Navode da se iz godine u godinu povećava broj dece koja imaju ovaj problem, dok se beleži pad broja dece koja su fizički aktivna.
Specijalista higijene i subspecijalista dijetoterapije dr Snežana Dejanović je rekla da rezultati poslednjeg ispitivanja zdravlja stanovništva Srbiji pokazuju da postoji trend porasta broja dece sa prekomernom telesnom masom.
"Rezultati najnovijeg istraživanja, koje je rađeno 2019. godine, pokazuju da je procenat dece sa gojaznošću u uzrastu od sedam do 14 godina 10,5 odsto, dok je isti procenat 2013. i 2006. godine bio 4,9 odsto, odnosno 2,6 odsto", rekla je ona.
Kako je istakla, dominatni faktori koji utiču na pojavu gojaznosti su nepravilan način ishrane i nedovoljno kretanje.
"Prekomeran unos hrane bogate mastima, od ranog detinjstva, namirnica sa visokim sadržajem šećera, sa jedne strane, a sa druge strane, nedovoljna fizička aktivnost, dovode do tog energetskog suficita. Taj energetski suficit se deponuje u vidu masnog tkiva. Uvećano, prekomerno i disfunkcionalno masno tkivo je odgovorno za sve komplikacije gojaznosti u dečjem uzrastu", rekla je ona.
Dodaje da, ukoliko se ne promene navike u ishrani, postoji mogućnost da se razvije dijabetes tipa 2 u ranijem životnom periodu.
Kako navodi, ovaj vid dijabetesa nije bio karakterističan u prethodnim decenijama za decu, međutim danas predstavlja sve veći problem.
Dejanović dodaje da je uvođenje zdravih obroka u školama veoma važno za pravilan razvoj i rast dece.
"U normativima za ishranu učenika u osnovnim školama postoji spisak namirnica koje se preporučuje, koje se ne preporučuju u ishrani dece. Naglasila bih da je jedna preporuka da se u ishrani dece ne preporučuju zbog visokog sadržaja transmasnih kiselina sva lisnata testa, žu- žu peciva, paštete, pogačice, rol viršle, a zbog visokog sadržaja zasićenih masti, mesne prerađevine i namazi“, rekla je ona.
Doktorka dodaje da se ne preporučuju gazirana i negazirana zaslađena pića i ističe da je i način pripreme hrane veoma važan.
"Ne preporučuje se ili je preporuka da se izbegavaju ili koriste veoma retko prženje hrane u dubokom ulju i pohovanje“, istakla je ona.
Veliki pad fizičke aktivnosti među decom
Specijalista socijalne medicine doktorka Mirjana Tošić rekla je da prema preporukama Svetske zdravstvene organizacije (SZO) mladi uzrasta od pet do 17 godina trebalo bi da upražnjavaju svakodnevno 60 minuta umerenu fizičku aktivnost.
"Takođe i prema novim preporukama SZO koje su objavljenje 2020. uz tu umerenu fizičku aktivnost, potrebno i poželjno je da se sprovodi tri puta nedeljno intenzivnija fizička aktivnost radi jačanja mišića i kostiju. U preporukama iz 2020. dodaje se uvođenje restrikcija sedativnih aktivnosti u slobodno vreme. To znači da se ograničava slobodno vreme u provođenju ispred televizora, u igranju igrica i naravno na društvenim mrežama“, rekla je ona.
Doktorka je istakla da istraživanja na nacionalnom nivou pokazuju upravo suprotne rezultate.
"Najnoviji podaci istraživanja zdravstvenog ponašanja školske dece iz 2022. čak nam govore da je samo trećina dece školskog uzrasta fizički aktivna, i to dece 11, 13, 15 godina. Češće su dečaci aktivni, nego devojčice. I pokazala se tendencija da devojčice sa porastom i uzrastom imaju manje fizičke aktivnosti, pogotovo u prvom razredu srednje škole“, rekla je ona.
Istakla je da postoji više intervencija koje se mogu sprovesti u školi i oko nje, a to su povećanje časova fizičke kulture, zatim da se formiraju i podrže sportske sekcije, ali i da se kroz portale informišu i deca i nastavnici koliki je značaj i korist redovne umerene fizičke aktivnosti.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 6
Realna
Realna
Mićo
I samo copy paste ovog iznad i tu smo gde smo.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar