Kako je nastala teorija zavere o ivermektinu - sve je krenulo od studije iz Egipta
Ivermektin je lek star preko 30 godina koji leči parazitske infekcije opasne po život i vid.
Njegov trajni uticaj na globalno zdravlje bio je toliko jak da su dva ključna istraživača u njegovom otkriću i razvoju dobila Nobelovu nagradu 2015. godine.
Međutim, desničari širom sveta mesecima promovišu lek ivermektin za lečenje kovida19 nakon što je velika studija iz Egipta sugerisala da je tretman efikasan protiv virusa korona.
Stvari su se promenile, kada je ista studija u junu povučena iz "etičkih razloga", a mnoge druge dokazale njegovu neefikasnost u lečenju obolelih od kovida, da bi potom Svetska zdravstvena organizacija (SZO), Evropska agencija za lekove (EMA) i američka Uprava za hranu i lekove (FDA) takođe potvrdile njegovu nedelotvornost, piše Euronews Srbija.
Sve je počelo od studije koju je vodio egipatski doktor Ahmed Elgazar sa Univerziteta Bena, a koja je u novembru 2020. objavljena na veb stranici Research Square. Studija se zasnivala na nasumičnom ispitivanju u kontrolisanim uslovima, što se inače smatra najvažnijom vrstom studija jer pruža najpouzdanije dokaze o efikasnosti. Dr Elgazar je naveden kao autor studije i ujedno kao glavni urednik medicinskog žurnala "Bena" čiji je i član upravnog odbora.
Rezultati su otkrili da su pacijenti oboleli od kovida19 koji su bili hospitalizovani, a koji su "rano primili ivermektin", prijavili "značajan oporavak", kao i da je došlo do "značajnog poboljšanja i smanjenja stope mortaliteta u grupama koje su lečene ivermektinom" za 90 odsto.
Nije dugo prošlo pre nego što je, potpuno neočekivano, studija uklonjena sa veb stranice iz "etičkih razloga". Dr Mišel Avisar-Viting, glavna urednica portala Research Square je potom u izjavi za MedPage Today rekla da je studija povučena zbog "zabrinutosti da se radi o plagijatu i sirovim podacima".
Zabrinutost oko verodostojnosti studije prvi je izneo britanski student medicine Džek Lorens, koji je dobio zadatak na fakultetu da istraži ovu studiju, preneo je Gardijan dodajući da je brzo otkrio neslaganja: koristili su se isti podaci o pacijentima za navodno različite ljude, dokazao je i da izbor pacijenata za testiranje nije bio slučajan; da je malo verovatno da bi se takvi rezultati postigli prirodnim putem; da su procenti pogrešno izračunati i da lokalni zdravstveni organi nisu znali za studiju.
Ipak, studija je predstavljala jedno od najvećih ispitivanja ivermektina i bila je uključena u dve meta-analize koje su pridobile veću pažnju zbog svojih pozitivnih rezultata, pa tako iako studija dr Elgazara više nije bila dostupna, druge publikacije su nastavile da citiraju glavnu tvrdnju, a to je da "hospitalizovani pacijenti sa kovidom koji su lečeni ivermektinom imaju 90 odsto manje šanse da će umreti od onih koji nisu primili lek". Zapravo, egipatska studija je bila "ulje na vatru", koja se potom pretvorila u buktinju.
Histerija na društvenim mrežama
Premda je studija uklonjena, ostavila je svoje "repove" i poslužila kao odličan argument aktivistima protiv vakcinacije koji su optuživali vlade širom sveta da su "namerno ugušile" rezultate istraživanja kako bi potencirale vakcinaciju. Tako su počeli da vode agresivnu kampanju za njegovu upotrebu, a društvene mreže su doslovno postale glavni izvor informisanja onih koji podržavaju ovu teoriju. Osnovano je bezbroj grupa u kojima su čak i lekari savetovali korišćenje ivermektina, a druge ga ilegalno prodavale.
Tako je upravo čitava pompa oko ivermektina, zasnovana na snazi verovanja u kontroverznu studiju, navela veliki broj ljudi širom sveta da ga koriste.
Na primer, pandemija je povećala potražnju za ivermektinom u Finskoj, što je trend koji je prisutan, ne samo u Evropi već i celom svetu. Samo u Finskoj je u 2020. godini prodaja ovog leka porasla za 30 odsto, a carina je prijavila porast zapelenjenih količina.
To je i navelo finske naučnike da proučavaju njegov uticaj, zajedno sa hiljadama drugih postojećih lekova za lečenje kovida. Rezultati su bili razočaravajući, rekao je za tamošnje medije Oli Vapalati, virolog sa Univerziteta u Helsinkiju.
"Glavni problem je što je blagotvorno dejstvo ivermektina moguće postići samo sa prevelikim dozama, koje ne smete dati čoveku", objasnio je on govoreći o sposobnosti leka da spreči razmnožavanje virusa.
Svetska zdravstvena organizacija i Evropska agencija za lekove takođe ne preporučuju ivermektin za upotrebu u rutinskom lečenju pacijenata sa kovidom. U SAD, gde je prodaja ivermektina porasla, Uprava za hranu i lekove (FDA) saopštila je da je niti autorizovala niti odobrila ivermektin za prevenciju i lečenje kovida19.
Jedino su Češka i Slovačka dozvolile privremenu upotrebu leka protiv kovida19 u okviru svog nacionalnog zakonodavstva.
"Ivermektin groznica" nije zaobišla ni Srbiju
Nakon što je otkriveno da se Vajber grupa "Lekari i roditelji za nauku i etiku", koja broji više od 11.000 članova, bavila promocijom ivermektina, smenjen je i načelnik jedne klinike u Nišu, a do sada je Lekarska komora Srbije po prijavi zdravstvene inspekcije pokrenula postupak pred sudovima časti protiv 18 lekara za koje postoji osnovana sumnja da su savetovali i lečili pacijente obolele od kovida19 lekom ivermektin.
Nakon okončanja postupka, javnost će biti obaveštena o donetoj presudi, objavljeno je na sajtu Lekarske komore Srbije koja je još jednom apelovala na građane da zdravstvene usluge i savete traže isključivo u registrovanim državnim i privatnim zdravstvenim ustanovama.
"Zamislite vi ste lekar koji leči decu, a preporučujete lek koji nije registrovan i koji se koristi u veterini. Plašim se da je to onda jedno ozbiljno krivično delo. Prema tome, ovo je ozbiljna država koja će uraditi svoj deo posla", najavio je ministar zdravlja Zlatibor Lončar nakon što se grupa našla u žiži javnosti dok je ministarka za rad i epidemiolog Darija Kisić Tepavčević rekla da će "svi zdravstveni radnici koji šire dezinformacije koje utiču na zdravlje ljudi, biti u opasnosti da izgube licencu".
Ujedno, i profesorka Medicinskog fakulteta u Beogradu Valentina Arsenijević Arsić napustila je pomenutu Vajber grupu nakon što je od ustanove u kojoj radi dobila informaciju da su analize eksperata tog fakulteta pokazale da "ivermektin ne treba koristiti u prevenciji i lečenju kovida19".
I načelnik Odeljenja za kardiologiju Klinike za pedijatriju u Nišu Bojko Bjelaković je smenjen sa te pozicije nakon što je otkriveno da je savetovao pacijentima korišćenje ovog leka.
Zamenik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu dr Radmilo Janković naveo je da je problematično to što oni koji se zanimaju za lek "ivermektin" negiraju potrebu za vakcinacijom i poštovanjem bilo kakvih mera i ističe da ćemo, ako se taj trend nastavi, za četiri meseca imati milion novozaraženih virusom korona.
Janković je ukazao na to da postoje studije koje su pokazale njegov ograničen, jako mali benefit, ali to je sa većinom lekova koji se koriste u lečenju kovid pacijenata.
"Ali, svakako se nije pokazalo da smanjuje smrtnost", poručio je i dodao da postoje ljudi koji ga piju više nedelja, pa i meseci, te da to nije dobro.
Neželjene nuspojave ivermektina
Američka uprava za lekove (FDA) izdala je članak u kojem je objasnila da su ivermektin tablete za ljude odobrene u vrlo specifičnim dozama za lečenje određenih vrsta parazitskih crva, a postoje i lokalne formulacije (na koži) za vaške i kožna oboljenja poput rozacee.
Kako su napisali u članku, u nekim slučajevima, ivermektin može biti veoma opasan lek za prevenciju ili lečenje kovida19, koji nije odobren za upotrebu od strane FDA.
"Čak i oni nivoi ivermektina koji su odobreni za ljudsku upotrebu mogu biti opasni u interakciji sa drugim lekovima, kao što su razređivači krvi. Takođe, možete se predozirati ivermektinom, a to se ispoljava u vidu mučnine, povraćanja, dijareje, hipotenzije (nizak krvni pritisak), alergijske reackije (svrab i koprivnjača), vrtoglavice, ataksije (problemi sa ravnotežom), napada, kome, pa čak i smrti", navodi se u tekstu.
FDA upozorava da se ivermektin za životinje i ljude razlikuje, te da je životinjski visoko koncentrovan kada se koristi za teže vrste poput konja ili krave, te da takve doze mogu biti veoma toksične po ljude.
Osim toga, mnogi neaktivni sastojci koji se nalaze u proizvodima za životinje nisu procenjeni za upotrebu kod ljudi, a u nekim slučajevima se ni ne zna kako se apsorbuju u ljudskom telu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Pet znakova da vaše telo ne podnosi dobro kafu i kofein
17.09.2026.•
1
Dok nekima prva jutarnja kafa daje energiju za početak dana, drugima može izazvati lupanje srca, nervozu ili probleme sa spavanjem.
Naučnici u genetski modifikovanim miševima uzgojili ljudsko moždano tkivo
17.09.2026.•
0
Istraživači su stvorili miševe sa mozgom koji sadrži ljudske ćelije u nastojanju da bolje razumeju i razviju nove tretmane za poremećaje kao što su šizofrenija, epilepsija, cerebralna paraliza i demencija.
VIDEO: Hajmlihov zahvat može da spasi život, a nauči se za samo nekoliko minuta
16.09.2026.•
2
Gušenje može da se dogodi iznenada, tokom običnog obroka, a tada je važno brzo reagovati.
Muškarac otišao u bolnicu zbog krvi u mokraći, lekari pronašli iglu u njegovom srcu
15.09.2026.•
0
Lekari u Kini opisali su izuzetno redak slučaj 35-godišnjeg muškarca kojem su pronašli iglu za šivenje dugu 36 milimetara zabodenu u levu komoru srca.
Kako zaštititi decu od stomačnog virusa?
14.09.2026.•
0
Nova školska godina tek je počela, a roditelji već prijavljuju izostanke dece zbog stomačnog virusa.
Telo tokom maratona neprestano proizvodi hemikalije slične onima iz kanabisa
13.09.2026.•
3
Tokom maratona telo proizvodi sve više prirodnih hemijskih glasnika koji se nazivaju endokanabinoidi.
Ženi su se creva bukvalno vezala u čvor nakon porođaja
13.09.2026.•
0
Tridesetogodišnja žena iz Etiopije završila je na hitnoj operaciji nakon što su joj se nekoliko dana posle porođaja delovi tankog i debelog creva doslovno vezali u čvor.
Ako vaši roditelji dožive 100 godina, znači li to da ćete i vi?
13.09.2026.•
1
Stogodišnjaci, ljudi koji dožive 100 godina, čine svega oko 0,01 odsto svetske populacije.
"Sindrom Zlatokose": Pojela toliko svoje kose da joj je klupko blokiralo probavni trakt
13.09.2026.•
0
Trihotilomanija je poremećaj kod kog ljudi kompulsivno čupaju sopstvenu kosu, a ako je i jedu, može da dođe do ozbiljnih komplikacija.
Naučnici ljudima tri meseca davali paradajz-pire: Evo šta su pokazali snimci njihovih mozgova
13.09.2026.•
1
Paradajz sadrži likopen, snažan antioksidans koji može da pređe krvno-moždanu barijeru i možda pomogne u smanjenju neuroinflamacije.
Znak upozorenja na srčani i moždani udar mogao bi da se pojavi na licu
13.09.2026.•
0
Ateroskleroza, nakupljanje masnih naslaga u arterijama koje ograničavaju protok krvi, odgovorna je za većinu srčanih i moždanih udara, ali se često razvija polako i bez simptoma.
Postoji li optimalno vreme za jedenje banana za maksimalnu apsorpciju kalijuma?
13.09.2026.•
0
Banane su omiljena užina s dobrim razlogom: praktične su, ukusne i pune hranljivih materija.
Šta se dešava sa krvnim pritiskom ako svakog dana jedete crnu čokoladu?
13.09.2026.•
0
Svakodnevno konzumiranje crne čokolade može da pomogne u snižavanju krvnog pritiska zahvaljujući visokom sadržaju flavanola.
VIDEO Psi u Indiji otkrivaju rak iz daha: Tačnost veća od 90 odsto
12.09.2026.•
1
Kujica Kloi iz azila jedna je od 15 pasa koje indijski startap Dognosis trenira da njušenjem ljudskog daha otkrivaju rak.
Britanija nije usvojila zakon o eutanaziji
12.09.2026.•
1
Britanski poslanici nisu usvojili zakon kojim bi neizlečivo bolesnim odraslim osobama u Engleskoj i Velsu bilo omogućeno da, pod određenim uslovima, izaberu potpomognutu smrt, odnosno eutanaziju.
Nova terapija za rak pluća dostupna građanima od 1. oktobra
11.09.2026.•
0
Oko 1.000 pacijenata sa karcinomom pluća u Srbiji od 1. oktobra dobiće novu mogućnost lečenja koja može da im produži život i pomogne da bolest duže bude pod kontrolom.
Počeo da radi prvi Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti u Beogradu
10.09.2026.•
1
U okviru novog dela Univerzitetskog kliničkog centra Srbije u Beogradu danas je počeo da radi prvi Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti, koji obolelima pruža multidisciplinarni pristup lečenju na jednom mestu.
Možda najgori period godine za alergične: Visoke vrednosti polena ambrozije na 27 lokacija u Srbiji
10.09.2026.•
4
Najviše koncentracije polena ambrozije, kako na dnevnom, tako i na nedeljnom nivou beleže se u ovom periodu godine.
Epidemija malih boginja u Bangladešu:Desetine hiljada zaraženih i gotovo 1.000 mrtvih
09.09.2026.•
0
Bangladeš je pogođen epidemijom malih boginja koja je odnela skoro 1.000 života, a situaciju otežava nedostatak vakcina i prenatrpanost bolnica, objavio je Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
"Paradoks fizičke aktivnosti": Način na koji vežbate utiče na rizik od demencije
07.09.2026.•
5
Fizička aktivnost je dobra za mozak, ali veliko novo istraživanje pokazuje da bi za rizik od demencije moglo biti važno ne samo koliko se krećemo, već i gde i zašto smo fizički aktivni.
Stručnjaci otkrivaju da li skandinavski način spavanja zaista funkcioniše
06.09.2026.•
2
Zamena jednog velikog prekrivača sa dva odvojena može nekim parovima doneti kvalitetniji san.
Komentari 5
J
Pedro
Frida
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar