Provera da li lekovi za mršavljenje izazivaju suicidne misli: Farmakolog objašnjava o čemu je reč
Nedavno je Evropsko regulatorno telo za lekove upozorilo da postoji mogućnost da će se kod korisnika tri leka za mršavljenje pojaviti sklonost ka samoubilačkim mislima i samopovređivanju.
Evropska agencija za lekove ovo istražuje i o svemu će obavestiti javnost.
O kakvim lekovima se radi objašnjava za RTS prof. dr Radan Stojanović, klinički farmakolog.
Evropska agencija i Britanska agencija za lekove ispituju da li postoji povezanost između primene lekova za lečenje gojaznosti i samoubilačkih ideja i ponašanja i biće potrebno nekoliko meseci da se pogledaju izveštaji i da se to ispita pre nego što se donese konačni zaključak, napominje prof. dr Radan Stojanović.
"Uopšte kada pričamo o lekovima za gojaznost, mi možemo pričati o njihovoj pravilnoj upotrebi, a možemo pričati i o zloupotrebi. Upravo je taj čuveni lek semaglutid, pod zaštićenim nazivom ozempik, doneo na globalnom nivou prvo nadu pacijentima obolelim od šećerne bolesti, ali i veliku iluziju gojaznima", ističe profesor.
Kod dijabetičara je ta nada prerasla u zadovoljstvo i lek je ispoljio svoju efikasnost, dodaje farmakolog, a iluzija kod gojaznih da će korišćenjem ovog leka smršati i dostići željenu liniju, podgrevana je pre svega zahvaljujući društvenim mrežama. One su bile čuvari te iluzije kod gojaznih.
"I da iskoristim priliku i danas da kažem da društvene mreže nisu validan izvor informacije o lekovima. Na društvenim mrežama caruje nekompetentnost i praktično se vrši jedna estradizacija medicine. Svako misli da može da priča o lekovima, o lečenju, o bolesti i tako dalje. I mislim da to treba zaustaviti. Uglavnom vidite ko su promoteri tih reklama na internetu, na društvenim mrežama kad su ovi lekovi u pitanju", naglašava sagovornik RTS-a.
Mali broj prijavljenih slučaja, ali dovoljan za oprez
Istraga koja je pokrenuta odnosi se konkretno na lekove ozempik, saksendo i vigovi, tri leka koji se koriste kod dijabetesa. Ozempik je lek koji se koristi za lečenje dijabetesa melitusa, šećerne bolesti tip dva, dok su saksenda, lireglutid i semaglutid, u većoj dozi i vigovi, odobreni i za lečenje gojaznosti, objašnjava dr Stojanović.
"U našoj zemlji za lečenje gojaznosti trenutno imamo samo dva leka. Imamo saksendu i imamo drugi lek, kombinaciju naltraksona i bupropiona, neke dve aktivne supstance pod nazivom misimba. E sad, vidite, signal je primećen kao što ste rekli. Prema mojim nekim informacijama imamo preko 150 slučajeva. To je još uvek vrlo nizak broj, ali broj koji zahteva opreznost i koji zahteva dodatno istraživanje", napominje farmakolog.
Određeni broj neželjenih posledica se desio u Americi i u Evropi. Međutim kada se govori o lečenju gojaznosti, treba imati u vidu da je to kompleksna bolest i ne može se svesti samo na puki gubitak kilograma.
"Mnoge mentalne bolesti su povezane sa gojaznošću, na primer depresija. Pa zato dovoditi u vezu suicidne ideje, namere i ponašanja, samopovređivanje, sa primenom ovih lekova vrlo je opasno pre nego što se to detaljno ispita. Znači, ne treba ići u preuranjene zaključke. A sigurno će za oko dva-tri meseca Evropska agencija za lekove, kao i Britanska, izaći sa nekim jasnijim podacima da li postoji povezanost između primene ovih lekova i ovih neželjenih efekata", navodi profesor Stojanović.
S obzirom na to da veliki broj ljudi koristi ove lekove, izuzetno je niska frekventnost javljanja ovih neželjenih efekata, ali regulatorne agencije su to registrovale i žele da ispitaju slučaj do kraja.
Zloupotreba lekova
Ovi lekovi se dobijaju isključivo na recept, ali se ipak dešava da se nađu u slobodnoj prodaji i na crnom tržištu. Prof. dr Radan Stojanović naominje da se zloupotreba lekova uvek odvija u trouglu - pacijent, lekar i farmaceut.
"Ako je lekar propisao lek ozempik za lečenje gojaznosti, a ne za lečenje šećerne bolesti tipa dva, on je onaj koji krši propis i izaziva zloupotrebu lekova. Ako pacijent po svaku cenu želi da nabavi lek, ali mulekar ne propiše ili mu ne da apotekar, farmaceut u apoteci, on do njega neće doći. On se možda onda okreće crnom tržištu, a tu su rizici od nabavke lekova na taj način izuzetno veliki."
Pre svega, kada kupimo lek na taj način mi ne znamo šta smo uapravo kupili. Da li je to aktivna supstanca, da li je lek kontaminiran nekim drugim supstancama i tako dalje. To najbolje znaju sportisti koji posebno strahuju od nabavke različitih suplemenata ili lekova koje im neko nudi preko društvenih mreža i klone se toga. U takvim suplementima su često otkriveni tragovi nedozvoljenih supstanci, dodaje profesor.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Skriveni hormon mogao bi da bude razlog zašto krvni pritisak ne opada
30.03.2026.•
0
Povišen nivo hormona kortizola mogao bi da objasni zašto kod velikog broja ljudi krvni pritisak ostaje visok uprkos terapiji, pokazuje novo istraživanje sprovedeno u Sjedinjenim Američkim Državama.
Ministarstvo zdravlja nije prihvatilo nijedan predlog za poboljšanje Zakona o presađivanju organa
30.03.2026.•
3
Ministarstvo zdravlja nije prihvatilo nijedan od predloga više od 20 organizacija civilnog društva, među kojima je oko 10 udruženja i saveza pacijenata, za unapređenje transplantacionog sistema u Srbiji.
VIDEO: Besplatan botoks u tržnom centru u Nemačkoj, ljudi satima čekali u redu
30.03.2026.•
1
Otvaranje estetske ordinacije u tržnom centru u Duizburgu izazvalo je polemike nakon što je ta ordinacija ponudila besplatne botoks tretmane u prva dva sata rada, dok lekari upozoravaju na rizike.
Nepridržavanje plana lečenja jedan od najvećih izazova u oblasti javnog zdravlja
29.03.2026.•
1
Loša adherenca, odnosno nepridržavanje propisanog plana lečenja, jedan je od najvećih izazova javnog zdravlja posebno kod hroničnih, često asimptomatskih bolesti kao što su hipertenzija, dislipidemija i dijabetes.
Jedenje istih obroka svakog dana može imati iznenađujući efekat na gubitak težine
29.03.2026.•
0
Doslednost je ključ za izgradnju zdravih navika, a naši svakodnevni izbori obroka možda nisu izuzetak.
VIDEO: Jedna krvna grupa nosi veći rizik od dijabetesa tipa 2
29.03.2026.•
0
Ljudi sa krvnom grupom B možda treba da budu malo oprezniji od drugih kada je reč o faktorima načina života povezanim sa rizikom od dijabetesa.
Studija sugeriše: Kofein može da preokrene gubitak pamćenja izazvan nedostatkom sna
29.03.2026.•
0
Mnogi od nas uživaju u šoljici kafe kao jutarnjem razbuđivanju, ali moći kofeina mogle bi ići daleko dalje od samog povećanja budnosti.
Parovi dele iznenađujući procenat crevnih bakterija
29.03.2026.•
2
Kada živite sa partnerom, možda delite više od istog doma, načina života i interesovanja. Možda delite i različite mikroskopske organizme koji žive na i u vama.
Četiri ređa tipa demencije za koje većina ljudi ne zna da postoje
29.03.2026.•
0
Ono na šta većina ljudi pomisli kada čuje reč "demencija" jesu problemi sa pamćenjem i zaboravnost.
Zabeleženo 159 smrtnih slučajeva od meningitisa u Velikoj Britaniji
29.03.2026.•
0
Naučnici sa Univerziteta u Vašingtonu objavili su izveštaj u kojem su naveli da je u Velikoj Britaniji u periodu od godinu dana od meningitisa preminulo 159 osoba.
Tuga nakon završetka video-igre je stvaran problem: Šta je post-game depresija?
29.03.2026.•
4
Istraživači sa Univerziteta SWPS i Akademije primenjenih nauka Stefana Batorija u Poljskoj proučavali su osećaj gubitka koji se javlja nakon završetka video-igre.
Od meningitisa godišnje umre više od 250.000 ljudi širom sveta
28.03.2026.•
0
Više od 250.000 ljudi širom sveta svake godine umre od meningitisa, a od toga su više od trećine deca mlađa od pet godina, najčešće u Africi, navodi se u najnovijoj britanskoj studiji prenetoj danas u časopisu Lanset.
Višak masnog tkiva i smanjena mišićna masa dokazano vrlo opasni po zdravlje
28.03.2026.•
0
Imati višak masnog tkiva u predelu stomaka i istovremeno smanjenu mišićnu masu može povećati rizik od smrti za čak 83 odsto, pokazuje novo istraživanje.
Da li je magnezijum zdrav za sve?
28.03.2026.•
0
Magnezijum je svuda. Na policama apoteka, u preporukama nutricionista, u grupama na društvenim mrežama gde ljudi dele iskustva o boljem snu, manje grčeva i stabilnijem raspoloženju.
Ova ishrana je dobra za vaše arterije
27.03.2026.•
0
Kada je reč o različitim upalama u organizmu, mnoge osobe ozbiljnije shvataju savete lekara, a jedna od mogućih upala je upala arterija na koju je bitno obratiti pažnju.
Jedna dijeta mogla bi usporiti starenje vašeg mozga za više od dve godine
26.03.2026.•
0
Prilagođena verzija mediteranske dijete nazvana MIND dijeta povezana je sa sporijim starenjem mozga, pokazuje novo istraživanje.
Neki ljudi ne podnose miris slanine, evo šta o tome kaže nauka
26.03.2026.•
0
Slanina je namirnica u kojoj se uživa vekovima, ali početkom 2010-ih njena popularnost dostigla je gotovo kultni status.
Vaša krv krije 10 znakova koliko zapravo brzo starite
26.03.2026.•
0
Iako svi slavimo rođendane svakih 12 meseci (naše hronološko doba), to se ne poklapa uvek sa brzinom kojom se naše telo troši (naše biološko doba).
Za vikend ponovo pomeramo kazaljke: Ovo su načini da sebi to olakšate
26.03.2026.•
5
U noći između subote i nedelje ponovo pomeramo kazaljke i prelazimo na letnje računanje vremena.
Zašto je jod važan za zdravlje žena?
25.03.2026.•
0
Jod je esencijalni mineral koji ima važnu ulogu u funkcionisanju organizma.
Vatikan: Katolicima se mogu presađivati životinjski organi
25.03.2026.•
5
Vatikan je saopštio da se katolicima mogu presađivati životinjski organi i tkiva za lečenje zdravstvenih stanja, budući da postupci koji uključuju genetski modifikovane organe svinja ili krava nastavljaju da se razvijaju
Komentari 4
Spale
W
Srpski
Brate Ala Si Nepismen.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar