![Heliko bakterija povećava rizik od Alchajmerove bolesti Heliko bakterija povećava rizik od Alchajmerove bolesti](/images/921792ebff9d0f48524ffebbe99e63b1/300x175_stariji_covek_penzioner_pixabay.jpg)
Studija: U retkim slučajevima Alchajmerova bolest može se preneti sa čoveka na čoveka
Alchajmer se može preneti sa osobe na osobu u retkim medicinskim nesrećama, pokazuju istraživanja.
![Studija: U retkim slučajevima Alchajmerova bolest može se preneti sa čoveka na čoveka Studija: U retkim slučajevima Alchajmerova bolest može se preneti sa čoveka na čoveka](https://www.021.rs//images/8751ca10a6c6b7238bb34d53ef294d36/Alchajmer_demencija_pixabay.jpg)
Foto: Pixabay
Ipak, stručnjaci naglašavaju da nema dokaza da se bolest može preneti s čoveka na čoveka kroz svakodnevne aktivnosti ili rutinsku negu.
Istraživači kažu da je šačica ljudi koji su primili ljudski hormon rasta iz hipofize preminulih donora razvila rani početak Alchajmerove bolesti verovatno zato što su korišćeni hormoni bili kontaminirani proteinima koji su "zasejali" bolest u njihovim mozgovima.
"Ni na trenutak ne sugerišrmo da možete dobiti Alchajmerovu bolest. Ovo nije prenosivo u smislu virusne ili bakterijske infekcije. To je samo kada je ljudima slučajno presađeno ljudsko tkivo ili ekstrakt ljudskog tkiva koji sadrže ove karakteristike, što je srećom vrlo retka i neuobičajena okolnost", rekao je profesor Džon Kolindž, koautor studije i direktor MRC Prion Unit.
Tim kaže da novi rad daje dodatnu težinu ideji da Alchajmerova bolest ima sličnosti s prionskim bolestima, uključujući mehanizam kojim se uključeni proteini šire mozgom.
Prionske bolesti, koje uključuju Krojcfeld-Jakobovu bolest (CJD), kuru i BSE, uzrokovane su infektivnim, pogrešno savijajućim proteinima koji se šire u mozgu. Ove bolesti se obično javljaju spontano, ali ređe mogu nastati usled genetske mutacije ili se mogu preneti putem zaraženog mozga ili nervnog tkiva.
Pišući u časopisu "Nature Medicine", Kolindž i kolege izveštavaju kako je između 1959. i 1985. najmanje 1.848 pacijenata u Velikoj Britaniji primilo ljudski hormon rasta ekstrahovan iz hipofize leševa.
Međutim, praksa je zabranjena 1985. nakon što se pokazalo da su neki pacijenti naknadno umrli od CJD-a kao rezultat uzoraka hormona kontaminiranih proteinima koji uzrokuju CJD.
Od 80 takvih slučajeva u Velikoj Britaniji, neki su takođe imali protein zvan amiloid-beta u mozgu kada su umrli - obeležje Alchajmerove bolesti. Iako je bilo nejasno da li bi se kod njih razvili simptomi Alchajmera, druga istraživanja su pokazala da je amiloid-beta bio prisutan u nekim serijama hormona i da su oni pokrenuli bolest sličnu Alchajmerovoj ako su davani miševima.
Istraživači su izvestili o nalazima svih osam ljudi upućenih u Nacionalnu prionsku kliniku između 2017. i 2022. godine.
Svi su primili ljudski hormon rasta iz leševa, ali nisu imali CJD. Pet je imalo simptome demencije koji su udovoljavali kliničkim kriterijumima za Alchajmerovu bolest, a koji su počeli sa 38 godina. Troje od ovih pacijenata imalo je skeniranje mozga u skladu s dijagnozom, dok su dva imala biomarkere koji su ispunjavali kriterijume za Alchajmerovu bolest.
Od ostala tri pacijenta, jedan je imao blago kognitivno oštećenje, jedan je imao kognitivne poteškoće koje je sam prijavio, a jedan nije imao takve simptome, pri čemu je prvi pokazao postmortalne rezultate u skladu s Alchajmerovom bolešću, a drugi je ispunjavao kriterijume biomarkera za tu bolest.
Pet pacijenata imalo je DNK podatke, ali samo je jedan pokazao genetski faktor rizika za kasni početak Alchajmerove bolesti, a niko nije imao genetske varijante za koje se zna da uzrokuju rani početak Alchajmerove bolesti.
Istraživači dodaju da su pacijenti pokazali neke simptome koji su se razlikovali od onih tipičnih za Alchajmerovu bolest, koja ili nastaje spontano ili je povezana s genetskim rizikom, pretpostavljajući da bi to moglo biti zbog toga što njihova bolest ima drugačije poreklo ili proizlazi iz različitih "sojeva" amiloid-beta.
Rezultati, kažu, nude dokaze da Alchajmer može nastati kao posledica lečenja kontaminiranim hormonom hipofize.
Dok su slučajevi uključivali ponavljanu izloženost kontaminiranom ljudskom hormonu rasta tokom razdoblja od nekoliko godina, Kolindž i kolege kažu da otkrića podižu važnost mera kao što je osiguranje efikasne dekontaminacije hirurških instrumenata.
Međutim, Endru Doig, profesor biohemije na Univerzitetu u Mančesteru, rekao je da su stručnjaci već bili vrlo oprezni u prenosu moždanog tkiva između ljudi.
Doig je takođe upozorio da je samo osam pacijenata bilo uključeno u studiju, od kojih su za neke nedostajali genetski podaci, dok još nije bilo direktnih dokaza za različite vrste amiloid-beta.
"Iako je novi tip Alchajmerove bolesti koji je ovde prijavljen od velikog naučnog interesa, budući da otkriva novi način širenja bolesti, nema razloga za strah od toga, jer je način na koji je bolest izazvana zaustavljen pre više od 40 godina. Prenos bolesti s ljudskog mozga na mozak na ovaj način više ne bi smeo da se dogodi", rekao je Doig.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Rojters: Pentagon priznao da je širio propagandu protiv kineskih vakcina
26.07.2024.•
0
Američko ministarstvo odbrane priznalo je da je na Filipinima širilo propagandu usmerenu na osporavanje kineske vakcine "Sinovak" tokom pandemije koronavirusa, navedeno je u dokumentu od 25. juna.
Jedna bolest može da izazove promene glasa
26.07.2024.•
0
Na jačinu glasa, boju i jasnoću utiče mnogo toga - emocije, umor, alkohol. Naučnici su, međutim, nedavno otkrili da još jedan faktor može značajno da promeni govor, a to je dijabetes tipa 2.
Zašto je gazirana voda dobra?
26.07.2024.•
0
Prirodne gazirane mineralne vode imaju stabilan mineralni sastav i sadrže više otopljenih mineralnih supstanci od ostalih voda.
Studijom o vozačima i kondukterima utvrđen "prag predugog sedenja"
23.07.2024.•
1
Istraživači sugerišu da je 120 do 180 minuta sedenja prag predugog sedenja i upozoravaju da dugo sedenje može izazvati probleme sa srcem, ali i brojne druge zdravstvene probleme, javlja BBC.
Miševima produžili život za 25 odsto, izgledali mladoliko: Sada lek testiraju na ljudima
22.07.2024.•
0
Naučnici su miševima dali lek koji im je uspešno produžio životni vek za 25 odsto, a stručnjaci se nadaju da bi ista metoda mogla pomoći pri usporavanju starenja kod ljudi.
Koje voće je dobro za one koji imaju nisko gvožđe
20.07.2024.•
0
Jednostavno jedenje hrane bogate vitaminom C pre glavnog obrok je jedna od najboljih opcija.
Da li gazirana voda utiče na zdravlje zuba?
19.07.2024.•
0
Jedna od najvećih zabluda kada je reč o konzumaciji gazirane vode jeste da ona oštećuje zubnu gleđ i izaziva karijes.
Temperaturne promene na licu ukazuju na rizik od hroničnih bolesti
17.07.2024.•
0
Različite temperature određenih predela lica često ukazuju na postojanje rizika od mnogih hroničnih bolesti kao što su dijabetes ili visok krvni pritisak.
Urinarne infekcije: Šta je važno da znate
15.07.2024.•
0
Bol, peckanje, učestalo mokrenje, bakterije u urinu, samo su neki od simptoma i znakova urinarne infekcije kod žena.
Ministarstvo zdravlja: Preventivne preglede danas obavilo 16.000 građana
14.07.2024.•
3
Danas je u više od 160 zdravstvenih ustanova širom Srbije ukupno 15.917 građana obavilo preventivne preglede.
Analiza pokazala: Svi ispitani tamponi sadrže opasne nivoe teških metala
14.07.2024.•
2
Istraživači su prvi put merili koncentraciju različitih metala u tamponima i otkrili visok nivo nekoliko toksičnih tipova, uključujući i olovo, za koje nije poznat bezbedan nivo izloženosti.
Sve više ljudi zavisno od hrane, tu zavisnost prenose i na decu
14.07.2024.•
3
Nutricionistkinja Branka Mirković i fizička hemičarka Svetlana Stanišić saglasile su se da je zavisnost od hrane čest problem u današnje vreme i da ljudima nije lako da tu zavisnost osveste.
U Srbiji za dve decenije broj pušača smanjen na 27 odsto: "To nije dovoljno"
14.07.2024.•
8
U poslednjih 20 godina procenat pušača u Srbiji smanjen je na 27 odsto, izjavila je šefica kancelarije za prevenciju pušenja Instituta "Batut" Biljana Kilibarda, i navela da to smanjenje nije dovoljno
Povećan broj gojazne dece u Srbiji, samo trećina dece školskog uzrasta fizički aktivna
13.07.2024.•
5
Lekari Instituta "Dr Milan Jovanović Batut" upozoravaju da problemi sa povišenom telesnom težinom ili gojaznost sve više hvataju maha među decom u Srbiji.
Naučnici napravili test za rano otkrivanje demencije: Pogledajte 46 pitanja
13.07.2024.•
4
Rano otkrivanje demencije jedan je od fokusa naučnika u poslednje vreme, a najnoviji alat za kognitivni skrining je test od 46 pitanja.
Od početka godine prijavljen 181 oboleli od morbila
12.07.2024.•
0
Od početka godine, Institutu za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" prijavljen je 181 oboleli od morbila.
Doktorka o dezodoransima: Ne stavljajte ih svaki dan
12.07.2024.•
3
Prema istraživanju koje je proveo Perspireks, 63 odsto žena izjavilo je da im je znojenje najneugodniji problem s kojim se suočavaju, a upravo su dezodoransi ti koji rešavaju probleme znojenja.
Da li nam je vitamin D potreban i tokom letnjih meseci?
11.07.2024.•
0
Na pitanje da li nam je vitamin D potreban i tokom leta odgovara dr. sci med. Ivan Selaković.
Belgija zabranjuje izlaganje cigareta i drugih duvanskih proizvoda u prodavnicama
11.07.2024.•
1
U Belgiji od 1. aprila 2025. godine cigarete, klasične i elektronske, kao ni pribor za pravljenje cigareta više neće smeti da budu vidno izloženi u prodavnicima.
Od početka epidemije u Srbiji registrovan 181 slučaj malih boginja
10.07.2024.•
0
Od početka godine u Srbiji je registrovan ukupno 181 slučaj malih boginja - morbila, dok je u periodu od 1. do 7. jula registrovan 31 slučaj, saopštio je danas Institut za javno zdravlje Batut.
Umrla i druga osoba kojoj je presađen genetski modifikovan svinjski bubreg
10.07.2024.•
3
Liza Pizano, prva osoba koja je dobila mehaničku srčanu pumpu, kao i genetski modifikovan svinjski bubreg, umrla je u nedelju, prema njujorškoj Langone Health klinici.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar