Evo zašto je dobro imati pundravce
Uprkos tome što se često uzima kao nepristojno i nervozno ponašanje ili da jednostavno ne obraćate pažnju, vrpoljenje i treskanje nogom dok sedite izgleda da ima pozitivan efekat na zdravlje.
Foto: Pixabay
Vrpoljenje, lupkanje prstima po stolu i tapkanje nogom dok sedimo može da pomogne u održanju zdrave telesne mase, kontrolisanju stresa i možda čak i da produži život.
"Ukoliko sedite, to nije dobro za vas. Ali ako sedite i vrpoljite se, to zapravo može da smanji dugoročni rizik po zdravlje", otkriva za BBC nutritivna epidemiološkinja Dženet Kejd sa Univerziteta u Lidsu.
Obično se vrpoljenje definiše u rečnicima kao nemirno ili nervozno ponašanje, ali stručnjak za gojaznost Džejms Levin, profesor u renomiranoj klinici "Mejo", kaže da je bolje definisati kao neurološki programirani ritmično pomeranje dela tela.
"Faktor vrpoljenja" je spoljna manifestacija urođenog impulsa da se pomeramo.
Vrpoljenje protiv gojaznosti
Širom sveta se stopa gojaznosti utrostručila od 1975. godine. Delom je za to zaslužna sedentarna priroda mnogih radnih mesta. Sedenje tokom dužih vremenskih perioda usporava metabolizam, utiče na sposobnost tela da reguliše nivo šećera, krvni pritisak i da razlaže masti.
Sve je više dokaza da impuls za vrpoljenjem može da pomogne da nesvesno regulišemo svoju težinu tako što se pomeramo. Sitna pomeranja mogu da imaju veliki uticaj, objašnjava Levin.
Tokom ispitivanja svojih pretpostavki utvrdio je da se vitkiji radnici u kancelarijama češće vrpolje, ustaju i pomeraju tokom dana u odnosu na gojazne. To može da označava i biološku predispoziciju na pomeranje.
Vrpoljenje, čak i tapkanje stopala, može da pomogne u sagorevanju viška energije koja bi se uskladištila kao salo.
Jedna manja studija sprovedena na 24 osobe je pokazala da aktivnosti povezane sa vrpoljenjem tokom sedenja povećavaju potrošnju kalorija za 29 odsto u poređenju sa sedenjem bez pomeranja ili ležanjem. Vrpoljenje tokom stajanja je čak i efikasnije i povećava potrošnju za 38 odsto.
Međutim, iako pomeranja poput vrpoljenja doprinose povećanoj potrošnji energije, ona nisu zamena za kretanje ili vežbe.
U još jednoj manjoj studiji Levin je ispitao uticaj vrpoljenja na ljudsku fiziologiju tako što je 16 vitkih kandidata unosilo dodatnih 1.000 kalorija dnevno tokom osam nedelja. Eksperiment je pokazao da su oni koji su se redovno vrpoljili bili otporniji na sticanje masnih naslaga.
Studija je pokazala da povećan unos hrane može da pokrene povećanu potrošnju energiju kroz vrpoljenje i to čak do 700 kalorija na dan.
Pojačana koncetracija
Postoji veza između kretanja i kognitivnog učinka, navodi neurolog Maksvel Melin sa Univerziteta u Los Anđelesu i Kalifornijskog instituta za tehnoški medicinski naučni program.
Osobe koje se vrpolje imaju tendenciju da odlutaju, što može da ih zbuni u školi i poslu. Ali vrpoljenje može da pruži i fiziološku stimulaciju koja može da pomogne u koncetraciji.
U jednom eksperimentu, ljudi koji su se vrpoljili tokom telefonskog poziva zapamtili su 29 odsto više detalja, što ukazuje da fizička aktivnost može da pomogne kongitivnim performansama.
Istraživanje koje je sprovela profesorka Ketrin Isbister sa Univerziteta u Santa Kruzu da ljudi često tokom razgovora biraju neki predmet da se igraju njime, poput spajalica, vidžeta ili uzmu da savijaju papire.
U nekim slučajevima, vrsta kretanja takođe utiče na dobro obavljanje zadataka. Melin navodi primer profesionalnih tenisera koji tapkaju lopticu pre serviranja: "Ne moraju da tapkaju lopticu pre serve, ali mnogima ta rutina pomaže da se koncetrišu."
Duži život?
Uprkos tome što ne postoje čvrsti dokazi da vrpoljenje direktno utiče i na duži životni vek, stručnjaci znaju da hronični stres može da ga skrati, a sedentarni način života povećava skoro sve rizike od prevremene smrti - kardiovaskularne bolesti, dijabetes, gojaznost, ali i doprinosi razvoju depresije i anksioznosti.
Vrpoljenje može da pomogne sa stresom. U jednoj studiji, 42 muškarca su stavljena u stresnu situaciju, a nakon toga im je dat aritmetički zadatak koji treba da reše ispred dvoje ljudi.
Istraživači su otkrili da su oni koji su se vrpoljili i ispoljavali specifična ponašanja, poput češanja, grickanja usana i diranja lica, pretrpeli manji nivo stresa. U međuvremenu, utvrđeno je da tapkanje nogu dok se sedi može da pomogne krvnim sudovima i potencijalno spreči razvoj arterijskih oboljenja.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Zašto je opasno piti antibiotike na svoju ruku: Šta ako postanemo otporni na njih?
18.06.2026.•
0
Antibiotici su jedno od najvećih otkrića u istoriji medicine. Zahvaljujući njima, danas uspešno lečimo brojne bakterijske infekcije koje su nekada odnosile milione života.
Studija: Svaki treći zaposleni pati od naprezanja očiju zbog ekrana
17.06.2026.•
2
Zamućen vid, svrab u očima, glavobolje - mnogi zaposleni pate od naprezanja očiju zbog dugog provedenog vremena ispred ekrana, ali preventivne mere mogu pomoći u njegovom ograničavanju, ističu oftalmolozi i ortoptisti.
Naučnice iz Novog Sada kreirale prirodnu kremu za zaštitu od komaraca: Spoj nauke i prirodnih sastojaka
17.06.2026.•
0
Iza nove prirodne kreme Bye Bye Mosquitoes za zaštitu od komaraca stoje dve univerzitetske profesorke iz Novog Sada koje su svoja istraživanja lekovitog bilja pretočile u proizvod za svakodnevnu upotrebu.
Laboratorijske analize u starijem dobu: Koji nalazi su važni i kako pravilno tumačiti rezultate
16.06.2026.•
0
Laboratorijske analize su nezaobilazan korak kada se obratimo lekaru zbog određenog problema. Iako mnogima vađenje krvi i uzimanje uzoraka stvara nelagodu, analize su pokazatelji gotovo svih tegoba i bolesti.
U SAD sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije radi podmlađivanja ćelija
15.06.2026.•
0
U Sjedinjenim Američkim Državama je sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije usmerene na podmlađivanje ćelija, koje je rađeno na pacijentu sa glaukomom, prenose mediji.
Sok od višanja za bolji san: Koliko se preporučuje i na šta treba obratiti pažnju
14.06.2026.•
0
Sok od višanja hvaljen je kao prirodan način za poboljšanje kvaliteta sna, ali šta se zapravo događa kada ga popijete pre spavanja?
Mali deo vašeg mozga možda i dalje sluša dok ste pod anestezijom
14.06.2026.•
0
Naš mozak bi mogao biti mnogo budniji tokom nesvesti nego što smo mislili.
Velika studija povezala 99 odsto srčanih i moždanih udara sa četiri faktora rizika
14.06.2026.•
0
Srčani i moždani udari retko se događaju bez upozorenja.
Srpski lekari ugradili veštačko srce trinaestogodišnjem dečaku iz Sarajeva
14.06.2026.•
1
Zajednički tim Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" i Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta "Dr Vukan Čupić" uspešno je ugradio mehaničku potporu cirkulaciji trinaestogodišnjem pacijentu iz Sarajeva.
Kako da roditelji razgovaraju s decom o vejpingu?
13.06.2026.•
2
U SAD je 6 odsto učenika osnovnih i srednjih škola reklo da je koristilo elektronske cigarete 2024. godine.
Tri rana jutarnja simptoma dijabetesa koja mnogi ne prepoznaju
13.06.2026.•
0
Simptomi dijabetesa tipa 2 mogu se javiti već odmah nakon buđenja, ali ih ljudi često ne povezuju sa bolešću, upozorava farmaceut Abas Kanani.
Koliko često idete u toalet? Nova studija otkriva šta to govori o vašem zdravlju
12.06.2026.•
1
Redovnost pražnjenja creva često je potcenjen pokazatelj zdravlja, ali kako prenosi ScienceAlert, nova studija pokazuje da naš "raspored" odlazaka u toalet može da otkrije više nego što mislimo.
Otkrivene 74 genetske varijante povezane sa anksioznim poremećajima
11.06.2026.•
3
Kings Koledž u Londonu i australijski Medicinski istraživački institut KIMR Breghofer identifikovali su 74 genetskih varijanti koje su povezane sa anksioznim poremećajima, od kojih su 39 nove varijante.
Jedna jednostavna navika posle doručka može pomoći u snižavanju šećera u krvi
09.06.2026.•
0
Za osobe sa dijabetesom, održavanje nivoa šećera u krvi pod kontrolom predstavlja svakodnevni izazov.
Traume iz detinjstva ostaju u mozgu i utiču na razvoj i ponašanje
08.06.2026.•
1
Tragovi traume doživljene u ključnim trenucima života, posebno u periodu od detinjstva do rane adolescencije, mogu da imaju trajan uticaj na razvoj mozga i ponašanje u odraslom dobu.
Patite li od "Imejl apneje"?
08.06.2026.•
0
Ako ste ikada primetili da vam disanje postane nepravilno nakon što primite neočekivan imejl ili dok pokušavate da sastavite savršen odgovor, možda se suočavate sa "imejl apnejom".
Prekomerna upotreba elektronskih uređaja izaziva "digitalnu glavobolju"
08.06.2026.•
0
Prekomerna izloženost ekranima mobilnih telefona među decom i adolescentima često je uzrok "digitalne glavobolje".
Trešnje su zdrave, ali određene grupe ljudi treba da pripaze
08.06.2026.•
0
Trešnje su među omiljenim sezonskim voćem. Sočne su, slatke i bogate vitaminima, antioksidansima i vlaknima. Mnogi ih mogu jesti bez većih ograničenja, ali se nekim grupama ljudi preporučuje poseban oprez.
Koliko je fentanil opasan: Talas iz SAD još nije stigao u Evropu, ali upozorenje ostaje
07.06.2026.•
0
Talas upotrebe fentanila je u Americi izrazito veliki, ali nije u toj meri zahvatio Evropu, pa ni Srbiju.
Snaga stiska kao pokazatelj zdravlja: Šta nauka zaista kaže?
07.06.2026.•
2
Ako pratite kanale o zdravlju i blagostanju na društvenim mrežama, možda ste naišli na tvrdnju da vaša snaga stiska - odnosno koliko snažno možete da stisnete nešto rukama - može da predvidi koliko dugo ćete živeti.
Srbija uvodi novu donorsku karticu nakon izmena zakona o transplantaciji
06.06.2026.•
8
Nakon što je Vlada Srbije usvojila izmene i dopune Zakona o presađivanju ljudskih organa, uvedena je mogućnost uvođenja nove donorske kartice i preciznije regulisanje izjašnjavanja građana o doniranju organa.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar