Kako je nastala teorija zavere o ivermektinu - sve je krenulo od studije iz Egipta
Ivermektin je lek star preko 30 godina koji leči parazitske infekcije opasne po život i vid.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Njegov trajni uticaj na globalno zdravlje bio je toliko jak da su dva ključna istraživača u njegovom otkriću i razvoju dobila Nobelovu nagradu 2015. godine.
Međutim, desničari širom sveta mesecima promovišu lek ivermektin za lečenje kovida19 nakon što je velika studija iz Egipta sugerisala da je tretman efikasan protiv virusa korona.
Stvari su se promenile, kada je ista studija u junu povučena iz "etičkih razloga", a mnoge druge dokazale njegovu neefikasnost u lečenju obolelih od kovida, da bi potom Svetska zdravstvena organizacija (SZO), Evropska agencija za lekove (EMA) i američka Uprava za hranu i lekove (FDA) takođe potvrdile njegovu nedelotvornost, piše Euronews Srbija.
Sve je počelo od studije koju je vodio egipatski doktor Ahmed Elgazar sa Univerziteta Bena, a koja je u novembru 2020. objavljena na veb stranici Research Square. Studija se zasnivala na nasumičnom ispitivanju u kontrolisanim uslovima, što se inače smatra najvažnijom vrstom studija jer pruža najpouzdanije dokaze o efikasnosti. Dr Elgazar je naveden kao autor studije i ujedno kao glavni urednik medicinskog žurnala "Bena" čiji je i član upravnog odbora.
Rezultati su otkrili da su pacijenti oboleli od kovida19 koji su bili hospitalizovani, a koji su "rano primili ivermektin", prijavili "značajan oporavak", kao i da je došlo do "značajnog poboljšanja i smanjenja stope mortaliteta u grupama koje su lečene ivermektinom" za 90 odsto.
Nije dugo prošlo pre nego što je, potpuno neočekivano, studija uklonjena sa veb stranice iz "etičkih razloga". Dr Mišel Avisar-Viting, glavna urednica portala Research Square je potom u izjavi za MedPage Today rekla da je studija povučena zbog "zabrinutosti da se radi o plagijatu i sirovim podacima".
Zabrinutost oko verodostojnosti studije prvi je izneo britanski student medicine Džek Lorens, koji je dobio zadatak na fakultetu da istraži ovu studiju, preneo je Gardijan dodajući da je brzo otkrio neslaganja: koristili su se isti podaci o pacijentima za navodno različite ljude, dokazao je i da izbor pacijenata za testiranje nije bio slučajan; da je malo verovatno da bi se takvi rezultati postigli prirodnim putem; da su procenti pogrešno izračunati i da lokalni zdravstveni organi nisu znali za studiju.
Ipak, studija je predstavljala jedno od najvećih ispitivanja ivermektina i bila je uključena u dve meta-analize koje su pridobile veću pažnju zbog svojih pozitivnih rezultata, pa tako iako studija dr Elgazara više nije bila dostupna, druge publikacije su nastavile da citiraju glavnu tvrdnju, a to je da "hospitalizovani pacijenti sa kovidom koji su lečeni ivermektinom imaju 90 odsto manje šanse da će umreti od onih koji nisu primili lek". Zapravo, egipatska studija je bila "ulje na vatru", koja se potom pretvorila u buktinju.
Histerija na društvenim mrežama
Premda je studija uklonjena, ostavila je svoje "repove" i poslužila kao odličan argument aktivistima protiv vakcinacije koji su optuživali vlade širom sveta da su "namerno ugušile" rezultate istraživanja kako bi potencirale vakcinaciju. Tako su počeli da vode agresivnu kampanju za njegovu upotrebu, a društvene mreže su doslovno postale glavni izvor informisanja onih koji podržavaju ovu teoriju. Osnovano je bezbroj grupa u kojima su čak i lekari savetovali korišćenje ivermektina, a druge ga ilegalno prodavale.
Tako je upravo čitava pompa oko ivermektina, zasnovana na snazi verovanja u kontroverznu studiju, navela veliki broj ljudi širom sveta da ga koriste.
Na primer, pandemija je povećala potražnju za ivermektinom u Finskoj, što je trend koji je prisutan, ne samo u Evropi već i celom svetu. Samo u Finskoj je u 2020. godini prodaja ovog leka porasla za 30 odsto, a carina je prijavila porast zapelenjenih količina.
To je i navelo finske naučnike da proučavaju njegov uticaj, zajedno sa hiljadama drugih postojećih lekova za lečenje kovida. Rezultati su bili razočaravajući, rekao je za tamošnje medije Oli Vapalati, virolog sa Univerziteta u Helsinkiju.
"Glavni problem je što je blagotvorno dejstvo ivermektina moguće postići samo sa prevelikim dozama, koje ne smete dati čoveku", objasnio je on govoreći o sposobnosti leka da spreči razmnožavanje virusa.
Svetska zdravstvena organizacija i Evropska agencija za lekove takođe ne preporučuju ivermektin za upotrebu u rutinskom lečenju pacijenata sa kovidom. U SAD, gde je prodaja ivermektina porasla, Uprava za hranu i lekove (FDA) saopštila je da je niti autorizovala niti odobrila ivermektin za prevenciju i lečenje kovida19.
Jedino su Češka i Slovačka dozvolile privremenu upotrebu leka protiv kovida19 u okviru svog nacionalnog zakonodavstva.
"Ivermektin groznica" nije zaobišla ni Srbiju
Nakon što je otkriveno da se Vajber grupa "Lekari i roditelji za nauku i etiku", koja broji više od 11.000 članova, bavila promocijom ivermektina, smenjen je i načelnik jedne klinike u Nišu, a do sada je Lekarska komora Srbije po prijavi zdravstvene inspekcije pokrenula postupak pred sudovima časti protiv 18 lekara za koje postoji osnovana sumnja da su savetovali i lečili pacijente obolele od kovida19 lekom ivermektin.
Nakon okončanja postupka, javnost će biti obaveštena o donetoj presudi, objavljeno je na sajtu Lekarske komore Srbije koja je još jednom apelovala na građane da zdravstvene usluge i savete traže isključivo u registrovanim državnim i privatnim zdravstvenim ustanovama.
"Zamislite vi ste lekar koji leči decu, a preporučujete lek koji nije registrovan i koji se koristi u veterini. Plašim se da je to onda jedno ozbiljno krivično delo. Prema tome, ovo je ozbiljna država koja će uraditi svoj deo posla", najavio je ministar zdravlja Zlatibor Lončar nakon što se grupa našla u žiži javnosti dok je ministarka za rad i epidemiolog Darija Kisić Tepavčević rekla da će "svi zdravstveni radnici koji šire dezinformacije koje utiču na zdravlje ljudi, biti u opasnosti da izgube licencu".
Ujedno, i profesorka Medicinskog fakulteta u Beogradu Valentina Arsenijević Arsić napustila je pomenutu Vajber grupu nakon što je od ustanove u kojoj radi dobila informaciju da su analize eksperata tog fakulteta pokazale da "ivermektin ne treba koristiti u prevenciji i lečenju kovida19".
I načelnik Odeljenja za kardiologiju Klinike za pedijatriju u Nišu Bojko Bjelaković je smenjen sa te pozicije nakon što je otkriveno da je savetovao pacijentima korišćenje ovog leka.
Zamenik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu dr Radmilo Janković naveo je da je problematično to što oni koji se zanimaju za lek "ivermektin" negiraju potrebu za vakcinacijom i poštovanjem bilo kakvih mera i ističe da ćemo, ako se taj trend nastavi, za četiri meseca imati milion novozaraženih virusom korona.
Janković je ukazao na to da postoje studije koje su pokazale njegov ograničen, jako mali benefit, ali to je sa većinom lekova koji se koriste u lečenju kovid pacijenata.
"Ali, svakako se nije pokazalo da smanjuje smrtnost", poručio je i dodao da postoje ljudi koji ga piju više nedelja, pa i meseci, te da to nije dobro.
Neželjene nuspojave ivermektina
Američka uprava za lekove (FDA) izdala je članak u kojem je objasnila da su ivermektin tablete za ljude odobrene u vrlo specifičnim dozama za lečenje određenih vrsta parazitskih crva, a postoje i lokalne formulacije (na koži) za vaške i kožna oboljenja poput rozacee.
Kako su napisali u članku, u nekim slučajevima, ivermektin može biti veoma opasan lek za prevenciju ili lečenje kovida19, koji nije odobren za upotrebu od strane FDA.
"Čak i oni nivoi ivermektina koji su odobreni za ljudsku upotrebu mogu biti opasni u interakciji sa drugim lekovima, kao što su razređivači krvi. Takođe, možete se predozirati ivermektinom, a to se ispoljava u vidu mučnine, povraćanja, dijareje, hipotenzije (nizak krvni pritisak), alergijske reackije (svrab i koprivnjača), vrtoglavice, ataksije (problemi sa ravnotežom), napada, kome, pa čak i smrti", navodi se u tekstu.
FDA upozorava da se ivermektin za životinje i ljude razlikuje, te da je životinjski visoko koncentrovan kada se koristi za teže vrste poput konja ili krave, te da takve doze mogu biti veoma toksične po ljude.
Osim toga, mnogi neaktivni sastojci koji se nalaze u proizvodima za životinje nisu procenjeni za upotrebu kod ljudi, a u nekim slučajevima se ni ne zna kako se apsorbuju u ljudskom telu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Najčešće greške na velikim vrućinama: Od ledene vode do otvorenih prozora
30.06.2026.•
1
Pravilna hidratacija, pametno rashlađivanje doma i osluškivanje signala sopstvenog tela najvažniji su saveznici u borbi protiv sve intenzivnijih letnjih vrućina.
Psihijatrijske bolesti u starijem dobu: Kada povlačenje, tuga i zaboravnost nisu samo posledica godina
30.06.2026.•
1
Starenje donosi brojne promene, ali povlačenje iz društva, gubitak interesovanja, problemi sa snom i nagle promene ponašanja ne treba automatski pripisati godinama.
Nisu sve glavobolje iste: Evo na koje simptome treba da obratite pažnju
29.06.2026.•
0
Iako su glavobolje najčešće povezane sa stresom, umorom ili dehidracijom, neurolog upozorava da jedna njihova vrsta može biti znak ozbiljne infekcije.
Biološki sat otkriva skrivene faktore koji ubrzavaju starenje
29.06.2026.•
0
Industrija zdravlja i velnesa obožava biološke satove.
Stres može fizički da promeni strukturu vaše krvi
29.06.2026.•
1
Kada se nagomilaju rokovi na poslu, finansijske brige ne prestaju ili vas čeka neočekivani javni nastup, anksioznost često doživljavamo kao isključivo psihološki problem - nešto što treba prevazići uz malo više volje.
Letnji odmor menja naše navike u ishrani: Unosimo li dovoljno joda?
29.06.2026.•
0
Leto je period kada mnogi menjaju svakodnevne navike, pa tako i način ishrane.
Pomeranje malog prsta navodno pomaže u sprečavanju Alchajmerove bolesti - evo šta je istina
29.06.2026.•
3
Šta kada bi zaštita mozga od demencije bila jednostavna kao pomeranje malih prstiju nekoliko sekundi svakog dana?
Oralni kontraceptivi povezani sa značajnim porastom kompulzivnog prejedanja kod žena
28.06.2026.•
0
Oralni kontraceptivi mogli bi imati neočekivan uticaj na prehrambene navike žena, pokazuje novo istraživanje.
Sve više ljudi u Holandiji odsustvuje sa posla zbog stresa i sindroma izgaranja
28.06.2026.•
1
Međunarodna kompanija za zapošljavanje Randstad upozorila je na porast broja zaposlenih koji odsustvuju sa posla zbog stresa i sindroma izgaranja (burn-out), što dodatno opterećuje već zategnuto tržište rada u Holandiji.
Češanje ujeda komarca u početku može da prija, ali nauka objašnjava zašto je to loša ideja
28.06.2026.•
4
Verovatno to slušate još od detinjstva: Nemoj da češeš ujed insekta ili osip, samo ćeš ga pogoršati. Ali zašto bi nešto što pruža tako dobar osećaj bilo loše?
Ishrana bogata mastima i šećerom povezana sa poremećajem pamćenja i ponašanja
28.06.2026.•
0
Ishrana bogata zasićenim mastima, holesterolom i šećerima može negativno da utiče na funkcije mozga i da poveća rizik od poremećaja raspoloženja i pamćenja.
Vaš odnos prema luku mogao bi da otkrije nešto o vašem budućem zdravlju
28.06.2026.•
2
Ishrana i zdravlje usko su povezani, ali pojedinosti mogu biti nejasne, jer postoji mnogo faktora koji utiču na njih.
Voće i povrće koje najbolje hidrira organizam
28.06.2026.•
0
Visoke temperature koje su zahvatile zemlju mnogima smanjuju apetit, ali pravilnim izborom namirnica možemo pomoći organizmu da se lakše izbori sa vrućinom.
Žene teže izlaze na kraj sa vrućinom, doktorka objašnjava zašto
28.06.2026.•
0
Jedna lekarka opšte prakse objasnila je zašto toplotni talasi mogu "teže da padaju" ženama.
Četiri zdravstvena stanja koja se mogu pogoršati tokom vrućina
28.06.2026.•
2
Visoke temperature kod nekih ljudi mogu pogoršati postojeća zdravstvena stanja.
Mlađe generacije biološki stare brže
28.06.2026.•
1
Mlađe generacije stare biološki brže od svojih prethodnika, što bi moglo da poveća rizik od razvoja tumora u ranijem životnom dobu.
Multivitamin utiče na brzinu starenja: Evo šta je još otkrila nova studija
27.06.2026.•
0
Uzimanje jedne multivitaminske tablete dnevno moglo bi imati mali, ali merljiv uticaj na proces starenja i kvalitet života.
Saveti doktorke Hitne pomoći tokom toplotnog talasa: Šta raditi, a šta izbegavati?
27.06.2026.•
2
Toplotni talas iz zapadne Evrope stigao je i u Srbiju, a visoke temperature očekuju se i tokom vikenda kao i početkom naredne nedelje.
U Moskvi otvorena prva škola za odvikavanje od pušenja uključujući i vejping
27.06.2026.•
2
Prva škola za odvikavanje od pušenja koja uključuje i odvikavanje od elektronskih cigareta otvorena je u Moskovskom naučno-praktičnom centru za narkologiju.
Neurološke promene u starijem dobu: Kada su zaboravnost i usporenost deo starenja, a kada znak za pregled
27.06.2026.•
3
Starenje donosi mnoge promene u organizmu, među njima su i promene nervnog sistema. Slabija koncentracija, sporije kretanje i zaboravljanje mogu biti deo prirodnog procesa, ali određeni simptomi zahtevaju posetu lekaru.
Preporuke Batuta: Kako da se zaštitite tokom toplotnog talasa
27.06.2026.•
2
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" objavio je preporuke za zaštitu tokom ekstremno visokih temperatura.
Komentari 5
J
Pedro
Frida
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar