
"Burnout sindrom": Prepoznajte da li ga imate, ali i kako da ga sprečite
Takozvani "burnout sindrom" se javlja kada osoba doživi previše stresa na poslu tokom dužeg perioda, a zaposleni se oseća psihički, emocionalno i fizički iscrpljeno.

Foto: Pixabay
Zaposleni je usled toga i manje produktivan na poslu, pokazuje smanjenu brigu za druge i verovatnije je da će grešiti.
Radnici koji pate od ovog sindroma imaju nisku produktivnost, a kompanije u kojima rade beleže niži profit, smanjen broj talenata, pa čak i štetu po svoju korporativnu reputaciju.
Međutim postoje određene strategije koje mogu sprečiti da dođe do "burnout sindroma".
Količina posla utiče na burnout sindrom
Kada su količina posla i kapacitet u ravnoteži, moguće je obaviti posao i naći vremena za profesionalni rast, razvoj, odmor i oporavak od posla.
Na taj način se smanjuje rizik od burnout sindroma. Zato je jako bitno planiranje vašeg rada, razmislite o tome da li znate na čemu ćete raditi sledeće nedelje i da li imate plan za raspodelu posla.
Ponekad izbegavamo da predamo posao drugima, ali to može biti opasno za obe strane i dugoročno dovesti do "burnout sindroma".
Reći ne je neophodno kada imate previše posla ili bi ga neko drugi mogao obaviti. Takođe nije zdravo da budete veliki perfekcionisti.
Kontrola posla i raspored
Osećaj nedostatka kontrole i autonomije, kao i neadekvatni resursi utiču na vašu sposobnost da uspete u onome što radite i doprinose sagorevanju na poslu.
Ukoliko dobijate pozive od svog šefa ili odgovarate na mejlove do kasno u noć ili tokom vikenda, razmislite kako možete da povratite kontrolu.
Dogovorite se o rasporedu kada ste dostupni i koja sredstva su vam potrebna da biste dobro obavili svoj posao. Sticanje osećaja kontrole nad okruženjem može povećati vaš osećaj autonomije I smanjiti rizik od burnout sindroma.
Zajednica i podrška su važne
Zajednica je neophodna za osećaj podrške. Iako možda nećete moći da birate sa kim ćete raditi, možete uložiti vreme i energiju u jačanje veza koje delite sa svojim kolegama i šefom.
Pozitivan grupni moral, gde se možete osloniti jedni na druge, može učiniti tim robusnijim i smanjiti verovatnoću burnout sindroma.
Pravičnost i osećaj da ste cenjeni
Osećaju pravičnosti na poslu može pomoći da se osetite da ste cenjeni i priznati zbog doprinosa koji dajete.
Neusklađenost vrednosti
"Burnout sindrom" nije samo umor. Kada se vaše vrednosti ne mogu uskladiti sa vrednostima vaše organizacije, možda ćete morati da razmislite da li je vreme da potražite novi posao.
Do ravnožete balansiranjem zadacima
Nakon odrađivanja veoma zahtevnog poslovnog zadatka (kognitivno, emocionalno ili fizički), može biti korisno preći na manje složen zadatak.
Prebacivanje između zadataka različite težine na dnevnoj, nedeljnoj ili mesečnoj osnovi može biti odličan način da povratite ravnotežu i da se odmorite – a tako i sprečite ovaj sindrom.
Nađite vremena za mentalne pauze
Ponekad se osećamo nesposobnim da se zaustavimo sa radom - proveravamo mejlove dok smo u redu za kafu i kucamo beleške sa poslovnog sastanka.
Iako može izgledati neophodno da kada ste zauzeti mnogo radite, od vitalnog je značaja da pravite pauze.
Iskoristite slobodno vreme za čitanje knjige, slušanje muzike, razgovor sa prijateljem ili trčanje kroz vežbe disanja. Odvajanje vremena za sebe je ključno za vaše blagostanje i sprečavanje "burnout sindroma".
Fizičke pauze su jednako važne
Stres i napetost uzimaju svoj danak fizički.
Možda ćete primetiti napeta ramena ili glavobolju. Učenje da prepoznate trenutke kada ste najviše pod stresom ili uznemireni može pomoći. Kada to primetite, pronađite trenutak da polako udahnete ili prošetate.
Tehnike opuštanja mogu biti neverovatno korisne u resetovanju i vraćanju fokusa – a pre svega u prevenciji "burnout sindroma".
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Batut: Prošle godine u Srbiji registrovano skoro 900 obolelih od morbila
30.04.2025.•
1
Institut za javno zdravlje Srbije objavio je, povodom nedelje imunizacije u Evropskom regionu, da je imunizacija jedna od najuspešnijih javnozdravstvenih inicijatava.
Novi senzori za dijabetičare biće besplatni do 18. godine
29.04.2025.•
0
Senzori "Fri stajl libre 2 plus" za kontinuirano merenje šećera kod obolelih od dijabetesa registrovani su u Agenciji za lekove i medicinska sredstva Srbije.
Doktorka objašnjava: Šta treba znati o urinarnim infekcijama kod žena
29.04.2025.•
0
Mnoge žene primećuju da su simptomi urinarnih infekcija izraženiji u određenim fazama menstrualnog ciklusa, posebno tokom predmenstrualnog sindroma (PMS).
Slovenija zabranila e-cigarete s aromama, kazne i do 5.000 evra
28.04.2025.•
7
U Sloveniji je na snagu stupila zabrana prodaje i kupovine elektronskih cigareta s aromama.
Sok od celera: Potencijalno najmoćniji lek našeg vremena
27.04.2025.•
0
Sok od celera bi, prema rečima doktora, mogao da bude "najmoćniji lek našeg vremena".
Promene u ustima mogu biti upozorenje na visoki holesterol
27.04.2025.•
0
Zdravlje usne duplje mnogo je više od estetskog izgleda - ono može biti pokazatelj opšteg stanja vašeg organizma.
Neuronaučnica: Evo šta se događa s našim telom ako previše spavamo
27.04.2025.•
1
Svi znamo koliko je loše kad ne spavamo dovoljno. Ali jeste li se ikad zapitali može li i previše sna biti štetno?
Veštačka inteligencija može da otkrije rak pluća mesecima unapred iz osnovnih medicinskih analiza
27.04.2025.•
0
Veštačka inteligencija (AI) može da otkrije rak pluća mesecima unapred koristeći samo osnovne podatke iz medicinske analize lekara opšte prakse.
Ukoliko pušite, pijete i ne vežbate, naučnici kažu: Posledice ćete osetiti od 36. godine
27.04.2025.•
2
Naučnici upozoravaju da se efekti pušenja, prekomerne konzumacije alkohola i nedovoljne fizičke aktivnosti osećaju već od 36. godine.
Besplatni preventivni pregledi kože 12. maja širom Srbije
26.04.2025.•
1
Bez uputa i knjižice, besplatni pregledi kože organizuju se 12. maja širom Srbije, a potrebno je samo da se pre toga - zakažu.
Tvoja štitna, tvoj štit: Karavan besplatnih pregleda štitne žlezde uz podršku Fondacije Mozzart
25.04.2025.•
0
Možda je ne vidite, možda o njoj ne razmišljate svakog dana – ali štitna žlezda neumorno radi za naše telo, od prvog jutarnjeg daha do poslednjeg koraka dana.
Naučnici veruju da su pronašli "okidač" za epidemiju kancera kod mlađih od 50 godina
24.04.2025.•
4
Naučnici su otkrili jedinstvene genetske promene u digestivnom traktu obolelih, koje su uzrokovane toksinima koje luče sojevi E. coli.
Sve više ljudi zavisno od kapi za nos - mogu izazvati ozbiljna oštećenja
24.04.2025.•
1
Ono što za mnoge počinje kao bezazleno rešenje za zapušen nos, može se pretvoriti u opasnu zavisnost sa ozbiljnim posledicama.
Ljubičić: Trenutno najprisutniji polen drveća, "mace" nisu alergeni
23.04.2025.•
0
Beli delovi plodova topole, poznatiji kao mace, sve su prisutniji, ali oni ne predstavljaju alergene i nisu uzročnici poremećaja zdravlja.
Jednostavan test otkriva očekivani životni vek kod starijih osoba
21.04.2025.•
1
Koliko životinja mogu stariji ljudi da nabroje za 90 sekundi? Desetak, ili preko 30? Prema novoj studiji, rezultat bi mogao da predvidi koliki im je životni vek.
Beli hleb i slatkiši loše utiču na san: Stručnjaci savetuju povrće, mahunarke i avokado
21.04.2025.•
1
Ako ste ikada ležali budni posle kasne i "teške" večere, možda je vreme da preispitate šta jedete pred spavanje.
Deset (ne)očekivanih simptoma menopauze o kojima se retko govori
20.04.2025.•
3
Menopauza je prirodna faza u životu žene koja se obično javlja između 45. i 55. godine i često je povezana sa poznatim tegobama kao što su talasi vrućine ili neredovna menstruacija.
Najstariji donor: Hirurzi u Padovi presadili jetru 99-ogodišnje žene
20.04.2025.•
0
Specijalizovani hirurški tim Univerzitetske bolnice u Padovi uspešno je sinoć obavio transplantaciju jetre koju je donirala 99-godišnja žena, najstariji donor do sada.
Batut savetuje: Ako ste postili - polako pređite sa posne na mrsnu hranu
20.04.2025.•
1
Prelazak sa posne na mrsnu hranu treba da bude postepen, ukazao je Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" povodom prestanka uskršnjeg posta.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar