EU dozvolila upotrebu brašna od crva: Postoje li zdravstveni rizici?
EU je prvi put odobrila upotrebu brašna od larve crva brašnara.
Foto: Pixabay
Gadi vam se? Pomisao na crve u hrani kod mnogih ljudi izaziva gađenje. Ovu reakciju nauka naziva "prehrambenim tabuom". Neki insekti, životinje, biljke ili gljive, koje su u principu jestive, postaju tabu u određenom kulturnom ili društvenom kontekstu i stoga se ne konzumiraju, piše Dojče vele.
Na primer, pobožni hindusi ne jedu govedinu, vernici muslimani i Jevreji ne jedu svinjetinu, a u zapadnim kulturama mnogi osećaju gađenje prema konzumiranju insekata.
Ipak, prema procenama Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), insekti su sastavni deo ishrane za oko dve milijarde ljudi širom sveta, posebno u delovima Afrike, Azije, Srednje i Južne Amerike. Više od 2.000 vrsta insekata smatra se jestivim.
Evropska unija je sada prvi put odobrila upotrebu brašna od larvi crva u prehrambenim proizvodima. Ova dozvola se odnosi na brašno dobijeno od larvi žitnog insekta - žutog crva brašnara (Tenebrio molitor). Dakle, ne radi se o konzumiranju celih crva, prženih skakavaca ili svilenih buba - što neki možda zamišljaju kao horor-scenario.
Ovo visokoproteinsko brašno u budućnosti će se u malim količinama koristiti u industrijski proizvedenim pekarskim proizvodima poput hleba i kolača, proizvodima od sira, testenini i prerađenim proizvodima od krompira.
Brašno od larvi žitnog crva - brašnara ne predstavlja zdravstveni rizik, inače ne bi bilo odobreno za upotrebu, upozorava i Savezna kancelarija za zaštitu potrošača i bezbednost hrane u Nemačkoj.
Pre odobrenja proizvođači moraju podneti zahtev za svaku vrstu insekta koji žele da plasiraju na tržište, u skladu sa Uredbom EU o "novoj hrani" (Novel-Food-Verordnung). Evropska agencija za bezbednost hrane (EFSA) sprovodi temeljnu naučnu procenu kako bi osigurala da je hrana bezbedna za ljudsko zdravlje.
Dozvoljene količine su ograničene: hleb sme da sadrži maksimalno četiri grama brašna na 100 grama gotovog proizvoda, dok je za sir maksimalna količina jedan gram na 100 grama proizvoda.
Mogući patogeni u brašnu eliminišu se UV-zračenjem pre upotrebe. Ova metoda ujedno povećava sadržaj vitamina D3 u prahu.
Zašto su larve žitnog crva pogodne za ishranu?
One sadrže važne hranjive materije poput gvožđa, cinka i vitamina B12. Imaju i veliku koncentraciju proteina. Novoodobreno brašno od larvi žitnog crva sadrži između 50 i 55 odsto proteina. Osim toga, u njemu je i svih devet esencijalnih aminokiselina ali i zdrave masti, vlakna i važni vitamini.
Njihova proizvodnja je ekološki prihvatljivija u poređenju s tradicionalnim izvorima proteina poput govedine, svinjetine i piletine. Potrebno im je manje vode, hrane i prostora, te proizvode manje emisija štetnih gasova.
Skriveni životinjski sastojci u mnogim proizvodima
Životinjski sastojci već dugo postoje u pekarskim proizvodima, testenini i sirevima, ali ih je često teško prepoznati jer su skriveni iza aditiva ili stručnih izraza.
Mnoge industrijske pekare već dugo koriste L-cistein (E920), kako bi testo imalo ujednačenu konzistenciju i bolji kvalitet. Ova aminokiselina se često dobija od svinjskih čekinja ili perja, a ne mora biti posebno deklarisana.
Otprilike 35 odsto sireva u svetu se pravi od životinjskog sirišta - enzima iz želuca preživara, najčešće teladi. Oni razgrađuju mlečne proteine i omogućavaju sirenje mleka bez da se ukiseli. Ovaj proces je ključan za proizvodnju sira i omogućava mu da se stvrdne, jer odvaja čvrste sastojke mleka od tečnosti.
Želatin je takođe prisutan u mnogim proizvodima. Ova proteinska smesa dobija se iz kože i kostiju goveda i svinja. Želatin stabilizuje čorbe i soseve, zgušnjava krem sireve i povezuje pahuljice u musli pločicama.
Insekti su već prisutni u prehrambenim proizvodima. Od 2021. godine četiri vrste insekata su već odobrene za upotrebu u EU - najčešće u sušenom obliku ili u prahu:
- Osušeni žuti crv brašnar (Tenebrio molitor)
- Migratorni skakavac (Locusta migratoria)
- Kućni cvrčak (Acheta domesticus)
- Larva žitnog kukca (Alphitobius diaperinus), poznata i kao bafalo crv
Ovi insekti mogu biti sastojci u prerađenim mesnim proizvodima, pekarskim proizvodima, smesama za pečenje, testenini, pici, grickalicama poput čipsa ili kikirikija u hrskavom omotaču, čokoladi, siru, marmeladi, musliju, muslipločicama i mnogim drugim proizvodima.
Ko želi da se kloni ovih sastojaka, treba pažljivo da čita listu sastojaka. Insekti su u principu obavezno deklarisani: prehrambeni proizvodi koji sadrže insekte moraju biti jasno označeni prema EU regulativi. Deklaracija mora uključivati latinski i domaći naziv insekta, kao i njegov oblik upotrebe.
Takođe, na proizvodu mora biti jasno navedeno da može izazvati alergijske reakcije kod osoba alergičnih na rakove, mekušce i grinje.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće
VIDEO Sa špagetama, pržena u ulju: Objavljeno koje su najgore pice na svetu
03.08.2026.•
0
Sajt specijalizovan za hranu Taste Atlas napravio je listu najgorih pica na svetu.
Objavljeno kojih 10 gradova ima najbolju uličnu hranu
03.08.2026.•
8
Kada pomislite na uličnu hranu, verovatno vam na pamet padnu banj mi u Vijetnamu, takosi u Meksiku ili čak pizza al taglio u Italiji.
Italijanski monasi pravili svoju verziju Koka-kole od lišća koke: "Bila sjajna protiv umora i vrlo popularna"
03.08.2026.•
1
Jedan italijanski monah pronašao je dokument u arhivi apoteke drevnog samostana u Firenci u kojem je opisan lekoviti napitak napravljen od bolivijskog lišća koke i kola oraha.
Danas je Međunarodni dan lubenice: Stručnjaci savetuju da se jede sa raženim hlebom i šunkom ili sirom
03.08.2026.•
4
Međunarodni dan lubenice obeležava se 3. avgusta, a kako sadrži oko 92 odsto vode, čini je savršenom za hidrataciju i rashlađivanje tokom vrelih letnjih dana.
VIDEO: Najređu testeninu na svetu ume da pravi samo nekoliko žena, ni Džejmi Oliver je nije savladao
02.08.2026.•
1
Kada se pomene Sardinija, većina će prvo pomisliti na tirkizno more i prelepe plaže.
Studija: Organska proizvodnja jaja dvostruko štetnija za životnu sredinu od klasičnog uzgoja
29.07.2026.•
23
Proizvodnja organskih jaja iz slobodnog uzgoja dvostruko je štetnija po životnu sredinu od proizvodnje jaja od kokošaka koje se drže u kavezima, pokazala je nova britanska studija.
Za savršen domaći pomfrit najvažniji je korak pre pečenja: Mnogi ga preskaču
28.07.2026.•
3
Ako želite pomfrit koji je spolja zlatno hrskav, a iznutra mekan i vazdušast, postoji jedan trik koji profesionalni kuvari koriste decenijama - a mnogi ga kod kuće preskaču.
Puni sastojaka koje ne prepoznajete: Neki popularni proteinski proizvodi mogu da izazovu glavobolju i nadutost
25.07.2026.•
0
Nutricionista upozorava da neke popularne namirnice sa polica supermarketa sadrže aditive koji mogu izazvati glavobolje i nadutost.
Da li perete ove namirnice? Bakterije se mogu preneti i kada se kora ne jede
24.07.2026.•
3
Većina nas bez razmišljanja opere jabuke, paradajz ili zelenu salatu pre nego što ih pojede.
Beli luk i spanać: Zdrav tandem koji vredi češće imati na trpezi
22.07.2026.•
1
Beli luk i spanać spadaju među najzdravije namirnice, a njihova kombinacija može doneti dodatne koristi za organizam.
Vlasnik cenjenog restorana koristio mrave u desertima zbog čega bi mogao da završi u zatvoru
22.07.2026.•
1
Južnokorejski tužioci zatražili su jednogodišnju zatvorsku kaznu za vlasnika restorana sa Mišlenovim zvezdicama koji je optužen da je koristio mrave kao ukras za desert.
Kako ljuta hrana utiče na organizam i zašto neki ljudi ne mogu bez nje?
21.07.2026.•
2
Nekima je dovoljan i prstohvat bibera, dok drugi ne mogu da zamisle obrok bez ljutih papričica. Šta je to što ljutu hranu čini toliko privlačnom?
Austrijanci piju sve manje piva: Pad potrošnje 25 odsto manji u odnosu na devedesete
20.07.2026.•
2
Potrošnja piva u Austriji opada već godinama, a stanovnici te zemlje danas u proseku popiju oko 30 litara manje piva godišnje nego tokom 1990-ih, što predstavlja pad od približno 25 odsto.
Da li je majonez zaista toliko nezdrav?
20.07.2026.•
3
Majonez već godinama izaziva podeljena mišljenja. Nekima smeta njegova tekstura, drugima sastojci ili uverenje da namirnica napravljena uglavnom od ulja i žumanaca ne može biti zdrava.
Da li su kolači s voćem imalo zdraviji?
20.07.2026.•
2
Voćni kolači su mnogima prvi izbor među poslasticama jer se često smatraju lakšim i zdravijim od onih sa mnogo čokolade ili krema.
Turska i Azerbejdžan zatražili od UNESCO zaštitu baklave, druge zemlje negoduju
19.07.2026.•
4
Azerbejdžan i Turska su zajednički podneli zahtev UNESCO-u za zaštitu baklave i stavljanje te tradicionalne poslastice na listu nematerijalnog kulturnog nasleđa, što je izazvalo negodovanje brojnih zemalja.
Iako je paradajz često bleđi: Zašto je kečap jarko crvene boje?
19.07.2026.•
0
Crvena boja kečapa jedna je od njegovih najprepoznatljivijih karakteristika, ali nije zaslužan samo paradajz.
Glavna greška kojom ljudi upropaste paradajz sos
19.07.2026.•
1
Bogat i aromatičan paradajz sos jedno je od najjednostavnijih, ali i najzahvalnijih jela koje možete da pripremite.
Grci u limunadu dodaju jedan sastojak da povrate elektrolite
19.07.2026.•
10
Leti se znojenjem ne gubi samo voda, već i važni elektroliti poput natrijuma, kalijuma i magnezijuma.
Ugrožena proizvodnja parmezana zbog ekstremnih vrućina
15.07.2026.•
0
Pre pedeset godina farmeri u italijanskoj regiji Emilija-Romanja tokom letnjih noći otvarali su prozore na štalama kako bi rashladili stoku.
Da mleveno meso bude još ukusnije: Primenite trik sa sodom bikarbonom
13.07.2026.•
1
Mleveno meso jedan je od najčešće korišćenih sastojaka u kuhinji i nezaobilazna je baza brojnih jela.
Komentari 2
predrag
Za nizu i srednju klasu.
Bon Appétit
Biolog
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar