Još jedno istraživanje analiziralo da li povremeni post produžava život - ovo su zaključci
Smanjenje unosa kalorija i preskakanje obroka mogu biti uspešna strategija za produženje godina života, mada, kako naučnici kažu - postoji "caka".
Foto: Pixabay
Velika nova studija na životinjama u SAD na skoro hiljadu miševa dala je važne informacije o efektima ograničenja u ishrani. Studije za studijom su dosledno pokazale da sve vrste životinja, od majmuna preko voćnih mušica, miševa do nematoda, žive duže kada im je količina hranljivih namirnica manje dostupna. Ali s obzirom na etiku i izazove koji utiču na klinička istraživanja, teško je reći da li bi manje hrane takođe moglo pomeriti granice ljudskog životnog veka.
Studije posmatranja došle su do podataka koji sugerišu da manje ekstremna ograničenja unosa kalorija, kao što je povremeni post, imaju koristi koje su u vezi sa dužinom životnog veka, prenosi RTS.
Studije iz oblasti zdravstva takođe ukazuju na to da smanjenje telesne težine i telesnih masti umanjuje rizike od obolevanja od bolesti srca i metabolizma, što može igrati važnu ulogu u produženju života.
Ali, male veličine uzoraka i ograničeni periodi proučavanja otežavaju da se iskaže krajnji zaključak o tome da su te promene direktno odgovorne za produženi životni vek.
Istraživači su procenili efekte postepenog ograničenja unosa kalorija i povremenog gladovanja na 960 genetski različitih ženki miševa, potvrđujući nalaze brojnih prethodnih studija, koje tvrde da "povremeno gladovanje vodi ka dužem životnom veku".
Tokom eksperimenta, oni sa najvećim smanjenjem kalorija izgubili su, u proseku, skoro četvrtinu težine, dok su miševi na tipičnoj ishrani dobili nešto više od četvrtine svoje težine.
Značajno je da su miševi sa drastično ograničenim unosom namirnica živeli, u proseku, oko devet meseci duže od onih na normalnoj ishrani, što je skok od nešto više od trećine.
Međutim, ono što proseci ne pokazuju je varijacija unutar svake od grupa miševa. Genetika je, izveštavaju autori, odigrala veliku ulogu u određivanju toga koji će miševi doživeti duboku starost.
Miševi koji su zadržali težinu uprkos nedostatku hrane bili su u grupi onih koji su živeli duže, kao i one jedinke sa većim udelom belih krvnih zrnaca koji se bore protiv infekcije, kao i miševi sa manjom varijacijom u veličini crvenih krvnih zrnaca.
Jasnije rečeno, verovatnije je da će otporan, "genetički dobro snabdeven" miš lakše preživeti teške okolnosti i pritiske iz okruženja, pa samim tim i živeti duže.
Da li je isključivo redovni post uz smanjen unos kalorija odgovoran za duži životni vek miševa - otvoreno je pitanje. Nema sumnje da je u pitanju zapravo složena interakcija faktora.
To, međutim, ne znači da nema mesta za korišćenje ograničenja u ishrani da bi se održavao pravilan rad metabolizma. Čak i ako naši geni imaju glavnu reč u našim šansama da dočekamo svoj 99. rođendan, održavanje dobrog zdravlja tokom života je bez sumnje jednako važno kao i broj godina, ako ne i više.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Nature".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Rak grlića materice: Smanjena stopa smrtnosti, važna vakcinacija
21.01.2026.•
1
U toku je Evropska nedelja prevencije raka grlića materice. To je jedini malignitet koji možemo da sprečimo imunizacijom, uz redovne preglede. Nažalost, Srbija je među vodećim evropskim zemljama po broju obolelih.
O trošku RFZO: Devojčici iz Srbije istovremeno presađeni bubreg i jetra u Italiji
21.01.2026.•
2
Sedmogodišnjoj devojčici iz Srbije uspešno su istovremeno transplantirani jetra i bubreg na klinici u Italiji, a o trošku RFZO.
Detoks posle praznika: Kako jod pomaže metabolizmu da se oporavi?
21.01.2026.•
0
Nakon prazničnog perioda i povećanog unosa hrane sa praznične trpeze, mnogi traže načine da "resetuju" organizam. Dok se najčešće govori o nekim vrstama dijeta, često se zaboravlja jedan važan element - jod.
Studija objasnila zašto se neki ljudi opiju a da nisu popili ni kap alkohola
19.01.2026.•
1
Naučnici su potvrdili u najvećoj studiji te vrste da su bakterije, a ne gljivice, glavni krivci za sindrom auto-pivare, retko medicinsko stanje u kom ljudi postaju pijani nakon jela, iako nisu konzumirali alkohol.
Konzumiranje podgrejane testenine možda je bolje od sveže pripremljene
18.01.2026.•
4
Viralni trik sa društvenih mreža tvrdi da je jučerašnja testenina bolja za šećer u krvi nego sveže kuvana porcija - i stručnjaci kažu da iza toga zaista stoji neka nauka.
VIDEO: Astronauti se vraćaju na Zemlju sa trajnim promenama u mozgu
18.01.2026.•
1
Provođenje vremena u bestežinskom okruženju mikrogravitacije može imati dramatične efekte na ljudsko telo.
Studija: Tetovaže utiču na imuni sistem
18.01.2026.•
1
Tetoviranje može da ostavi trajni trag ne samo na koži, već i na imunom sistemu, pokazuje međunarodna studija u kojoj su učestvovali istraživači Biološkog centra Češke akademije nauka.
VIDEO: Skriveni moždani signal može predvideti Alchajmerovu bolest godinama pre dijagnoze
18.01.2026.•
0
Suptilna promena u aktivnosti moždanih talasa mogla bi da predvidi Alchajmerovu bolest više od dve godine pre dijagnoze, prema novoj studiji.
Tagatoza - prirodan šećer sa manje kalorija i bez naglog skoka insulina
17.01.2026.•
2
Veštački zaslađivači trebalo je da učine slatku hranu i napitke zdravijim, ali danas neki od najpopularnijih zamena bez kalorija izazivaju nove zabrinutosti.
Evropska nedelja prevencije raka grlića materice: Od ove bolesti u Srbiji svake godine umre 440 žena
16.01.2026.•
0
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da će se od 19. do 25. januara obeležiti Evropska nedelja prevencije raka grlića materice i to pod sloganom "Sačuvajte svoje zdravlje".
Rusija počela da koristi novi lek za lečenje raka, možda uskoro i u Srbiji
14.01.2026.•
13
Ruski lek "Rakurs 223Ra" za lečenje raka već se pojavio u bolnicama, saopštila je ruska Federalna medicinsko-biološka agencija.
Rusi planiraju da do 2030. uzgoje genetski modifikovane svinje za doniranje organa ljudima
14.01.2026.•
6
Genetski modifikovana svinja čiji će organi biti pogodni za transplantaciju ljudima mogla bi da bude stvorena u Rusiji do 2030. godine.
Mit o "jačanju" imuniteta: Šta stvarno pomaže imunološkom sistemu?
13.01.2026.•
0
Ideja o "jačanju" imunog sistema duboko je ukorenjena u popularnoj kulturi.
Studija: Konzervansi mogu biti povezani sa rakom i dijabetesom
11.01.2026.•
5
Uobičajeni konzervansi koji se koriste za očuvanje hrane i produženje roka trajanja mogu da budu povezani sa većim rizikom od nekoliko vrsta raka i dijabetesa tip 2, pokazuju dve nove studije iz Francuske.
Ako na ova pitanja odgovorite sa "da", možda imate problem s alkoholom
11.01.2026.•
4
Početak nove godine za mnoge ljude znači učešće u inicijativi "suvi januar" (Dry January), jednomesečnom izazovu tokom kog se potpuno odustaje od alkohola nakon prazničnog perioda.
VIDEO: Kofein može da utiče na telesnu masnoću i rizik od dijabetesa
10.01.2026.•
2
Nivoi kofeina u vašoj krvi mogu uticati na količinu telesne masti koju nosite - faktor koji može odrediti i rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.
"Batut" objavio savete: Evo šta da radite kad je jako hladno
09.01.2026.•
2
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" objavio je savete kako da se sačuva zdravlje u uslovima niskih temperatura.
Naučnici "podmladili" jajne ćelije - nada u uspešnu vantelesnu oplodnju i kod starijih
09.01.2026.•
0
Naučnici su prvi put uspeli da "podmlade" ljudske jajne ćelije, što bi moglo da poboljša stope uspeha vantelesne oplodnje (VTO) kod starijih žena, pokazali su najnoviji rezultati istraživanja.
Jedna grupa ljudi bi trebalo da izbegava čišćenje snega
08.01.2026.•
6
Sneg pred kućnim pragom obično poziva vlasnika da ga očisti, ali ljudi sa srčanim bolestima trebalo bi dva puta da razmisle pre nego što krenu u akciju.
Ako često imate noćne more - to bi mogao biti rani znak jednog oboljenja
07.01.2026.•
4
Trećinu svog života provedemo spavajući. A četvrtinu vremena provedenog u snu provedemo sanjajući.
Milioni ćelija majke opstaju u detetu - naučnici sada znaju kako
07.01.2026.•
0
Svako ljudsko biće rođeno na ovoj planeti nije u potpunosti samo sebi svojstveno.
Komentari 5
penzioner
piskaralo
Prošle godine je svaki drugi stanovnik Srbije umro od bolesti srca i krvnih sudova (49,7 odsto), svaki peti (20,9 odsto) od malignih tumora...
"zdravlje na usta ulazi"
Paa
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar