VMA daje savete: Kako prepoznati otrovnu gljivu?
U prethodnom periodu je bilo više kišnih dana praćenih toplinom, što je izazvalo nagli rast i bujanje jestivih, ali i otrovnih gljiva. Iz tih razloga, Vojnomedicinska akademija daje nekoliko saveta.
Foto: Pixabay
Osim nekoliko stotina jestivih, nejestivih i lekovitih, postoji nekoliko desetina otrovnih gljiva.
Pod pojmom otrovne gljive podrazumevaju se sve one vrste koje u organizmu izazivaju patološke promene i oštećenja organa. Neke izazivaju blage reakcije kao što su bolovi u stomaku, mučnina, povraćanje ili alergijske reakcije koje su prolazne, ali postoji i jedan broj vrsta koje izazivaju mnogo ozbiljnija oštećenja i smrt.
Do trovanja najčešće dolazi zbog zamene jestivih gljiva onima koje su otrovne. "Biserke" se mogu zameniti otrovnom panterovkom, "zeke" su takođe problem i zahtevaju dobro poznavanje gljiva jer im boja šešira često varira.
Trovanja sa kratkim inkubacionim periodom (od pola do tri sata) ispoljavaju se u vidu pet sindroma: gastrointestinalni, muskarinski, muscimolski (mikoatropinski), psilocibinski (psihotomimetski) i koprinski (alergijski). Ova trovanja imaju povoljan tok i ishod.
Gastrointestinalni sindrom izazivaju gljive poznate kao "bljuvara, ludara, tigrasta vitezovka, zavodnica..."
Dug inkubacioni period, u trajanju od tri sata do nekoliko dana, karakteriše trovanja sa oštećenjem jetre i bubrega. Ona imaju tešku kliničku sliku i često smrtni ishod.
Kako prepoznati otrovnu gljivu?
Postoje razni mitovi kako najsigurnije prepoznati otrovnu gljivu:
- otrovne potamne ako se kuvaju sa srebrnom kašikom,
- daju žutu boju pirinču kad se kuvaju zajedno
- beli luk kuvan sa njima potamni
- ne mogu se ljuštiti,
- ako živina jede otpatke od gljiva dobre su (jedan od najopasnijih jer životinje imaju drugačiji gastrointestinalni trakt)
Samo hemijskom analizom tačno se može utvrditi otrovnost gljiva.
Bez dobrog poznavanja gljiva i društva osobe koja je odličan poznavalac ne treba se upuštati u branje gljiva. Postoji zabluda da ima potpuno identičnih jestivih i otrovnih gljiva. One se mogu raspoznavati po određenim karakteristikama.
Amanitinski (faloidinski) sindrom izazivaju "zelena pupavka" (Amanita phalloides), "bela pupavka" (Amanita verna), "smrdljiva pupavka" (Amanita virosa), ali i 14 drugih gljiva. Smrtna doza je od pet do deset miligrama, odnosno 20 grama gljive.
Latentni period je 12 sati, zatim se javljaju gastrointestinalne tegobe, drugog do trećeg dana toksični hepatitis (uvećana jetra, povišeni enzimi, bilirubin, smanjena sintetska funkcija jetre), toksična lezija bubrega. Pored lavaže želuca uz primenu aktivnog uglja, nadoknade tečnosti i elektrolita, primenjuju se hepatoprotektivi, druga simptomatska i podržavajuća terapija, a odlične rezultate daje plazmafereza. Šanse za izlečenje su znatno veće ako se sa specifičnom terapijom započne u prvih 48 sati.
"Upozorenje svima onima koji koriste gljive za jelo, kao i beračima gljiva je da budu maksimalno oprezni. Odgovornost za zdravlje i ličnu bezbednost je na svakome ko bere i jede samonikle gljive. Takođe, treba biti pažljiv prilikom kupovine pečuraka na pijacama. Na deklaraciji bi trebalo da bude istaknuto ime pečurke, uzgajivača i koja institucija je obavila kontrolu kvaliteta", poručuju na VMA.
Upozorenje zdravstvenim radnicima je da obavezno konsultuju Nacionalni centar za kontrolu trovanja VMA na telefon 011/3608-440, jer je specifičnu terapiju neophodno započeti u prvih 48 sati.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Pisanje olovkom ili na tastaturi: Velika razlika za mozak
31.05.2026.•
0
Naučnici upozoravaju da pisanje rukom možda nije samo stvar navike, već važan proces koji oblikuje način na koji mozak uči, pamti i povezuje informacije, iako sve veći broj dece gotovo da ne zna da drži olovku.
SZO: Usamljenost je problem za javno zdravlje
31.05.2026.•
0
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) u Izveštaju o društvenoj povezanosti upozorava da usamljenost i socijalna izolacija nisu samo neprijatan lični osećaj, već javnozdravstveni problem.
Godišnje oko 6.500 ljudi oboli od karcinoma pluća, devet od 10 obolelih su pušači
30.05.2026.•
1
Godišnje oko 6.500 ljudi oboli od karcinoma pluća, devet od 10 obolelih su pušači, a gotovo trećina stanovništva u Srbiji puši, rečeno je povodom Svetskog dana borbe protiv duvanskog dima.
Test krvi mogao bi da otkrije Alchajmerovu bolest decenijama pre simptoma
29.05.2026.•
0
Jednostavan krvni test koji meri karakteristične proteine povezane s razvojem Alchajmerove bolesti mogao bi da otkrije bolest decenijama pre pojave simptoma, pokazalo je novo istraživanje.
Novi lek protiv hepatitisa B smanjio virus do nivoa koji imuni sistem može da kontroliše
28.05.2026.•
0
Novi, eksperimentalni lek za hepatitis B omogućava nekim pacijentima da prekinu lečenje bez pokazivanja znakova tog opasnog virusa jetre, što se naziva "funkcionalnim lekom", objavili su danas istraživači.
Šire se staništa komaraca u Evropi: Pretnja od novih žarišta
28.05.2026.•
1
Rast globalnih temperatura mogao bi da proširi područja pogodna za život komaraca i poveća rizik od širenja virusa širom sveta, pokazuje novo istraživanje.
Kako jod pomaže organizmu u smanjenju celulita?
28.05.2026.•
0
Celulit nije samo estetski problem - njegov nastanak povezan je sa usporenom cirkulacijom, zadržavanjem tečnosti, hormonalnim disbalansom i načinom života.
Od septembra u Kliničkom centru Srbije počinje da radi prvi Centar za multiplu sklerozu
27.05.2026.•
3
Srbija dobija Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti u Univerzitetskom Kliničkom centru Srbije, koji bi trebalo da počne da radi do septembra ove godine, a reč je o prvom centru takvog tipa u regionu.
Više od 50 odsto karcinoma se mogu sprečiti: Pušenje jedan od glavnih uzroka
25.05.2026.•
5
Nova istraživanja su identifikovala nekoliko načina na koje se može smanjiti rizik od nastanka raka.
Srbija na prvom mestu u Evropi po smrtnosti od raka kože
25.05.2026.•
2
Srbija po broju obolelih od melanoma zauzima između 10. i 15. mesta u Evropi, ali da je po smrtnosti od te bolesti na prvom mestu izjavio je Predsednik Udruženja obolelih od melanoma Savo Pilipović.
Raste potrošnja antidepresiva i sedativa u Srbiji
25.05.2026.•
6
Lekovi za smirenje i antidepresivi u Srbiji su postali svakodnevni alat za suočavanje sa stresom, anksioznošću i emocionalnim pritiscima.
Batut: Za nedelju dana oko 4.400 slučajeva oboljenja sličnih gripu
24.05.2026.•
0
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je na teritoriji Srbije od 11. do 17. maja zabeleženo 4.441 slučaja oboljenja sličnih gripu.
"Magične pečurke" pomažu u lečenju zavisnosti od kokaina
24.05.2026.•
0
Jedna doza psilocibina, psihoaktivne supstance iz halucinogenih pečuraka, mogla bi da bude efikasan tretman za zavisnost od kokaina, pokazali su rezultati kliničkog istraživanja objavljenog u časopisu "Jama Network Open"
Posebna grupa matičnih ćelija štiti zube od karijesa i propadanja
24.05.2026.•
0
Oružje za borbu protiv prirodnog starenja zuba, koje ih s vremenom čini sve krhkijim i podložnijim oštećenjima izazvanim karijesom, nalazi se u posebnoj grupi matičnih ćelija smeštenih unutar zubne pulpe.
Plastična kuvala oslobađaju gotovo tri milijarde plastičnih čestica u šolju vode
24.05.2026.•
3
U decembru 2025. godine, istraživači sa Univerziteta Kvinslend objavili su studiju čiji bi nalazi mogli naterati potrošače da dvaput razmisle o korišćenju plastičnog kuvala sledeći put kada požele lepu šolju čaja.
Mnogi imaju dlake na nožnim prstima: Da li je to normalno?
24.05.2026.•
0
Dlake na nožnim prstima često su normalna pojava i mogu biti znak dobre cirkulacije, ali njihov iznenadni rast ili opadanje ponekad može ukazivati na zdravstveni problem ili nuspojavu lekova.
Koliko dugo bi trebalo da možete da sedite uza zid
24.05.2026.•
0
U svetu vežbi za donji deo tela, sedenje uza zid često pada u drugi plan, zanemareno u korist drugih osnovnih vežbi poput mrtvog dizanja i čučnjeva.
Razvijena nova metoda za dijagnostikovanje bolesti materice pomoću analiza krvi
23.05.2026.•
0
Dijagnostiku bolesti endometrijuma (unutrašnje sluzokože materice) razvili su ruski naučnici analizom krvi uz korišćenje minimalno invazivne metode koja se zove Ramanova spektroskopija (SERS).
Šta vaš rukopis govori o zdravlju mozga i riziku od demencije?
22.05.2026.•
4
Kada je grupa starijih ljudi u Portugalu radila testove pisanja, naučnici su pronašli vezu između načina na koji pišu i zdravlja njihovog mozga.
Polno prenosive bolesti u porastu širom Evrope
21.05.2026.•
2
Polno prenosive bolesti su u porastu širom Evrope, a broj slučajeva gonoreje i sifilisa dostigao je rekordan nivo u 2024. godini, pokazuju najnoviji zvanični podaci.
Konzervansi u hrani povećavaju rizik od hipertenzije i srčanog udara
21.05.2026.•
1
Uobičajeni konzervansi koji se koriste u mnogim industrijski proizvedenim namirnicama povezani su sa 29 odsto većim rizikom od povišenog krvnog pritiska i 16 odsto većim rizikom od srčanog i moždanog udara.
Komentari 1
Rodoljub Tanasić
- gljive koje jedu puževi nisu otrovne.
Cvrc!
Nema univerzalnih pravila za raspoznavanje otrovnih od neotrovnih gljiva!
Berite i konzumirajte samo ono u šta ste apsolutno sigurni. Nema eksperimentisanja, jer je eksperimentisanje ovde igra sa životom.
I da znate, samo jedan šeširić najjačih otrovnica u loncu, može doći glave svima koji jedu!
Ne postoji protivotrov kao kod zmija npr.
Moj savet (autor sam knjige Opstanak, priručnik za preživljavanje u prirodi):
Prvo naučite da raspoznajete otrovne gljive i to one „najgore“. Njih je manje vrsta nego jestivih.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar