Imunolog objašnjava zašto i vakcinisani ponekad završe u bolnici
"Vakcina je najvažnije oružje u borbi sa korona virusom, ali nije jedino", izjavio je imunolog Borislav Kamenov, bivši direktor Kliničkog centra Niš i univerzitetski profesor u penziji.

Foto: 021.rs
Na pitanje, zašto se dešava da i vakcinisani građani budu hospitalizovani zbog koronavirusa, odgovara da se ne smemo osloniti samo na primljenu vakcinu, jer je borba sa ovom bolešću znatno ozbiljnija i šira. Od našeg imuniteta i opšteg stanja organizma, zavisi koliko će biti teški simptomi i posledice ako se zarazimo, navodi dr Kamenov za nova.rs.
"Vakcine mnogo čine za naš organizam, one su neophodne i pomažu nam da se izborimo sa virusom. Međutim, ljudi zaboravljaju kroz šta je sve njihovo telo prošlo tokom života, koliko se tu toksina nakupilo, od aerozagađenja, preko nezdrave ishrane, svakodnevnog stresa i generalno lošeg načina života. Kada govorimo o vakcinisanima koji su u bolnicama, ne mislim samo na hronične bolesnike, ljude sa pridruženim bolestima, već govorim i o onima za koje kažu kako 'nikad ni od čega nisu bolovali, a onda vakcinisani završili u bolnici‘. Zašto? Zato što im je primarni imunitet loš. Vakcina ne može da digne čitav naš imunitet, moramo joj pomoći. Antitela nisu glavna u borbi protiv koronavirusa. Sa ili bez vakcine, razbolećemo se ukoliko nemamo dovoljno jak nespecifični imunitet, koji je naš bazični mehanizam za borbu protiv virusa", objašnjava dr Kamenov.
U našem narodu, naglašava, osnovni imunitet nije dobar, jer se, pre svega, loše hranimo i ne unosimo dovoljno vitamina D.
"Trujemo se vazduhom od kojeg nažalost ne možemo pobeći, ali i zatrovanom hranom, prskanim povrćem, nekvalitetnim mesom… Kada bi se ljudi potrudili da leče nadimanje, da provere imaju li možda insulinsku rezistenciju i tome slično, onda bi radili na otpornosti svog organizma, koji bi se uz vakcinu lako izborio sa koronavirusom, ali i sa mnogim drugim bolestima. Ljudi moraju da obrate pažnju na to kako žive, kako spavaju, da li piju tečnosti, redovno vežbaju, koliko su im sređene emocije i kako se brane od stresa. Kada imamo dobru osnovu u organizmu, onda virusi teže obaraju imuni sistem. Kada je stanje u osnovi loše, onda ni vakcina ne može mnogo da pomogne", rekao je imunolog za nova.rs.
Jedno od najvažnijih oružja protiv korone je kako kaže – vitamin D, u velikim dozama.
"Za prevenciju svih hroničnih bolesti, ali i kovida-19, potrebno je više vitamina, koje smo morali da konzumiramo i dok nije bilo vakcine, dok smo je čekali. Epidemiolozi greše kada daju male doze vitamina D, ne više od 2.000 jedinica, a ja smatram da je to minimum. Svi moraju da provere svoj vitamin D, a oni kod kojih je nizak, obavezno se razboljevaju", upozorava prof. dr Kamenov.
Doktor navodi da svojim pacijentima koji su pozitivni na koronu prepisuje čak 600.000 jedinica vitamina D: "Prvog dana 400.000, a drugog 200.000 jedinica. Međutm naši epidemiolozi ne preporučuju više od 2.000 i ja to ne razumem. Uvek savetujem pacijente da prime vakcinu i kažem da neće imati neželjene efekte, ako pojačaju vitamin D."
Kod pojedinih osoba, genetika je međutim takva, da se vakcina ne primi kao kod većine.
"Nečiji organizam odgovori na vakcinu tako da virus ni ne oseti kada se zaraze, ali nije kod svih isto. Ima ljudi čiji organizam ne odgovara dobro i plašim se da njima ništa ne znače ni tri, pa i više doza. Deca bolje reaguju na korona virus jer imaju dobar nespecifični imunitet, kojem bitno doprinosi vitamin D. Dominantni imuni odgovor na kovid-19 kod dece je, ova vrsta imuniteta, odnosno zdrave ćelije makrofagi, koje su borci protiv virusa. To su ćelije primarne zaštite, koje ubijaju toksine i neutralizuju ih. Zato nema toliko teških slučajeva među decom. Kod odraslih su međutim, ove ćelije uništene zbog svih otrova koji nam oštećuju organizam iz godine u godinu: cigarete, alkohol, stres, vazduh… Ako je imunitet jednom uništen, ne može se nikad više povratiti, ali može da se popravi. Makrofagi kod odraslih nikada ne mogu biti kao kod dece, ali ih možemo oživeti i razmrdati, tako što ćemo pojačati imunitet. Zbog neprestane borbe sa toksinima u organiznmu, makrofagi smanjuju intenzitet borbe protiv korona virusa, pošto se isti resursi koriste i u jednoj i u drugoj borbi. Zato su ljudi sa ‘zatrovanim‘ organizmom skloniji razboljevanju od kovida-19. Njima je potrebno mnogo više vitamina D, promena ishrane, probiotici za rad creva, cink, selen i slično", objašnjava imunolog.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Veštački zaslađivači mogu da dovedu do ranijeg puberteta, pokazala naučna studija
23.07.2025.•
0
Veštački zaslađivači koji se nalaze u bezalkoholnim pićima i žvakaćim gumama mogli bi da izazovu prevremeni pubertet kod dece, pokazuje naučna studija sprovedena na Medicinskom fakultetu u Tajpeju.
Šta sve treba da znate pre nego što počnete da pijete kolagen?
22.07.2025.•
2
Kolagen je vrsta proteina, najzastupljeniji strukturni protein u telima životinja, uključujući i čoveka.
Doručak i zdravlje: Kako najvažniji obrok u toku dana utiče na nas?
22.07.2025.•
2
Svi znamo savet da je dobar doručak najvažniji obrok u danu. Ali da li to znači da nas ovaj obrok može učiniti zdravijima i mršavijima – ili je u pitanju nešto drugo?
Šta treba da znate pre odlaska na snimanje magnetnom rezonancom: Obratiti pažnju na tetovaže, nakit, proteze
21.07.2025.•
2
Tokom vikenda muškarac (61) u Njujorku tragično je preminuo nakon što ga je, usled jake magnetne sile, uvukao aparat magnetne rezonance u bolnici na Long Ajlendu.
Nova studija pokazuje: Evo zašto su neki ljudi "magneti" za komarce
21.07.2025.•
2
Ako imate osećaj da vas komarci uvek biraju, niste sami. Nova studija sa Univerziteta Rokfeler sugeriše da razlog može biti u hemijskom sastavu vaše kože.
Kako telo reaguje nakon što prestanemo da pijemo alkohol?
20.07.2025.•
14
Alkohol ima mnogo negativnih efekata na naše zdravlje, od kojih bi vas neki mogli iznenaditi. To uključuje kratkoročne efekte poput buđenja sa glavoboljom ili anksioznošću, do dugoročnih efekata, uključujući rak.
Prvi slučaj groznice Zapadnog Nila ove godine: U južnom Banatu
19.07.2025.•
0
Registrovan je prvi slučaj obolevanja od groznice Zapadnog Nila u ovoj sezoni u Srbiji, saopštio je Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".
SZO: Evropa zaostaje u vakcinaciji dece
19.07.2025.•
3
Stopa vakcinacije dece u Evropi i Srednjoj Aziji je i tokom prošle godine ostala ispod nivoa iz perioda pre pandemije, pokazuju procene pokrivenosti objavljene u utorak.
Evropskim morima šire se opasne bakterije: Razlog su visoke temperature, lekari savetuju oprez
18.07.2025.•
0
U jeku letnje sezone i gužvi na evropskim plažama, zdravstveni stručnjaci su izdali važno upozorenje.
Jod je neophodan za decu i trudnice
18.07.2025.•
0
Svetska zdravstvena organizacija (WHO) ističe da je "nedostatak joda u hrani u celom svetu najvažniji pojedinačni uzrok oštećenja mozga koji se može sprečiti".
Užina pre spavanja za bolji krvni pritisak: Evo šta savetuju stručnjaci
16.07.2025.•
2
Ako želite da podržite I očuvate zdravlje svog srca, posebno ako imate problema sa visokim krvnim pritiskom, odabir prave užine pred spavanje može imati pozitivan efekat.
Hronične upale – tihi neprijatelj organizma
16.07.2025.•
0
Hronične upale su zapaljenski procesi niskog intenziteta koji mogu tinjati u telu mesecima ili
godinama, često bez izraženih simptoma.
Naučnici kažu: Kad god počnete da se bavite fizičkom aktivnošću - znatno će uticati na dužinu života
15.07.2025.•
0
Redovna fizička aktivnost u odraslom dobu može smanjiti rizik od prerane smrti i do 40 odsto, pokazalo je opsežno istraživanje.
Koji su benefiti konzumiranja lubenice: Imuni sistem, hidratacija, snižava holesterol
14.07.2025.•
4
Lubenica nije samo neizostavan deo letnjih dana, već i izuzetno zdrava namirnica koja pruža brojne zdravstvene koristi.
Brzo hodanje korisno i nakon samo 10 minuta dnevno
14.07.2025.•
0
Hodanje je postalo jedan od najpopularnijih oblika fizičke aktivnosti jer je lako dostupno i blagotvorno za telo i um.
Tiha bolest, teška briga: Kako izgleda život sa demencijom?
13.07.2025.•
5
Starenje gotovo neizbežno prati demencija. Procenjuje se da je u Srbiji dementna svaka deseta osoba starija od 65 godina.
Redak slučaj: Muškarac u SAD umro od plućne kuge
13.07.2025.•
1
Stanovnik severne Arizone preminuo je od plućne kuge, saopštili su u petak američki zdravstveni zvaničnici, objavili su juče američki mediji.
Povećali se prosečna starost građana i očekivano trajanje života u Srbiji
13.07.2025.•
5
Procenjen broj stanovnika u Srbiji 1. januara ove godine iznosio je 6.567.783, a očekivano trajanje života kao i prosečna starost stanovništa se povećavaju, objavio je Republički zavod za statistiku.
Doktor apeluje na roditelje: Ne dozvoljavajte maloletnoj deci da voze dvotočkaše, naročito trotinete
13.07.2025.•
7
Rukovodilac Klinike za dečju hirurgiju, ortopediju i traumatologiju KC Niš Živojin Spasić izjavio je da je stanje dečaka kojem je amputirana noga usled saobraćajne nezgode u Vranju sada malo bolje.
Kako se zaštiti od mikroplastike: Na koji način je dospela u naša tela?
12.07.2025.•
2
Mikroplastika je svuda oko nas, ali da li smo spremni na spoznaju da je ljudsko telo odavno postalo njen dom?
Komentari 17
@zombi
Nebojša
Propaganda je zasnovana na strahu ljudi. Ako uvode kovid propusnice onda bi bilo logicno da one ne vaze za vakcinisane jer i oni prenose zarazu. Jedino oni koji su prelezali ne prenose zarazu, a izmedju vakcinisanih i nevakcinisanih NEMA RAZLIKE.
Ali vakcine su biznis. Jedna Hrvatska je uvezla 18 miliona vakcina, a za Srbiju se i ne zna i ne zna se koliko su placene ni koliko je doniranih ni kojih kao ni koliko je otislo na unistenje.
Zebra
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar