandu protiv kineskih vakcina
26.07.2024.•
0
Američko ministarstvo odbrane priznalo je da je na Filipinima širilo propagandu usmerenu na osporavanje kineske vakcine "Sinovak" tokom pandemije koronavirusa, navedeno je u dokumentu od 25. juna.
Jedna bolest može da izazove promene glasa
26.07.2024.•
0
Na jačinu glasa, boju i jasnoću utiče mnogo toga - emocije, umor, alkohol. Naučnici su, međutim, nedavno otkrili da još jedan faktor može značajno da promeni govor, a to je dijabetes tipa 2.
Zašto je gazirana voda dobra?
26.07.2024.•
0
Prirodne gazirane mineralne vode imaju stabilan mineralni sastav i sadrže više otopljenih mineralnih supstanci od ostalih voda.
Studijom o vozačima i kondukterima utvrđen "prag predugog sedenja"
23.07.2024.•
1
Istraživači sugerišu da je 120 do 180 minuta sedenja prag predugog sedenja i upozoravaju da dugo sedenje može izazvati probleme sa srcem, ali i brojne druge zdravstvene probleme, javlja BBC.
Miševima produžili život za 25 odsto, izgledali mladoliko: Sada lek testiraju na ljudima
22.07.2024.•
0
Naučnici su miševima dali lek koji im je uspešno produžio životni vek za 25 odsto, a stručnjaci se nadaju da bi ista metoda mogla pomoći pri usporavanju starenja kod ljudi.
Koje voće je dobro za one koji imaju nisko gvožđe
20.07.2024.•
0
Jednostavno jedenje hrane bogate vitaminom C pre glavnog obrok je jedna od najboljih opcija.
Da li gazirana voda utiče na zdravlje zuba?
19.07.2024.•
0
Jedna od najvećih zabluda kada je reč o konzumaciji gazirane vode jeste da ona oštećuje zubnu gleđ i izaziva karijes.
Temperaturne promene na licu ukazuju na rizik od hroničnih bolesti
17.07.2024.•
0
Različite temperature određenih predela lica često ukazuju na postojanje rizika od mnogih hroničnih bolesti kao što su dijabetes ili visok krvni pritisak.
Urinarne infekcije: Šta je važno da znate
15.07.2024.•
0
Bol, peckanje, učestalo mokrenje, bakterije u urinu, samo su neki od simptoma i znakova urinarne infekcije kod žena.
Ministarstvo zdravlja: Preventivne preglede danas obavilo 16.000 građana
14.07.2024.•
3
Danas je u više od 160 zdravstvenih ustanova širom Srbije ukupno 15.917 građana obavilo preventivne preglede.
Analiza pokazala: Svi ispitani tamponi sadrže opasne nivoe teških metala
14.07.2024.•
2
Istraživači su prvi put merili koncentraciju različitih metala u tamponima i otkrili visok nivo nekoliko toksičnih tipova, uključujući i olovo, za koje nije poznat bezbedan nivo izloženosti.
Sve više ljudi zavisno od hrane, tu zavisnost prenose i na decu
14.07.2024.•
3
Nutricionistkinja Branka Mirković i fizička hemičarka Svetlana Stanišić saglasile su se da je zavisnost od hrane čest problem u današnje vreme i da ljudima nije lako da tu zavisnost osveste.
U Srbiji za dve decenije broj pušača smanjen na 27 odsto: "To nije dovoljno"
14.07.2024.•
8
U poslednjih 20 godina procenat pušača u Srbiji smanjen je na 27 odsto, izjavila je šefica kancelarije za prevenciju pušenja Instituta "Batut" Biljana Kilibarda, i navela da to smanjenje nije dovoljno
Povećan broj gojazne dece u Srbiji, samo trećina dece školskog uzrasta fizički aktivna
13.07.2024.•
5
Lekari Instituta "Dr Milan Jovanović Batut" upozoravaju da problemi sa povišenom telesnom težinom ili gojaznost sve više hvataju maha među decom u Srbiji.
Naučnici napravili test za rano otkrivanje demencije: Pogledajte 46 pitanja
13.07.2024.•
4
Rano otkrivanje demencije jedan je od fokusa naučnika u poslednje vreme, a najnoviji alat za kognitivni skrining je test od 46 pitanja.
Od početka godine prijavljen 181 oboleli od morbila
12.07.2024.•
0
Od početka godine, Institutu za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" prijavljen je 181 oboleli od morbila.
Doktorka o dezodoransima: Ne stavljajte ih svaki dan
12.07.2024.•
3
Prema istraživanju koje je proveo Perspireks, 63 odsto žena izjavilo je da im je znojenje najneugodniji problem s kojim se suočavaju, a upravo su dezodoransi ti koji rešavaju probleme znojenja.
Da li nam je vitamin D potreban i tokom letnjih meseci?
11.07.2024.•
0
Na pitanje da li nam je vitamin D potreban i tokom leta odgovara dr. sci med. Ivan Selaković.
Belgija zabranjuje izlaganje cigareta i drugih duvanskih proizvoda u prodavnicama
11.07.2024.•
1
U Belgiji od 1. aprila 2025. godine cigarete, klasične i elektronske, kao ni pribor za pravljenje cigareta više neće smeti da budu vidno izloženi u prodavnicima.
Od početka epidemije u Srbiji registrovan 181 slučaj malih boginja
10.07.2024.•
0
Od početka godine u Srbiji je registrovan ukupno 181 slučaj malih boginja - morbila, dok je u periodu od 1. do 7. jula registrovan 31 slučaj, saopštio je danas Institut za javno zdravlje Batut.
Umrla i druga osoba kojoj je presađen genetski modifikovan svinjski bubreg
10.07.2024.•
3
Liza Pizano, prva osoba koja je dobila mehaničku srčanu pumpu, kao i genetski modifikovan svinjski bubreg, umrla je u nedelju, prema njujorškoj Langone Health klinici.
Komentari 17
@zombi
Nebojša
Propaganda je zasnovana na strahu ljudi. Ako uvode kovid propusnice onda bi bilo logicno da one ne vaze za vakcinisane jer i oni prenose zarazu. Jedino oni koji su prelezali ne prenose zarazu, a izmedju vakcinisanih i nevakcinisanih NEMA RAZLIKE.
Ali vakcine su biznis. Jedna Hrvatska je uvezla 18 miliona vakcina, a za Srbiju se i ne zna i ne zna se koliko su placene ni koliko je doniranih ni kojih kao ni koliko je otislo na unistenje.
Zebra
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar