Kako je nastala teorija zavere o ivermektinu - sve je krenulo od studije iz Egipta
Ivermektin je lek star preko 30 godina koji leči parazitske infekcije opasne po život i vid.
Njegov trajni uticaj na globalno zdravlje bio je toliko jak da su dva ključna istraživača u njegovom otkriću i razvoju dobila Nobelovu nagradu 2015. godine.
Međutim, desničari širom sveta mesecima promovišu lek ivermektin za lečenje kovida19 nakon što je velika studija iz Egipta sugerisala da je tretman efikasan protiv virusa korona.
Stvari su se promenile, kada je ista studija u junu povučena iz "etičkih razloga", a mnoge druge dokazale njegovu neefikasnost u lečenju obolelih od kovida, da bi potom Svetska zdravstvena organizacija (SZO), Evropska agencija za lekove (EMA) i američka Uprava za hranu i lekove (FDA) takođe potvrdile njegovu nedelotvornost, piše Euronews Srbija.
Sve je počelo od studije koju je vodio egipatski doktor Ahmed Elgazar sa Univerziteta Bena, a koja je u novembru 2020. objavljena na veb stranici Research Square. Studija se zasnivala na nasumičnom ispitivanju u kontrolisanim uslovima, što se inače smatra najvažnijom vrstom studija jer pruža najpouzdanije dokaze o efikasnosti. Dr Elgazar je naveden kao autor studije i ujedno kao glavni urednik medicinskog žurnala "Bena" čiji je i član upravnog odbora.
Rezultati su otkrili da su pacijenti oboleli od kovida19 koji su bili hospitalizovani, a koji su "rano primili ivermektin", prijavili "značajan oporavak", kao i da je došlo do "značajnog poboljšanja i smanjenja stope mortaliteta u grupama koje su lečene ivermektinom" za 90 odsto.
Nije dugo prošlo pre nego što je, potpuno neočekivano, studija uklonjena sa veb stranice iz "etičkih razloga". Dr Mišel Avisar-Viting, glavna urednica portala Research Square je potom u izjavi za MedPage Today rekla da je studija povučena zbog "zabrinutosti da se radi o plagijatu i sirovim podacima".
Zabrinutost oko verodostojnosti studije prvi je izneo britanski student medicine Džek Lorens, koji je dobio zadatak na fakultetu da istraži ovu studiju, preneo je Gardijan dodajući da je brzo otkrio neslaganja: koristili su se isti podaci o pacijentima za navodno različite ljude, dokazao je i da izbor pacijenata za testiranje nije bio slučajan; da je malo verovatno da bi se takvi rezultati postigli prirodnim putem; da su procenti pogrešno izračunati i da lokalni zdravstveni organi nisu znali za studiju.
Ipak, studija je predstavljala jedno od najvećih ispitivanja ivermektina i bila je uključena u dve meta-analize koje su pridobile veću pažnju zbog svojih pozitivnih rezultata, pa tako iako studija dr Elgazara više nije bila dostupna, druge publikacije su nastavile da citiraju glavnu tvrdnju, a to je da "hospitalizovani pacijenti sa kovidom koji su lečeni ivermektinom imaju 90 odsto manje šanse da će umreti od onih koji nisu primili lek". Zapravo, egipatska studija je bila "ulje na vatru", koja se potom pretvorila u buktinju.
Histerija na društvenim mrežama
Premda je studija uklonjena, ostavila je svoje "repove" i poslužila kao odličan argument aktivistima protiv vakcinacije koji su optuživali vlade širom sveta da su "namerno ugušile" rezultate istraživanja kako bi potencirale vakcinaciju. Tako su počeli da vode agresivnu kampanju za njegovu upotrebu, a društvene mreže su doslovno postale glavni izvor informisanja onih koji podržavaju ovu teoriju. Osnovano je bezbroj grupa u kojima su čak i lekari savetovali korišćenje ivermektina, a druge ga ilegalno prodavale.
Tako je upravo čitava pompa oko ivermektina, zasnovana na snazi verovanja u kontroverznu studiju, navela veliki broj ljudi širom sveta da ga koriste.
Na primer, pandemija je povećala potražnju za ivermektinom u Finskoj, što je trend koji je prisutan, ne samo u Evropi već i celom svetu. Samo u Finskoj je u 2020. godini prodaja ovog leka porasla za 30 odsto, a carina je prijavila porast zapelenjenih količina.
To je i navelo finske naučnike da proučavaju njegov uticaj, zajedno sa hiljadama drugih postojećih lekova za lečenje kovida. Rezultati su bili razočaravajući, rekao je za tamošnje medije Oli Vapalati, virolog sa Univerziteta u Helsinkiju.
"Glavni problem je što je blagotvorno dejstvo ivermektina moguće postići samo sa prevelikim dozama, koje ne smete dati čoveku", objasnio je on govoreći o sposobnosti leka da spreči razmnožavanje virusa.
Svetska zdravstvena organizacija i Evropska agencija za lekove takođe ne preporučuju ivermektin za upotrebu u rutinskom lečenju pacijenata sa kovidom. U SAD, gde je prodaja ivermektina porasla, Uprava za hranu i lekove (FDA) saopštila je da je niti autorizovala niti odobrila ivermektin za prevenciju i lečenje kovida19.
Jedino su Češka i Slovačka dozvolile privremenu upotrebu leka protiv kovida19 u okviru svog nacionalnog zakonodavstva.
"Ivermektin groznica" nije zaobišla ni Srbiju
Nakon što je otkriveno da se Vajber grupa "Lekari i roditelji za nauku i etiku", koja broji više od 11.000 članova, bavila promocijom ivermektina, smenjen je i načelnik jedne klinike u Nišu, a do sada je Lekarska komora Srbije po prijavi zdravstvene inspekcije pokrenula postupak pred sudovima časti protiv 18 lekara za koje postoji osnovana sumnja da su savetovali i lečili pacijente obolele od kovida19 lekom ivermektin.
Nakon okončanja postupka, javnost će biti obaveštena o donetoj presudi, objavljeno je na sajtu Lekarske komore Srbije koja je još jednom apelovala na građane da zdravstvene usluge i savete traže isključivo u registrovanim državnim i privatnim zdravstvenim ustanovama.
"Zamislite vi ste lekar koji leči decu, a preporučujete lek koji nije registrovan i koji se koristi u veterini. Plašim se da je to onda jedno ozbiljno krivično delo. Prema tome, ovo je ozbiljna država koja će uraditi svoj deo posla", najavio je ministar zdravlja Zlatibor Lončar nakon što se grupa našla u žiži javnosti dok je ministarka za rad i epidemiolog Darija Kisić Tepavčević rekla da će "svi zdravstveni radnici koji šire dezinformacije koje utiču na zdravlje ljudi, biti u opasnosti da izgube licencu".
Ujedno, i profesorka Medicinskog fakulteta u Beogradu Valentina Arsenijević Arsić napustila je pomenutu Vajber grupu nakon što je od ustanove u kojoj radi dobila informaciju da su analize eksperata tog fakulteta pokazale da "ivermektin ne treba koristiti u prevenciji i lečenju kovida19".
I načelnik Odeljenja za kardiologiju Klinike za pedijatriju u Nišu Bojko Bjelaković je smenjen sa te pozicije nakon što je otkriveno da je savetovao pacijentima korišćenje ovog leka.
Zamenik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu dr Radmilo Janković naveo je da je problematično to što oni koji se zanimaju za lek "ivermektin" negiraju potrebu za vakcinacijom i poštovanjem bilo kakvih mera i ističe da ćemo, ako se taj trend nastavi, za četiri meseca imati milion novozaraženih virusom korona.
Janković je ukazao na to da postoje studije koje su pokazale njegov ograničen, jako mali benefit, ali to je sa većinom lekova koji se koriste u lečenju kovid pacijenata.
"Ali, svakako se nije pokazalo da smanjuje smrtnost", poručio je i dodao da postoje ljudi koji ga piju više nedelja, pa i meseci, te da to nije dobro.
Neželjene nuspojave ivermektina
Američka uprava za lekove (FDA) izdala je članak u kojem je objasnila da su ivermektin tablete za ljude odobrene u vrlo specifičnim dozama za lečenje određenih vrsta parazitskih crva, a postoje i lokalne formulacije (na koži) za vaške i kožna oboljenja poput rozacee.
Kako su napisali u članku, u nekim slučajevima, ivermektin može biti veoma opasan lek za prevenciju ili lečenje kovida19, koji nije odobren za upotrebu od strane FDA.
"Čak i oni nivoi ivermektina koji su odobreni za ljudsku upotrebu mogu biti opasni u interakciji sa drugim lekovima, kao što su razređivači krvi. Takođe, možete se predozirati ivermektinom, a to se ispoljava u vidu mučnine, povraćanja, dijareje, hipotenzije (nizak krvni pritisak), alergijske reackije (svrab i koprivnjača), vrtoglavice, ataksije (problemi sa ravnotežom), napada, kome, pa čak i smrti", navodi se u tekstu.
FDA upozorava da se ivermektin za životinje i ljude razlikuje, te da je životinjski visoko koncentrovan kada se koristi za teže vrste poput konja ili krave, te da takve doze mogu biti veoma toksične po ljude.
Osim toga, mnogi neaktivni sastojci koji se nalaze u proizvodima za životinje nisu procenjeni za upotrebu kod ljudi, a u nekim slučajevima se ni ne zna kako se apsorbuju u ljudskom telu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Ultraprerađena hrana povezana sa izraženijim simptomima PMS-a
17.11.2026.•
0
Žene koje češće konzumiraju ultraprerađenu hranu, poput zaslađenih gaziranih pića i industrijskih grickalica, mogu imati izraženije simptome predmenstrualnog sindroma (PMS).
Kako mozak uči da voli kafu, čokoladu, masti i šećer?
17.11.2026.•
0
Iako nam prvi gutljaj kafe često nije prijatan zbog njenog gorkog ukusa, vremenom možemo da počnemo da uživamo u njoj.
Nova definicija gojaznosti mogla bi da poveća broj ljudi koji se smatraju gojaznim
17.11.2026.•
0
Nova definicija gojaznosti, koju je predložila međunarodna grupa od 56 stručnjaka, mogla bi da dovede do povećanja broja ljudi kojima se dijagnostikuje ovo stanje.
U Srbiji 15.000 smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha: Šta nova vlast može da uradi?
16.11.2026.•
10
Sezona grejanja ponovo stavlja na ispit kvalitet vazduha u Srbiji i odgovornost onih koji treba da ga zaštite.
Rak debelog creva ne mora imati simptome: Kad je vreme za posetu lekaru?
16.11.2026.•
3
Rak debelog creva može dugo da se razvija bez jasnih simptoma, zbog čega je njegovo rano otkrivanje od presudnog značaja za uspešno lečenje.
Redovno ispijanje kafe povezano sa raznovrsnijim crevnim bakterijama i učestalijim kontrakcijama creva
15.11.2026.•
0
Redovno konzumiranje kafe povezano je sa promenama u funkcionisanju digestivnog sistema, uključujući učestalije kontrakcije debelog creva i veću raznovrsnost crevnih bakterija.
Čistiji vazduh u spavaćoj sobi mogao bi da pomogne u regulisanju šećera u krvi
15.11.2026.•
1
Korišćenje prečišćivača vazduha u spavaćoj sobi moglo bi da pomogne osobama sa predijabetesom da održe stabilniji nivo šećera u krvi.
Dvadeset najjačih bolova koje čovek može da doživi
15.11.2026.•
3
Bol je neprijatan osećaj kojim nas telo upozorava da nešto nije u redu. Dok neke vrste bola brzo prolaze, druge mogu trajati mesecima ili godinama i znatno narušiti kvalitet života.
Ako je zubna gleđ najtvrđe tkivo: Zašto ljudi imaju toliko karijesa?
15.11.2026.•
0
Nelečeni karijes na stalnim zubima najčešće je zdravstveno obolenje na planeti.
Koža muškaraca i žena obnavlja se na različite načine
15.11.2026.•
0
Novo istraživanje pokazalo je da se ćelije kože kod mužjaka i ženki miševa obnavljaju na različite načine, što bi moglo da objasni razlike u brzini zarastanja rana.
Način hodanja može da otkrije Parkinsonovu bolest i do sedam godina pre dijagnoze
15.11.2026.•
1
Promene u načinu na koji ljudi pomeraju ruke tokom hodanja mogle bi da budu jedan od najranijih znakova Parkinsonove bolesti, čak i sedam godina pre postavljanja dijagnoze.
Supa od guštera, prljave čarape, alkohol: Ovako se širom sveta leče kašalj i bol u grlu
15.11.2026.•
2
U vreme kada lekovi nisu bili dostupni na svakom koraku, bilo je uobičajeno zubobolju lečiti rakijom, upaljene zglobove obmotavati kupusom, a kašalj smirivati karamelizovanim šećerom rastvorenim u mleku.
Sindrom supermarketa: Zašto neki ljudi osećaju vrtoglavicu i mučninu u prodavnicama i gužvi
15.11.2026.•
2
Za neke ljude odlazak u supermarket predstavlja sasvim običnu aktivnost, dok drugima može izazvati vrtoglavicu, mučninu, dezorijentaciju i osećaj gubitka ravnoteže.
U Srbiji 440.000 ljudi ima dijagnostikovan dijabetes
14.11.2026.•
4
U Srbiji 440.000 odraslih osoba ima dijagnostikovan dijabetes i nalazi se u sistemu zdravstvene zaštite, a njih 220.000 nema postavljenu dijagnozu dijabetesa i ne zna za svoju bolest.
Broj zuba mogao bi da ukaže na rizik od demencije
14.11.2026.•
2
Novo istraživanje sprovedeno u Japanu ukazuje na povezanost gubitka zuba i povećanog rizika od demencije.
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba
12.11.2026.•
0
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba, saopšteno je iz Institut za neonatologiju u Beogradu uoči obeležavanja Svetskog dana prevremeno rođene dece u nedelju, 15. novembra.
Otpornost bakterija na antibiotike sve veći problem u Evropi
11.11.2026.•
2
Otpornost bakterija na antibiotike, koja je u EU uzrok oko 35.000 smrtnih slučajeva godišnje, postaje se raširenija pojava.
"Dobra" telesna mast povezana sa manjim rizikom od anksioznosti i depresije
11.11.2026.•
1
Novo istraživanje pokazalo je da osobe kod kojih je prisutno aktivno smeđe masno tkivo imaju manje zabeleženih dijagnoza anksioznosti i depresije.
Prekrštene noge, kreme, sunčanje: U koje od ovih mitova o venama verujete?
10.11.2026.•
3
U Srbiji se počinje sa istraživanjem o tome šta građani znaju od zdravlju vena.
Od početka 2026. godine 27 slučajeva malih boginja u Srbiji
10.11.2026.•
3
Od početka 2026. godine, zaključno sa 8. novembrom, na teritoriji Srbije registrovano je 27 slučajeva morbila, objavio je Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".
Kamen u urinarnom traktu: Kako se uklanja i kada je potrebno lasersko razbijanje?
10.11.2026.•
0
Kamen u urinarnom traktu jedan je od čestih uroloških problema koji može izazvati intenzivan bol, nelagodnost i otežano mokrenje.
Komentari 5
J
Pedro
Frida
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar