Mapirane mutacije koje pokreću Alchajmerovu bolest
Naučnici sa Instituta za bioinženjering Katalonije prvi put su detaljno opisali kako se tačno pokreće formiranje amiloidnih plakova u mozgu, što je ključna karakteristika Alchajmerove bolesti.
Foto: Pixabay
Oni su otkrili da promene u strukturi peptida amiloid beta 42 (Aβ42) igraju ključnu ulogu u razvoju bolesti, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu "Science Advances" (SciAdv).
Naučnici su analizirali više od 140.000 varijanti peptida, vrste beta-amiloida, proteina koji može da formira fibrile i akumulira se u mozgu u vidu toksičnih plakova.
Ove formacije igraju centralnu ulogu u razvoju neurodegenerativnih bolesti, posebno Alchajmerove bolesti.
Koristeći genomiku velikih razmera, genetski modifikovane ćelije kvasca i mašinsko učenje, naučnici su istraživali kako promene u strukturi peptida utiču na proces agregacije - lepljenje molekula u fibrile.
Posebna pažnja je posvećena takozvanom prelaznom stanju - kratkoročnoj energetski nestabilnoj fazi koja prethodi formiranju amiloidnih struktura.
Obično se ovo stanje javlja izuzetno retko, i fibrili se ne formiraju. Međutim, mutacije mogu da povećaju verovatnoću njegovog pojavljivanja.
Istraživači su napravili energetsku mapu agregacije koja pokazuje koje mutacije imaju najveći uticaj na proces.
Ispostavilo se da C-terminalni region peptida, hidrofobni region gde počinju da se formiraju fibrili, igra odlučujuću ulogu. Interakcije u ovoj zoni su ključne za pokretanje patološkog procesa.
Mapa je prva te vrste koja detaljno opisuje kako mutacije menjaju ponašanje peptida u prelaznom stanju.
Naučnici kažu da bi sprečavanje formiranja ovog stanja mogla da bude nova strategija za razvoj terapija protiv Alchajmerove bolesti.
"Prvi put smo kvantifikovali uticaj desetina hiljada mutacija i formirali kompletnu sliku energetskog pejzaža agregacije beta-amiloida. Ovo otvara put pronalaženju novih pristupa lečenju. Metode korišćene u studiji mogu se široko primeniti na proučavanje interakcija proteina kod drugih bolesti", istakli su autori studije.
Međunarodna grupa naučnika iz Kine i Australije nedavno je dokazala da redovna vožnja bicikla može značajno smanjiti rizik od razvoja demencije.
Analiza uzorka 500.000 ljudi pokazala je da vožnja bicikla umesto javnog prevoza ili vožnje automobilom smanjuje šanse za razvoj neurodegenerativnih bolesti za 19 odsto, dok je rizik od Alchajmerove bolesti manji za 22 odsto i do 40 odsto za ranu demenciju - pre 65. godine.
Istraživači ovaj efekat pripisuju povećanju zapremine hipokampusa, ključnog regiona mozga za pamćenje koji je bolje razvijen kod ljubitelja vožnje bicikla.
Analiza podataka iz britanske biobanke iz perioda od 10 godina pokazala je da vožnja bicikla ima koristi kroz nekoliko mehanizama. Umerena vežba poboljšava protok krvi u mozgu, potreba za planiranjem ruta trenira prostorno razmišljanje, a svež vazduh zasićuje telo kiseonikom.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Zašto je opasno piti antibiotike na svoju ruku: Šta ako postanemo otporni na njih?
18.06.2026.•
0
Antibiotici su jedno od najvećih otkrića u istoriji medicine. Zahvaljujući njima, danas uspešno lečimo brojne bakterijske infekcije koje su nekada odnosile milione života.
Studija: Svaki treći zaposleni pati od naprezanja očiju zbog ekrana
17.06.2026.•
2
Zamućen vid, svrab u očima, glavobolje - mnogi zaposleni pate od naprezanja očiju zbog dugog provedenog vremena ispred ekrana, ali preventivne mere mogu pomoći u njegovom ograničavanju, ističu oftalmolozi i ortoptisti.
Naučnice iz Novog Sada kreirale prirodnu kremu za zaštitu od komaraca: Spoj nauke i prirodnih sastojaka
17.06.2026.•
0
Iza nove prirodne kreme Bye Bye Mosquitoes za zaštitu od komaraca stoje dve univerzitetske profesorke iz Novog Sada koje su svoja istraživanja lekovitog bilja pretočile u proizvod za svakodnevnu upotrebu.
Laboratorijske analize u starijem dobu: Koji nalazi su važni i kako pravilno tumačiti rezultate
16.06.2026.•
0
Laboratorijske analize su nezaobilazan korak kada se obratimo lekaru zbog određenog problema. Iako mnogima vađenje krvi i uzimanje uzoraka stvara nelagodu, analize su pokazatelji gotovo svih tegoba i bolesti.
U SAD sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije radi podmlađivanja ćelija
15.06.2026.•
0
U Sjedinjenim Američkim Državama je sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije usmerene na podmlađivanje ćelija, koje je rađeno na pacijentu sa glaukomom, prenose mediji.
Sok od višanja za bolji san: Koliko se preporučuje i na šta treba obratiti pažnju
14.06.2026.•
0
Sok od višanja hvaljen je kao prirodan način za poboljšanje kvaliteta sna, ali šta se zapravo događa kada ga popijete pre spavanja?
Mali deo vašeg mozga možda i dalje sluša dok ste pod anestezijom
14.06.2026.•
0
Naš mozak bi mogao biti mnogo budniji tokom nesvesti nego što smo mislili.
Velika studija povezala 99 odsto srčanih i moždanih udara sa četiri faktora rizika
14.06.2026.•
0
Srčani i moždani udari retko se događaju bez upozorenja.
Srpski lekari ugradili veštačko srce trinaestogodišnjem dečaku iz Sarajeva
14.06.2026.•
1
Zajednički tim Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" i Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta "Dr Vukan Čupić" uspešno je ugradio mehaničku potporu cirkulaciji trinaestogodišnjem pacijentu iz Sarajeva.
Kako da roditelji razgovaraju s decom o vejpingu?
13.06.2026.•
2
U SAD je 6 odsto učenika osnovnih i srednjih škola reklo da je koristilo elektronske cigarete 2024. godine.
Tri rana jutarnja simptoma dijabetesa koja mnogi ne prepoznaju
13.06.2026.•
0
Simptomi dijabetesa tipa 2 mogu se javiti već odmah nakon buđenja, ali ih ljudi često ne povezuju sa bolešću, upozorava farmaceut Abas Kanani.
Koliko često idete u toalet? Nova studija otkriva šta to govori o vašem zdravlju
12.06.2026.•
1
Redovnost pražnjenja creva često je potcenjen pokazatelj zdravlja, ali kako prenosi ScienceAlert, nova studija pokazuje da naš "raspored" odlazaka u toalet može da otkrije više nego što mislimo.
Otkrivene 74 genetske varijante povezane sa anksioznim poremećajima
11.06.2026.•
3
Kings Koledž u Londonu i australijski Medicinski istraživački institut KIMR Breghofer identifikovali su 74 genetskih varijanti koje su povezane sa anksioznim poremećajima, od kojih su 39 nove varijante.
Jedna jednostavna navika posle doručka može pomoći u snižavanju šećera u krvi
09.06.2026.•
0
Za osobe sa dijabetesom, održavanje nivoa šećera u krvi pod kontrolom predstavlja svakodnevni izazov.
Traume iz detinjstva ostaju u mozgu i utiču na razvoj i ponašanje
08.06.2026.•
1
Tragovi traume doživljene u ključnim trenucima života, posebno u periodu od detinjstva do rane adolescencije, mogu da imaju trajan uticaj na razvoj mozga i ponašanje u odraslom dobu.
Patite li od "Imejl apneje"?
08.06.2026.•
0
Ako ste ikada primetili da vam disanje postane nepravilno nakon što primite neočekivan imejl ili dok pokušavate da sastavite savršen odgovor, možda se suočavate sa "imejl apnejom".
Prekomerna upotreba elektronskih uređaja izaziva "digitalnu glavobolju"
08.06.2026.•
0
Prekomerna izloženost ekranima mobilnih telefona među decom i adolescentima često je uzrok "digitalne glavobolje".
Trešnje su zdrave, ali određene grupe ljudi treba da pripaze
08.06.2026.•
0
Trešnje su među omiljenim sezonskim voćem. Sočne su, slatke i bogate vitaminima, antioksidansima i vlaknima. Mnogi ih mogu jesti bez većih ograničenja, ali se nekim grupama ljudi preporučuje poseban oprez.
Koliko je fentanil opasan: Talas iz SAD još nije stigao u Evropu, ali upozorenje ostaje
07.06.2026.•
0
Talas upotrebe fentanila je u Americi izrazito veliki, ali nije u toj meri zahvatio Evropu, pa ni Srbiju.
Snaga stiska kao pokazatelj zdravlja: Šta nauka zaista kaže?
07.06.2026.•
2
Ako pratite kanale o zdravlju i blagostanju na društvenim mrežama, možda ste naišli na tvrdnju da vaša snaga stiska - odnosno koliko snažno možete da stisnete nešto rukama - može da predvidi koliko dugo ćete živeti.
Srbija uvodi novu donorsku karticu nakon izmena zakona o transplantaciji
06.06.2026.•
8
Nakon što je Vlada Srbije usvojila izmene i dopune Zakona o presađivanju ljudskih organa, uvedena je mogućnost uvođenja nove donorske kartice i preciznije regulisanje izjašnjavanja građana o doniranju organa.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar