Evo zašto je dobro imati pundravce
Uprkos tome što se često uzima kao nepristojno i nervozno ponašanje ili da jednostavno ne obraćate pažnju, vrpoljenje i treskanje nogom dok sedite izgleda da ima pozitivan efekat na zdravlje.
Foto: Pixabay
Vrpoljenje, lupkanje prstima po stolu i tapkanje nogom dok sedimo može da pomogne u održanju zdrave telesne mase, kontrolisanju stresa i možda čak i da produži život.
"Ukoliko sedite, to nije dobro za vas. Ali ako sedite i vrpoljite se, to zapravo može da smanji dugoročni rizik po zdravlje", otkriva za BBC nutritivna epidemiološkinja Dženet Kejd sa Univerziteta u Lidsu.
Obično se vrpoljenje definiše u rečnicima kao nemirno ili nervozno ponašanje, ali stručnjak za gojaznost Džejms Levin, profesor u renomiranoj klinici "Mejo", kaže da je bolje definisati kao neurološki programirani ritmično pomeranje dela tela.
"Faktor vrpoljenja" je spoljna manifestacija urođenog impulsa da se pomeramo.
Vrpoljenje protiv gojaznosti
Širom sveta se stopa gojaznosti utrostručila od 1975. godine. Delom je za to zaslužna sedentarna priroda mnogih radnih mesta. Sedenje tokom dužih vremenskih perioda usporava metabolizam, utiče na sposobnost tela da reguliše nivo šećera, krvni pritisak i da razlaže masti.
Sve je više dokaza da impuls za vrpoljenjem može da pomogne da nesvesno regulišemo svoju težinu tako što se pomeramo. Sitna pomeranja mogu da imaju veliki uticaj, objašnjava Levin.
Tokom ispitivanja svojih pretpostavki utvrdio je da se vitkiji radnici u kancelarijama češće vrpolje, ustaju i pomeraju tokom dana u odnosu na gojazne. To može da označava i biološku predispoziciju na pomeranje.
Vrpoljenje, čak i tapkanje stopala, može da pomogne u sagorevanju viška energije koja bi se uskladištila kao salo.
Jedna manja studija sprovedena na 24 osobe je pokazala da aktivnosti povezane sa vrpoljenjem tokom sedenja povećavaju potrošnju kalorija za 29 odsto u poređenju sa sedenjem bez pomeranja ili ležanjem. Vrpoljenje tokom stajanja je čak i efikasnije i povećava potrošnju za 38 odsto.
Međutim, iako pomeranja poput vrpoljenja doprinose povećanoj potrošnji energije, ona nisu zamena za kretanje ili vežbe.
U još jednoj manjoj studiji Levin je ispitao uticaj vrpoljenja na ljudsku fiziologiju tako što je 16 vitkih kandidata unosilo dodatnih 1.000 kalorija dnevno tokom osam nedelja. Eksperiment je pokazao da su oni koji su se redovno vrpoljili bili otporniji na sticanje masnih naslaga.
Studija je pokazala da povećan unos hrane može da pokrene povećanu potrošnju energiju kroz vrpoljenje i to čak do 700 kalorija na dan.
Pojačana koncetracija
Postoji veza između kretanja i kognitivnog učinka, navodi neurolog Maksvel Melin sa Univerziteta u Los Anđelesu i Kalifornijskog instituta za tehnoški medicinski naučni program.
Osobe koje se vrpolje imaju tendenciju da odlutaju, što može da ih zbuni u školi i poslu. Ali vrpoljenje može da pruži i fiziološku stimulaciju koja može da pomogne u koncetraciji.
U jednom eksperimentu, ljudi koji su se vrpoljili tokom telefonskog poziva zapamtili su 29 odsto više detalja, što ukazuje da fizička aktivnost može da pomogne kongitivnim performansama.
Istraživanje koje je sprovela profesorka Ketrin Isbister sa Univerziteta u Santa Kruzu da ljudi često tokom razgovora biraju neki predmet da se igraju njime, poput spajalica, vidžeta ili uzmu da savijaju papire.
U nekim slučajevima, vrsta kretanja takođe utiče na dobro obavljanje zadataka. Melin navodi primer profesionalnih tenisera koji tapkaju lopticu pre serviranja: "Ne moraju da tapkaju lopticu pre serve, ali mnogima ta rutina pomaže da se koncetrišu."
Duži život?
Uprkos tome što ne postoje čvrsti dokazi da vrpoljenje direktno utiče i na duži životni vek, stručnjaci znaju da hronični stres može da ga skrati, a sedentarni način života povećava skoro sve rizike od prevremene smrti - kardiovaskularne bolesti, dijabetes, gojaznost, ali i doprinosi razvoju depresije i anksioznosti.
Vrpoljenje može da pomogne sa stresom. U jednoj studiji, 42 muškarca su stavljena u stresnu situaciju, a nakon toga im je dat aritmetički zadatak koji treba da reše ispred dvoje ljudi.
Istraživači su otkrili da su oni koji su se vrpoljili i ispoljavali specifična ponašanja, poput češanja, grickanja usana i diranja lica, pretrpeli manji nivo stresa. U međuvremenu, utvrđeno je da tapkanje nogu dok se sedi može da pomogne krvnim sudovima i potencijalno spreči razvoj arterijskih oboljenja.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Lekari preporučuju korišćenje bidea: Ovo su razlozi
02.02.2026.•
4
Nekada smatrani neobičnošću, bidei postaju sve češći jer sve više ljudi traži higijensku i održivu alternativu toalet papiru ili "korišćenju ruke za upravljanje određenim fizičkim poslovima".
U SAD značajno povećana stopa preživljavanja obolelih od raka
01.02.2026.•
0
U Sjedinjenim Američkim Državama postignut je značajan napredak u borbi protiv raka.
Geni imaju veću ulogu u dugovečnosti nego što se mislilo
01.02.2026.•
1
Genetika određuje čak do 55 odsto životnog veka čoveka, pokazalo je istraživanje objavljeno u naučnom časopisu "Science".
Nedovoljno sna oštećuje moždane ćelije
01.02.2026.•
0
Studija koju su vodili istraživači sa Univerziteta u Kamerinu u Italiji otkrila je da masna izolacija koja štiti neurone može biti oštećena kada ne spavamo, što kompromituje našu mentalnu obradu.
MRI snimci pokazali: Vežbanje zaista podmlađuje mozak
01.02.2026.•
0
Pored boljeg sna, regulacije telesne težine i produženog životnog veka, možda možemo dodati i mlađi moždani profil kao još jedan razlog za vežbanje.
Studija: Seda kosa možda štiti od raka
01.02.2026.•
0
Kako starimo, sve više sedimo, što bi moglo biti znak da telo smanjuje rizik od raka, sugeriše jedna studija.
Koliko je najduže što je neko bio klinički mrtav - a zatim se vratio u život
01.02.2026.•
0
Kada nekome srce prestane da kuca, moždane ćelije počinju da umiru u roku od nekoliko minuta. Ali ponekad, oni ipak mogu da se vrate iz mrtvih.
Nacionalni dan bez duvana: U Srbiji pušenje godišnje odnese 19.000 života
31.01.2026.•
4
Nacionalni dan bez duvana u Srbiji obeležava se danas, a njegov cilj je da ukaže na štetne zdravstvene, socijalne i ekonomske posledice upotrebe duvana.
Za nedelju dana skoro 10.000 slučajeva oboljenja sličnih gripu
30.01.2026.•
0
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je u Srbiji od 19. do 25. januara zabeleženo 9.960 slučajeva oboljenja slična gripu.
Šta je najbolje da pijete za zdravlje creva?
30.01.2026.•
2
Dobra hidratacija ključna je za zdravlje celog organizma, ali i za pravilno funkcionisanje digestivnog sistema.
Neophodna modernizacija sistema skrininga raka grlića materice
29.01.2026.•
1
Od raka grlića materice u Srbiji svakog dana premine najmanje jedna žena, a ta bolest se, u velikoj meri, može sprečiti.
Istraživanje: Ljudi koji ostaju budni do kasno imaju veći rizik od lošeg zdravlja srca
29.01.2026.•
1
Ljudi koji prirodno ostaju budni do kasno, poznati kao "noćne sove", imaju lošije zdravlje srca i veći rizik od srčanog i moždanog udara u poređenju sa onima koji rano ustaju.
Naučnici otkrili rani signal demencije skriven u romanima Terija Pračeta
29.01.2026.•
3
Najraniji znaci demencije retko su dramatični.
Osobe koje jedu meso imaju veće šanse da dožive 100 godina, ali postoji jedna caka
29.01.2026.•
0
Ljudi koji ne jedu meso mogu imati manju verovatnoću nego mesožderi da dožive 100 godina, prema nedavnoj studiji.
Listovi na nogama pozvati su i kao "drugo srce": Zašto su toliko važni?
28.01.2026.•
1
Većina ljudi mišiće listova doživljava isključivo kao pomoć pri hodanju, trčanju ili održavanju ravnoteže.
Tri skrivena znaka da nesvesno škrgućete zubima
27.01.2026.•
0
Danju ili noću, mnogi od nas škrguću ili stiskaju zube, a da toga nisu ni svesni.
Studija: Prekomerna težina povećava rizik od vaskularne demencije
27.01.2026.•
1
Prekomerna težina značajno povećava rizik od razvoja vaskularne demencije, prema najnovijoj studiji naučnika u Velikoj Britaniji i Danskoj, preneo je Euronews.
Minaqua pod lupom struke: Mineralna voda sa stručnom potvrdom kvaliteta
27.01.2026.•
0
Kompanija BB MINAQUA, proizvođač prirodne mineralne vode, već godinama opravdava poverenje potrošača zahvaljujući kvalitetu i jedinstvenom mineralnom sastavu svoje vode.
Pametne pilule bi mogle da prijave da li ih pacijenti uzimaju
25.01.2026.•
1
Eksperimentalna tableta može da pošalje signal da je progutana, tvrde istraživači.
Studija: Jedno antitelo može da prepolovi broj migrena
25.01.2026.•
1
Nespecifično antitelo fremanezumab može da smanji za 50 odsto broj napada migrene kod dece, pokazala je najnovija međunarodna klinička studija u kojoj je učestvovao IRCCS San Rafaele u Rimu.
Rak i Alchajmerova bolest retko kad dolaze istovremeno - naučnici istraživali zašto
25.01.2026.•
0
Decenijama su istraživači primećivali da se rak i Alchajmerova bolest retko javljaju kod iste osobe, što je podstaklo nagađanja da jedno stanje možda pruža određeni stepen zaštite od drugog.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar