Batut: Posle posta važna umerenost u ishrani, treba sprečiti zdravstvene probleme
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je, povodom završetka višenedeljnog božićnog posta, da je posle posta važna umerenost u konzumiranju uobičajene hrane.
Foto: Pixabay
Ovo je bitno, objašnjavaju, kako se ne bi javila mučnina, nadutost, bol u stomaku i drugi zdravstveni problemi.
"Post donosi značajne promene u načinu ishrane. Sa ishrane, u čijoj osnovi su meso, jaja, mlečni proizvodi, prelazi se na ishranu koju čine voće, povrće, žitarice i riba. Posna hrana sprema se na vodi ili na malo ulja i kao takva lakše se vari od masne, začinjene hrane. Međutim, po završetku posta, posle višenedeljnog načina ishrane bez namirnica životinjskog porekla i hrane spremljene na vodi ili na malo ulja, vraćamo se uobičajenoj ishrani. Ukoliko ne povedemo računa o količini hrane koju unosimo nakon posta i o načinu njene pripreme, mogu se javiti mučnina, nadutost, bol u stomaku", navodi se u saopštenju.
Ukazuju da su praznične trpeze bogate mesom, rolatima, pečenjem, salatama sa majonezom, pavlakom, tortama, kolačima i alkoholom, a da je njima prethodila ishrana voćem, povrćem, žitaricama i ribom.
"Činjenica je da je prazničnoj trpezi teško odoleti, jer će se na njoj naći sve ono čega smo se u postu odrekli. Ukoliko unesemo odjednom veću količinu tako kalorične hrane, mogu da se jave zdravstveni problemi i zato je neophodno da prelazak sa posne na mrsnu hranu bude postepen. Potrebno je unositi manje količine hrane raspoređene na tri do pet obroka u toku dana", navodi se u saopštenju.
Ističu da je važno da se vodi računa i o načinu pripreme hrane i navode da je kuvana, dinstana hrana spremljena na manjoj količini ulja lakša za varenje u odnosu na pohovanu i prženu hranu.
Uvođenje mesa u ishranu treba započeti sa piletinom, ćuretinom, uz zadržavanje ribe u jelovniku barem dva puta nedeljno, a kada je reč o mleku i mlečnim proizvodima u ishranu prvo treba uvesti mlad sir, jogurt, kiselo mleko, odnosno mlečne proizvode sa nižim sadržajem mlečne masti.
Sprečavanje pojave zdravstvenih tegoba moguće je i redovnim unosom voća, svežih salata, orašastih plodova i žitarica.
"U prelasku sa posne na mrsnu hranu moramo da budemo svesni da sve ono čega smo se odrekli tokom posta moramo postepeno da unosimo u manjim količinama. Dan bi trebalo da započnemo sa jogurtom, parčetom hleba, mladim sirom ili sa malo ovsenih pahuljica. Ručak mogu da čine pileća supa, kuvano ili pečeno belo meso ili riba, povrće i sveža salata, koju uz omlet ili manji sendvič možemo pojesti i za večeru. Posle nekoliko dana možemo se vratiti uobičajenoj ishrani, ali ne smemo zaboraviti na umerenost i na pravilno raspoređene obroke", navodi se u saopštenju.
Dodaju da završetkom Božićnog posta nemamo mnogo vremena za pripremu izlaska iz posta, s obzirom na to da nas na sâm Božić sačeka bogata trpeza, zbog čega je važno da se ne preskoči lagan doručak.
Što se tiče ručka, važno je uzeti prvo manju količinu pečenja, izbegavati teške priloge i salate sa majonezom, a osnovu mogu da čine sveže salate i laganiji prilozi, dok kolače ne treba jesti odmah posle ručka.
"Treba jesti polako, probati sve u manjim količinama i praviti pauze tokom jela. Izlazak iz posta donosi značajne promene u načinu ishrane. Pomoć u postepenom prelasku sa posne na mrsnu hranu, rasporedu obroka i očuvanju zdravlja, odnosno sprečavanju nastanka određenih zdravstvenih problema do kojih može da dođe usled nagle promene načina ishrane, mogu da pruže lekari Savetovališta za ishranu Instituta za javno zdravlje Srbije", navodi se u saopštenju.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Studija: Seda kosa možda štiti od raka
01.02.2026.•
0
Kako starimo, sve više sedimo, što bi moglo biti znak da telo smanjuje rizik od raka, sugeriše jedna studija.
Koliko je najduže što je neko bio klinički mrtav - a zatim se vratio u život
01.02.2026.•
0
Kada nekome srce prestane da kuca, moždane ćelije počinju da umiru u roku od nekoliko minuta. Ali ponekad, oni ipak mogu da se vrate iz mrtvih.
Nacionalni dan bez duvana: U Srbiji pušenje godišnje odnese 19.000 života
31.01.2026.•
4
Nacionalni dan bez duvana u Srbiji obeležava se danas, a njegov cilj je da ukaže na štetne zdravstvene, socijalne i ekonomske posledice upotrebe duvana.
Za nedelju dana skoro 10.000 slučajeva oboljenja sličnih gripu
30.01.2026.•
0
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je u Srbiji od 19. do 25. januara zabeleženo 9.960 slučajeva oboljenja slična gripu.
Šta je najbolje da pijete za zdravlje creva?
30.01.2026.•
1
Dobra hidratacija ključna je za zdravlje celog organizma, ali i za pravilno funkcionisanje digestivnog sistema.
Neophodna modernizacija sistema skrininga raka grlića materice
29.01.2026.•
1
Od raka grlića materice u Srbiji svakog dana premine najmanje jedna žena, a ta bolest se, u velikoj meri, može sprečiti.
Istraživanje: Ljudi koji ostaju budni do kasno imaju veći rizik od lošeg zdravlja srca
29.01.2026.•
1
Ljudi koji prirodno ostaju budni do kasno, poznati kao "noćne sove", imaju lošije zdravlje srca i veći rizik od srčanog i moždanog udara u poređenju sa onima koji rano ustaju.
Naučnici otkrili rani signal demencije skriven u romanima Terija Pračeta
29.01.2026.•
3
Najraniji znaci demencije retko su dramatični.
Osobe koje jedu meso imaju veće šanse da dožive 100 godina, ali postoji jedna caka
29.01.2026.•
0
Ljudi koji ne jedu meso mogu imati manju verovatnoću nego mesožderi da dožive 100 godina, prema nedavnoj studiji.
Listovi na nogama pozvati su i kao "drugo srce": Zašto su toliko važni?
28.01.2026.•
1
Većina ljudi mišiće listova doživljava isključivo kao pomoć pri hodanju, trčanju ili održavanju ravnoteže.
Tri skrivena znaka da nesvesno škrgućete zubima
27.01.2026.•
0
Danju ili noću, mnogi od nas škrguću ili stiskaju zube, a da toga nisu ni svesni.
Studija: Prekomerna težina povećava rizik od vaskularne demencije
27.01.2026.•
1
Prekomerna težina značajno povećava rizik od razvoja vaskularne demencije, prema najnovijoj studiji naučnika u Velikoj Britaniji i Danskoj, preneo je Euronews.
Minaqua pod lupom struke: Mineralna voda sa stručnom potvrdom kvaliteta
27.01.2026.•
0
Kompanija BB MINAQUA, proizvođač prirodne mineralne vode, već godinama opravdava poverenje potrošača zahvaljujući kvalitetu i jedinstvenom mineralnom sastavu svoje vode.
Pametne pilule bi mogle da prijave da li ih pacijenti uzimaju
25.01.2026.•
1
Eksperimentalna tableta može da pošalje signal da je progutana, tvrde istraživači.
Studija: Jedno antitelo može da prepolovi broj migrena
25.01.2026.•
1
Nespecifično antitelo fremanezumab može da smanji za 50 odsto broj napada migrene kod dece, pokazala je najnovija međunarodna klinička studija u kojoj je učestvovao IRCCS San Rafaele u Rimu.
Rak i Alchajmerova bolest retko kad dolaze istovremeno - naučnici istraživali zašto
25.01.2026.•
0
Decenijama su istraživači primećivali da se rak i Alchajmerova bolest retko javljaju kod iste osobe, što je podstaklo nagađanja da jedno stanje možda pruža određeni stepen zaštite od drugog.
Hrvatska uvodi obaveznu vakcinaciju protiv HPV-a
25.01.2026.•
4
Od sledeće godine u Hrvatskoj bi vakcinacija protiv humanog papiloma virusa (HPV) trebalo da bude obavezna, nakon zakonskih izmena koje se planiraju u drugom kvartalu ove godine.
Nije svako sedenje isto: Jedna vrsta je povezana sa boljim zdravljem mozga
25.01.2026.•
1
Prekomerno sedenje nije dobro za fizičko ni mentalno zdravlje osobe, ali postoji vrsta sedentarnog ponašanja koja možda ne smanjuje naš mozak niti utiče na kogniciju u istoj meri kao druge vrste sedenja.
Naučnici su pokušali da prošire grip - ali nisu uspeli, evo zašto
25.01.2026.•
1
Grupa volontera provela je dane zaključana u maloj hotelskoj sobi sa ljudima aktivno zaraženim gripom. Igrali su igre, delili predmete i zajedno vežbali u uslovima osmišljenim da pomognu širenju virusa.
Često uzimate kafu za poneti? Ovo su skriveni rizici koje nosi vruća kafa iz papirnih čaša
24.01.2026.•
3
Čini se da je već prodrla i u naša tela, jer su je istraživanja otkrila u arterijama, reproduktivnim organima, pa čak i u mozgu.
Bebe na zimskom vazduhu: Kako pedijatri ocenjuju skandinavsku praksu
24.01.2026.•
8
Praksa da bebe spavaju napolju, na temperaturama ispod nule, u zemljama poput Švedske, Danske, Islanda i Finske često izaziva čuđenje i nevericu kod roditelja u Srbiji.
Komentari 2
Liqudator
Deks
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar