
Bolesti srca vodeći uzrok umiranja u Srbiji: Šta da uradite da vam srce bude zdravo
Svetski dan srca se svake godine obeležava 29. septembra, s ciljem dizanja svesti o značaju zdravog srca - u Srbiji su kardiovaskularne bolesti vrlo raširene.

Foto: Pixabay
Prema poslednjim raspoloživim podacima, tokom 2022. godine od bolesti srca i krvnih sudova u Srbiji je umrlo 51.624 građana (23.695 muškaraca i 27.929 žena), apeluje Institut za javno zdravlje Vojvodine.
Bolesti srca i krvnih sudova, sa učešćem od 47,3 odsto u svim uzrocima smrti, vodeći su uzrok umiranja u Srbiji.
Žene su češće (54,1 odsto) u odnosu na muškarce (45,9 odsto) umirale od ove grupe bolesti. Ishemijske bolesti srca i cerebrovaskularne bolesti, sa učešćem od 36,5 odsto, vodeći su uzroci smrtnosti u ovoj grupi oboljenja.
Kao najteži oblik ishemijskih bolesti srca, akutni koronarni sindrom je vodeći zdravstveni problem u razvijenim zemljama sveta, a poslednjih nekoliko decenija i u zemljama u razvoju. U akutni koronarni sindrom spadaju: akutni infarkt miokarda, nestabilna angina pektoris i iznenadna srčana smrt.
Akutni koronarni sindrom u Srbiji činio je 48,3 odsto svih smrtnih ishoda od ishemijskih bolesti srca u 2022. godini. Ostale ishemijske bolesti srca činile su 51,7 odsto smrtnosti od ishemijskih bolesti srca.
Prema podacima populacionog registra za akutni koronarni sindrom, u Srbiji je u 2022. godini dijagnoza akutnog koronarnog sindroma postavljena kod 19.701 slučaja. Tokom 2022. godine od ovog sindroma u Srbiji su umrle 4.564 osobe.
Više od 70 odsto svih simptoma srčanog i moždanog udara javljaju se u kući, kada je neko od članova porodice prisutan i može da pomogne. Zato je potrebno prepoznati znake i simptome srčanog i moždanog udara, apeluju stručnjaci Instituta za javno zdravlje Vojvodine.
Većina kardiovaskularnih bolesti (KVB) je uzrokovana faktorima rizika koji se mogu kontrolisati, lečiti ili modifikovati, kao što su: visok krvni pritisak, visok nivo holesterola, prekomerna uhranjenost/gojaznost, upotreba duvana, fizička neaktivnost i šećerna bolest.
Među najznačajnije faktore rizika koji su odgovorni za smrtnost od KVB, ubrajaju se povišen krvni pritisak (kome se pripisuje 13 odsto smrtnih slučajeva na globalnom nivou), zatim upotreba duvana (devet odsto), povišen nivo šećera u krvi (šest odsto), fizička neaktivnost (šest odsto) i prekomerna telesna masa i gojaznost (pet odsto).
Kako da sačuvate svoje srce?
Budite mudri u izboru hrane i pića
Smanjite slatke napitke i voćne sokove – izaberite vodu ili nezaslađene sokove. Zamenite slatkiše i slatke poslastice svežim voćem kao zdravom alternativom.
Pojedite pet porcija voća i povrća (otprilike po nekoliko) dnevno – mogu biti sveže, smrznute, konzervirane ili sušene. Konzumirajte određenu količinu alkohola u skladu sa preporučenim smernicama. Ograničite prerađenu i prženu hranu, koja često sadrži velike količine soli, šećera i zasićenih transmasti. Pravite kod kuće zdrave obroke.
Budite fizički aktivni
Budite fizički aktivni najmanje 30 minuta svakodnevno sedam dana u nedelji.
Prošetajte do posla ili prodavnice. Koristite stepenice umesto lifta. Uključite se u neki sport ili ples.
Bavite se fizičkom aktivnošću na poslu (pauzu iskoristite za lagane vežbe istezanja ili kratku šetnju). Ako putujete autobusom, siđite dve stanice ranije. Na posao idite biciklom, ako je to moguće.
Bavite se fizičkom aktivnošću dok gledate televiziju (čučnjevi, vožnja sobnog bicikla, vežbanje na steperu). Što više slobodnog vremena provodite u prirodi, fizički aktivno (šetnja, rad u bašti, vožnja bicikla ili rolera).
Recite "ne" pušenju
To je najbolja stvar koju možete da uradite za poboljšanje zdravlja vašeg srca.
U roku od dve godine od prestanka pušenja, rizik od koronarne bolesti srca se značajno smanjuje. Posle 15 godina nakon prestanka pušenja, rizik od KVB vraća se na rizik nepušača. Prestankom pušenja, poboljšaćete svoje zdravlje i zdravlje vaših najbližih.
Ako imate problema sa prestankom pušenja, potražite stručni savet.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Batut: Prošle godine u Srbiji registrovano skoro 900 obolelih od morbila
30.04.2025.•
1
Institut za javno zdravlje Srbije objavio je, povodom nedelje imunizacije u Evropskom regionu, da je imunizacija jedna od najuspešnijih javnozdravstvenih inicijatava.
Novi senzori za dijabetičare biće besplatni do 18. godine
29.04.2025.•
0
Senzori "Fri stajl libre 2 plus" za kontinuirano merenje šećera kod obolelih od dijabetesa registrovani su u Agenciji za lekove i medicinska sredstva Srbije.
Doktorka objašnjava: Šta treba znati o urinarnim infekcijama kod žena
29.04.2025.•
0
Mnoge žene primećuju da su simptomi urinarnih infekcija izraženiji u određenim fazama menstrualnog ciklusa, posebno tokom predmenstrualnog sindroma (PMS).
Slovenija zabranila e-cigarete s aromama, kazne i do 5.000 evra
28.04.2025.•
7
U Sloveniji je na snagu stupila zabrana prodaje i kupovine elektronskih cigareta s aromama.
Sok od celera: Potencijalno najmoćniji lek našeg vremena
27.04.2025.•
0
Sok od celera bi, prema rečima doktora, mogao da bude "najmoćniji lek našeg vremena".
Promene u ustima mogu biti upozorenje na visoki holesterol
27.04.2025.•
0
Zdravlje usne duplje mnogo je više od estetskog izgleda - ono može biti pokazatelj opšteg stanja vašeg organizma.
Neuronaučnica: Evo šta se događa s našim telom ako previše spavamo
27.04.2025.•
1
Svi znamo koliko je loše kad ne spavamo dovoljno. Ali jeste li se ikad zapitali može li i previše sna biti štetno?
Veštačka inteligencija može da otkrije rak pluća mesecima unapred iz osnovnih medicinskih analiza
27.04.2025.•
0
Veštačka inteligencija (AI) može da otkrije rak pluća mesecima unapred koristeći samo osnovne podatke iz medicinske analize lekara opšte prakse.
Ukoliko pušite, pijete i ne vežbate, naučnici kažu: Posledice ćete osetiti od 36. godine
27.04.2025.•
2
Naučnici upozoravaju da se efekti pušenja, prekomerne konzumacije alkohola i nedovoljne fizičke aktivnosti osećaju već od 36. godine.
Besplatni preventivni pregledi kože 12. maja širom Srbije
26.04.2025.•
1
Bez uputa i knjižice, besplatni pregledi kože organizuju se 12. maja širom Srbije, a potrebno je samo da se pre toga - zakažu.
Tvoja štitna, tvoj štit: Karavan besplatnih pregleda štitne žlezde uz podršku Fondacije Mozzart
25.04.2025.•
0
Možda je ne vidite, možda o njoj ne razmišljate svakog dana – ali štitna žlezda neumorno radi za naše telo, od prvog jutarnjeg daha do poslednjeg koraka dana.
Naučnici veruju da su pronašli "okidač" za epidemiju kancera kod mlađih od 50 godina
24.04.2025.•
4
Naučnici su otkrili jedinstvene genetske promene u digestivnom traktu obolelih, koje su uzrokovane toksinima koje luče sojevi E. coli.
Sve više ljudi zavisno od kapi za nos - mogu izazvati ozbiljna oštećenja
24.04.2025.•
1
Ono što za mnoge počinje kao bezazleno rešenje za zapušen nos, može se pretvoriti u opasnu zavisnost sa ozbiljnim posledicama.
Ljubičić: Trenutno najprisutniji polen drveća, "mace" nisu alergeni
23.04.2025.•
0
Beli delovi plodova topole, poznatiji kao mace, sve su prisutniji, ali oni ne predstavljaju alergene i nisu uzročnici poremećaja zdravlja.
Jednostavan test otkriva očekivani životni vek kod starijih osoba
21.04.2025.•
1
Koliko životinja mogu stariji ljudi da nabroje za 90 sekundi? Desetak, ili preko 30? Prema novoj studiji, rezultat bi mogao da predvidi koliki im je životni vek.
Beli hleb i slatkiši loše utiču na san: Stručnjaci savetuju povrće, mahunarke i avokado
21.04.2025.•
1
Ako ste ikada ležali budni posle kasne i "teške" večere, možda je vreme da preispitate šta jedete pred spavanje.
Deset (ne)očekivanih simptoma menopauze o kojima se retko govori
20.04.2025.•
3
Menopauza je prirodna faza u životu žene koja se obično javlja između 45. i 55. godine i često je povezana sa poznatim tegobama kao što su talasi vrućine ili neredovna menstruacija.
Najstariji donor: Hirurzi u Padovi presadili jetru 99-ogodišnje žene
20.04.2025.•
0
Specijalizovani hirurški tim Univerzitetske bolnice u Padovi uspešno je sinoć obavio transplantaciju jetre koju je donirala 99-godišnja žena, najstariji donor do sada.
Batut savetuje: Ako ste postili - polako pređite sa posne na mrsnu hranu
20.04.2025.•
1
Prelazak sa posne na mrsnu hranu treba da bude postepen, ukazao je Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" povodom prestanka uskršnjeg posta.
Komentari 4
Zebra
komšinica
AA
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar