Ako ste zainteresovani za otkrivanje jedinstvenih ukusa iz celog sveta, eskamoles bi moglo biti jelo koje će pobuditi vašu znatiželju.
Ova tradicionalna meksička poslastica, poznata i kao meksički ili mravlji kavijar, priprema se od larvi mrava i ima jedinstvenu teksturu i ukus.
Šta je eskamoles?
Eskamoles su jestive larve i lutke mrava vrste Liometopum apiculatum i L. occidentale var. luctuosum. Ovi mravi se najčešće mogu pronaći u Meksiku, a vekovima ih jede domorodačko stanovništvo.
Eskamoles ima meku, delikatnu teksturu i orašasto, puterasti ukus koji se često poredi sa svežim sirom i pinjolima.
Prikupljanje escamolesa
Eskamoles se obično prikupljaju u kasnu zimu ili rano proleće, kada se mravi tek izlegu. Staništa se iskopavaju jednostavnim tradicionalnim metodama, tako da se oko sedamdeset odsto larvi prikupi pomoću sita, a ostatak vrati nazad u gnezdo, što pomaže da se osigura kontinuirani opstanak mrava.
Larve i lutke se obično prže s maslacem, lukom i čili papričicama kako bi se poboljšao njihov ukus. Takođe se mogu koristiti kao nadev za takose ili kesadilje ili poslužiti kao prilog uz razna jela. Neki kuvari preporučuju sparivanje eskamolesa s tekilom ili meskalom kako bi nadopunili njihov jedinstveni ukus.
Nutritivne prednosti
Eskamoles su iznenađujuće bogati hranjivim materijama i ponekad se nazivaju superhranom. Bogati su belančevinama i sadrže esencijalne aminokiseline, kao kalcijum, gvožđe i druge minerale, a sadrže vrlo malo masti i ugljenih hidrata.
Kulturni značaj
Eskamoles imaju dugu istoriju u meksičkoj kuhinji i mnogi ih smatraju delikatesom. Često se poslužuju za vreme posebnih prigoda i proslava, poput venčanja i festivala, i smatraju se simbolom autohtone meksičke kulture i tradicije.
Konzumacija eskamolesa se takođe može smatrati načinom povezivanja s prirodnim svetom, a održivi način žetve promoviše etičke prakse koje pomažu u zaštiti bioraznolikosti meksičkih ekosistema.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Pijadina (italijanska verzija pita-hleba, nalik tortilji, punjena slanim ili slatkim nadevom) proglašena je najpopularnijim jelom u Italiji i drugim na svetu.
Za održavanje zdravlja važno je da u ishranu uključimo raznovrsno povrće. Posebno se preporučuju tamnozeleni listovi poput spanaća, kelja i blitve, ali i njihovi srodnici kao što su brokoli i kupus.
Pirinač se u Japanu tri hiljade godina smatra svetom namirnicom. Širom ove zemlje se uzgaja više od 300 sorti pirinča dok se stalno razvijaju nove vrste.
Od 1. avgusta do 8. oktobra Uprava za veterinu sprovela je pojačanu kontrolu primene Uredbe o dodatnim zahtevima za stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže palmino ulje, palminu mast ili druga biljna ulja i masti.
Prema najnovijem rangiranju sajta TasteAtlas, najbolje ocenjene čokolade na svetu dolaze iz Evrope, a dominiraju Italija, Francuska, Belgija i Švajcarska.
Evropska unija proizvela je tokom prošle godine ukupno šest miliona tona testenine, u vrednosti od 9,1 milijarde evra, pre svega zahvaljujući ključnom doprinosu Italije, objavio je Evrostat.
Profesor poljoprivrednog fakulteta u Zemunu Cvijan Mekić istakao je da je CNN, svrstavši proju u 50 najboljih hlebova sveta, napravio dobar izbor jer je proja visokokvalitetan nutritivni proizvod.
Prema najnovijoj listi gastro-vodiča TasteAtlas čak deset jela našlo se na listi najlošije ocenjenih specijaliteta iz Srbije, prema mišljenju korisnika širom sveta.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar