EU dozvolila upotrebu brašna od crva: Postoje li zdravstveni rizici?
EU je prvi put odobrila upotrebu brašna od larve crva brašnara.
Gadi vam se? Pomisao na crve u hrani kod mnogih ljudi izaziva gađenje. Ovu reakciju nauka naziva "prehrambenim tabuom". Neki insekti, životinje, biljke ili gljive, koje su u principu jestive, postaju tabu u određenom kulturnom ili društvenom kontekstu i stoga se ne konzumiraju, piše Dojče vele.
Na primer, pobožni hindusi ne jedu govedinu, vernici muslimani i Jevreji ne jedu svinjetinu, a u zapadnim kulturama mnogi osećaju gađenje prema konzumiranju insekata.
Ipak, prema procenama Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), insekti su sastavni deo ishrane za oko dve milijarde ljudi širom sveta, posebno u delovima Afrike, Azije, Srednje i Južne Amerike. Više od 2.000 vrsta insekata smatra se jestivim.
Evropska unija je sada prvi put odobrila upotrebu brašna od larvi crva u prehrambenim proizvodima. Ova dozvola se odnosi na brašno dobijeno od larvi žitnog insekta - žutog crva brašnara (Tenebrio molitor). Dakle, ne radi se o konzumiranju celih crva, prženih skakavaca ili svilenih buba - što neki možda zamišljaju kao horor-scenario.
Ovo visokoproteinsko brašno u budućnosti će se u malim količinama koristiti u industrijski proizvedenim pekarskim proizvodima poput hleba i kolača, proizvodima od sira, testenini i prerađenim proizvodima od krompira.
Brašno od larvi žitnog crva - brašnara ne predstavlja zdravstveni rizik, inače ne bi bilo odobreno za upotrebu, upozorava i Savezna kancelarija za zaštitu potrošača i bezbednost hrane u Nemačkoj.
Pre odobrenja proizvođači moraju podneti zahtev za svaku vrstu insekta koji žele da plasiraju na tržište, u skladu sa Uredbom EU o "novoj hrani" (Novel-Food-Verordnung). Evropska agencija za bezbednost hrane (EFSA) sprovodi temeljnu naučnu procenu kako bi osigurala da je hrana bezbedna za ljudsko zdravlje.
Dozvoljene količine su ograničene: hleb sme da sadrži maksimalno četiri grama brašna na 100 grama gotovog proizvoda, dok je za sir maksimalna količina jedan gram na 100 grama proizvoda.
Mogući patogeni u brašnu eliminišu se UV-zračenjem pre upotrebe. Ova metoda ujedno povećava sadržaj vitamina D3 u prahu.
Zašto su larve žitnog crva pogodne za ishranu?
One sadrže važne hranjive materije poput gvožđa, cinka i vitamina B12. Imaju i veliku koncentraciju proteina. Novoodobreno brašno od larvi žitnog crva sadrži između 50 i 55 odsto proteina. Osim toga, u njemu je i svih devet esencijalnih aminokiselina ali i zdrave masti, vlakna i važni vitamini.
Njihova proizvodnja je ekološki prihvatljivija u poređenju s tradicionalnim izvorima proteina poput govedine, svinjetine i piletine. Potrebno im je manje vode, hrane i prostora, te proizvode manje emisija štetnih gasova.
Skriveni životinjski sastojci u mnogim proizvodima
Životinjski sastojci već dugo postoje u pekarskim proizvodima, testenini i sirevima, ali ih je često teško prepoznati jer su skriveni iza aditiva ili stručnih izraza.
Mnoge industrijske pekare već dugo koriste L-cistein (E920), kako bi testo imalo ujednačenu konzistenciju i bolji kvalitet. Ova aminokiselina se često dobija od svinjskih čekinja ili perja, a ne mora biti posebno deklarisana.
Otprilike 35 odsto sireva u svetu se pravi od životinjskog sirišta - enzima iz želuca preživara, najčešće teladi. Oni razgrađuju mlečne proteine i omogućavaju sirenje mleka bez da se ukiseli. Ovaj proces je ključan za proizvodnju sira i omogućava mu da se stvrdne, jer odvaja čvrste sastojke mleka od tečnosti.
Želatin je takođe prisutan u mnogim proizvodima. Ova proteinska smesa dobija se iz kože i kostiju goveda i svinja. Želatin stabilizuje čorbe i soseve, zgušnjava krem sireve i povezuje pahuljice u musli pločicama.
Insekti su već prisutni u prehrambenim proizvodima. Od 2021. godine četiri vrste insekata su već odobrene za upotrebu u EU - najčešće u sušenom obliku ili u prahu:
- Osušeni žuti crv brašnar (Tenebrio molitor)
- Migratorni skakavac (Locusta migratoria)
- Kućni cvrčak (Acheta domesticus)
- Larva žitnog kukca (Alphitobius diaperinus), poznata i kao bafalo crv
Ovi insekti mogu biti sastojci u prerađenim mesnim proizvodima, pekarskim proizvodima, smesama za pečenje, testenini, pici, grickalicama poput čipsa ili kikirikija u hrskavom omotaču, čokoladi, siru, marmeladi, musliju, muslipločicama i mnogim drugim proizvodima.
Ko želi da se kloni ovih sastojaka, treba pažljivo da čita listu sastojaka. Insekti su u principu obavezno deklarisani: prehrambeni proizvodi koji sadrže insekte moraju biti jasno označeni prema EU regulativi. Deklaracija mora uključivati latinski i domaći naziv insekta, kao i njegov oblik upotrebe.
Takođe, na proizvodu mora biti jasno navedeno da može izazvati alergijske reakcije kod osoba alergičnih na rakove, mekušce i grinje.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće
Čemu služi strana rendeta s oštrim šiljcima koju retko ko koristi
01.11.2026.•
5
Većina ljudi na rendetu koristi jednu ili dve omiljene strane, dok jedna ostaje gotovo netaknuta.
Da palenta ispadne savršena: Na ovo obratite pažnju
01.11.2026.•
1
Kada se pravilno pripremi, palenta bi trebalo da bude gusta i kremasta.
Može li muzika da utiče na ukus hrane?
01.11.2026.•
0
Muzika zaista može da učini obroke ukusnijim tako što pojačava ukuse hrane, otkriva novo istraživanje.
Mekdonalds tužen zbog "Mekriba": Da li sendvič zaista sadrži meso sa rebara?
31.10.2026.•
2
Sud u Čikagu odbio je zahtev kompanije "Mekdonalds" za odbacivanje kolektivne tužbe u kojoj se lanac brze hrane optužuje da je potrošače dovodio u zabludu u vezi sa sastavom sendviča "Mekrib".
Šta jesti kada ogladnite pred spavanje: Nutricionistkinje preporučuju tri užine
29.10.2026.•
0
Kasna glad ne mora da znači da treba preskočiti obrok i sačekati jutro.
Zašto pečeno meso ne treba seći odmah nakon vađenja iz rerne
29.10.2026.•
0
Meso ne treba seći odmah nakon vađenja iz rerne.
Mala istorija majoneza
26.10.2026.•
0
Majonez je danas jedan od najpoznatijih i najčešće korišćenih sosova na svetu.
Naučnici pronašli novi način da spasu banane od nestanka
26.10.2026.•
0
Jedna od najpopularnijih sorti banana na svetu mogla bi da dobije naslednika otpornog na opasne bolesti.
Voće i povrće gube hranljive materije: Naučnici objašnjavaju zašto
25.10.2026.•
0
Voće i povrće i dalje su neizostavan deo zdrave ishrane, ali istraživanja pokazuju da pojedine poljoprivredne kulture danas sadrže manje važnih hranljivih materija nego pre nekoliko decenija.
Mali trik za ukusnije meso: Dodajte prstohvat šećera tokom pripreme
25.10.2026.•
0
Mala količina šećera tokom pripreme mesa može doprineti lepšoj boji i izraženijem ukusu, naročito kada se želi postići karamelizovana korica.
Sezona nara je počela: Koliko je ovo voće zaista dobro za zdravlje?
23.10.2026.•
3
Nar je ponovo dostupan na pijacama i u marketima, a često se predstavlja kao superhrana.
Italija uspešno brani titulu u proizvodnji testenina
23.10.2026.•
0
Testenine na tanjirima završavaju u najrazličitijim oblicima, kao špagete, fuzile, pene ili taljatele, ali bez obzira na to u Evropskoj uniji se ubedljivo najveća količina testenina proizvodi u Italiji.
Grčki i običan jogurt - koje su razlike?
21.10.2026.•
6
Grčki i obični jogurt nastaju na isti način, od mleka i živih bakterijskih kultura.
Kada treba dodati so u supu?
18.10.2026.•
2
Trenutak u kojem se supa soli može značajno da utiče na njen konačni ukus.
Da li je konzervirano voće zdravo?
18.10.2026.•
0
Iako se sveže voće često smatra najboljim izborom, konzervirano voće može da bude zdrava i praktična alternativa, naročito ako ne sadrži dodate šećere.
U Severnoj Makedoniji zabranjena upotreba pilećih želudaca, zaplenjena jedna tona
17.10.2026.•
2
Agencija Severne Makedonije za hranu i veterinarstvo je saopštila da je u mesarama u Strugi i Ohridu zaplenjeno i uništeno 1.000 kilograma bubaca (pilećih želudaca) čiji uvoz i korišćenje su zabranjeni u toj zemlji.
Kako da začini duže ostanu sveži?
17.10.2026.•
0
Većina kuhinjskih ormarića puna je začina koji mesecima, pa i godinama, stoje neiskorišćeni.
Novootkriveni molekuli u pečurkama pojačavaju slanoću za čak 71 odsto
14.10.2026.•
0
Naučnici iz Kine otkrili su tri molekula iz jestivih pečuraka koji mogu značajno da pojačaju osećaj slanoće, što bi moglo da pomogne u proizvodnji hrane sa manje natrijuma, ali bez gubitka slanog ukusa.
Nutricionisti usaglašeni oko toga koja pića su najbolja za zdravo starenje
13.10.2026.•
1
Većina nas verovatno ima ustaljen izbor napitaka koje svakodnevno konzumira, bilo da nam pomažu da imamo više energije, ostanemo hidrirani ili jednostavno uživamo u njihovom ukusu.
Kupus salata biće mnogo ukusnija uz dva jednostavna dodatka
10.10.2026.•
13
Kupus salata često se nalazi na našim trpezama, naročito tokom jeseni i zime.
Da li testeninu treba kuvati sa poklopcem? Kuvari rešili dilemu
07.10.2026.•
3
Kuvanje testenine deluje jednostavno, ali postoji jedna česta dilema - da li nakon ubacivanja testenine u ključalu vodu treba staviti poklopac na šerpu ili je ostaviti otvorenom?
Komentari 2
predrag
Za nizu i srednju klasu.
Bon Appétit
Biolog
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar