Jezik detektuje i ugljene hidrate?

Istraživači su otkrili da jezik pored detektovanja slatkog, kiselog, slanog, ljutog i gorkog, može da oseti i ugljene hidrate, nutrijente koji se razlažu u šećer i formiraju naš glavni izvor energije, piše "Huffington Post".
Istraživači su otkrili da jezik pored detektovanja slatkog, kiselog, slanog, ljutog i gorkog, može da oseti i ugljene hidrate, nutrijente koji se razlažu u šećer i formiraju naš glavni izvor energije, piše "Huffington Post".

Ranije studije pokazale su da određeni glodari mogu da razlikuju šećere različite gustine energije, dok drugi mogu da razlikuju rastvore proteina i ugljenih hidrata pa čak i kada nemaju mogućnost da osete slatko.

Ljudi bi takođe mogli da imaju sličnu sposobnost, a najnovije istraživanje pokazuje da samo postojanje ugljenih hidrata u ustima može da pospeši fizičke performanse.

Međutim, naučnici nisu sigurni kako ovaj sistem funckioniše. Oni su u novoj studiji od učesnika tražili da stisnu senzor koji se nalazio u njihovim rukama nakon prikazivanja vizuelnog traga. U isto vreme, njihovi jezici bili su ispirani jednom od tri različite tečnosti.

Prve dve su bile zaslađene veštačkim putem kako bi imale identičan ukus, a samo jedna je imala ugljene hidrate, dok treća nije bila ni zaslađena niti je imala ugljene hidrate u sebi.

Kada je korišćen rastvor sa ugljenim hidratima, istraživači su primetili povećanje od 30 odsto u delovima mozga koji kontrolišu pokret i vid.

Oni smatraju da ovu reakciju izazivaju naša usta koja šalju informaciju da uskoro stiže dodatna energija u vidu ugljenih hidrata.

Ovo otkriće može da objasni zašto dijetetski proizvodi nisu podjednako zadovoljavajući kao prava stvar kao i zašto pića bogata ugljenim hidratima skoro odmah poboljšavaju performanse sportista, pa čak i pre nego što njihova tela uspeju da ih pretvore u energiju.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Raste broj vakcinisane dece

U 2023. godini postignut je veći obuhvat redovne vakcinacije i revakcinacije nego u 2022. godini, ali je manji broj onih koji su primili treću dozu vakcine protiv tetanusa.

Kako da dobijemo dovoljno vitamina D?

Zašto stariji ljudi, a posebno žene, gube kalcijum iz kostiju i gomilaju ga u krvnim sudovima? Koji su uzroci ovog stanja, da li je i na koji način ga je moguće sprečiti?