EU dozvolila upotrebu brašna od crva: Postoje li zdravstveni rizici?
EU je prvi put odobrila upotrebu brašna od larve crva brašnara.
Gadi vam se? Pomisao na crve u hrani kod mnogih ljudi izaziva gađenje. Ovu reakciju nauka naziva "prehrambenim tabuom". Neki insekti, životinje, biljke ili gljive, koje su u principu jestive, postaju tabu u određenom kulturnom ili društvenom kontekstu i stoga se ne konzumiraju, piše Dojče vele.
Na primer, pobožni hindusi ne jedu govedinu, vernici muslimani i Jevreji ne jedu svinjetinu, a u zapadnim kulturama mnogi osećaju gađenje prema konzumiranju insekata.
Ipak, prema procenama Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), insekti su sastavni deo ishrane za oko dve milijarde ljudi širom sveta, posebno u delovima Afrike, Azije, Srednje i Južne Amerike. Više od 2.000 vrsta insekata smatra se jestivim.
Evropska unija je sada prvi put odobrila upotrebu brašna od larvi crva u prehrambenim proizvodima. Ova dozvola se odnosi na brašno dobijeno od larvi žitnog insekta - žutog crva brašnara (Tenebrio molitor). Dakle, ne radi se o konzumiranju celih crva, prženih skakavaca ili svilenih buba - što neki možda zamišljaju kao horor-scenario.
Ovo visokoproteinsko brašno u budućnosti će se u malim količinama koristiti u industrijski proizvedenim pekarskim proizvodima poput hleba i kolača, proizvodima od sira, testenini i prerađenim proizvodima od krompira.
Brašno od larvi žitnog crva - brašnara ne predstavlja zdravstveni rizik, inače ne bi bilo odobreno za upotrebu, upozorava i Savezna kancelarija za zaštitu potrošača i bezbednost hrane u Nemačkoj.
Pre odobrenja proizvođači moraju podneti zahtev za svaku vrstu insekta koji žele da plasiraju na tržište, u skladu sa Uredbom EU o "novoj hrani" (Novel-Food-Verordnung). Evropska agencija za bezbednost hrane (EFSA) sprovodi temeljnu naučnu procenu kako bi osigurala da je hrana bezbedna za ljudsko zdravlje.
Dozvoljene količine su ograničene: hleb sme da sadrži maksimalno četiri grama brašna na 100 grama gotovog proizvoda, dok je za sir maksimalna količina jedan gram na 100 grama proizvoda.
Mogući patogeni u brašnu eliminišu se UV-zračenjem pre upotrebe. Ova metoda ujedno povećava sadržaj vitamina D3 u prahu.
Zašto su larve žitnog crva pogodne za ishranu?
One sadrže važne hranjive materije poput gvožđa, cinka i vitamina B12. Imaju i veliku koncentraciju proteina. Novoodobreno brašno od larvi žitnog crva sadrži između 50 i 55 odsto proteina. Osim toga, u njemu je i svih devet esencijalnih aminokiselina ali i zdrave masti, vlakna i važni vitamini.
Njihova proizvodnja je ekološki prihvatljivija u poređenju s tradicionalnim izvorima proteina poput govedine, svinjetine i piletine. Potrebno im je manje vode, hrane i prostora, te proizvode manje emisija štetnih gasova.
Skriveni životinjski sastojci u mnogim proizvodima
Životinjski sastojci već dugo postoje u pekarskim proizvodima, testenini i sirevima, ali ih je često teško prepoznati jer su skriveni iza aditiva ili stručnih izraza.
Mnoge industrijske pekare već dugo koriste L-cistein (E920), kako bi testo imalo ujednačenu konzistenciju i bolji kvalitet. Ova aminokiselina se često dobija od svinjskih čekinja ili perja, a ne mora biti posebno deklarisana.
Otprilike 35 odsto sireva u svetu se pravi od životinjskog sirišta - enzima iz želuca preživara, najčešće teladi. Oni razgrađuju mlečne proteine i omogućavaju sirenje mleka bez da se ukiseli. Ovaj proces je ključan za proizvodnju sira i omogućava mu da se stvrdne, jer odvaja čvrste sastojke mleka od tečnosti.
Želatin je takođe prisutan u mnogim proizvodima. Ova proteinska smesa dobija se iz kože i kostiju goveda i svinja. Želatin stabilizuje čorbe i soseve, zgušnjava krem sireve i povezuje pahuljice u musli pločicama.
Insekti su već prisutni u prehrambenim proizvodima. Od 2021. godine četiri vrste insekata su već odobrene za upotrebu u EU - najčešće u sušenom obliku ili u prahu:
- Osušeni žuti crv brašnar (Tenebrio molitor)
- Migratorni skakavac (Locusta migratoria)
- Kućni cvrčak (Acheta domesticus)
- Larva žitnog kukca (Alphitobius diaperinus), poznata i kao bafalo crv
Ovi insekti mogu biti sastojci u prerađenim mesnim proizvodima, pekarskim proizvodima, smesama za pečenje, testenini, pici, grickalicama poput čipsa ili kikirikija u hrskavom omotaču, čokoladi, siru, marmeladi, musliju, muslipločicama i mnogim drugim proizvodima.
Ko želi da se kloni ovih sastojaka, treba pažljivo da čita listu sastojaka. Insekti su u principu obavezno deklarisani: prehrambeni proizvodi koji sadrže insekte moraju biti jasno označeni prema EU regulativi. Deklaracija mora uključivati latinski i domaći naziv insekta, kao i njegov oblik upotrebe.
Takođe, na proizvodu mora biti jasno navedeno da može izazvati alergijske reakcije kod osoba alergičnih na rakove, mekušce i grinje.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće
Restoran kažnjen novčano jer je gostima poslužio desert ukrašen mravima
17.09.2026.•
0
Južnokorejski sud novčano je kaznio jedan od najpoznatijih restorana u Seulu zbog služenja deserta ukrašenog mravima, pošto prema lokalnim zakonima o bezbednosti hrane nije dozvoljena konzumacija tih insekata.
Francuska zbog rekordnih vrućina prvi put dozvolila veći procenat alkohola u šampanjcu
13.09.2026.•
0
Rekordne letnje vrućine u Francuskoj primorale su proizvođače šampanjca da se nose sa neobično visokim nivoom šećera u grožđu.
Nije svaki biber isti: Mali vodič kako se koji koristi
13.09.2026.•
0
Biber je jedan od onih začina koje gotovo uvek imamo u kuhinji, ali retko razmišljamo o tome koju tačno vrstu koristimo.
VIDEO Od Venecuele, preko Etiopije i Italije, do Rusije i Japana: Kakve se palačinke jedu širom sveta
13.09.2026.•
1
Palačinke - u najrazličitijim oblicima i napravljene od najrazličitijih sastojaka - nalaze se na trpezama širom sveta već hiljadama godina, u svim kulturama i religijama.
FOTO: U gradu u Hrvatskoj postavljen prvi "Ćevapomat"
12.09.2026.•
0
U Karlovcu postoji "ćevapomat" - automat za sveže ćevape koji radi neprekidno, 24 sata dnevno, a projekat je karlovačke mesare "Kušan" koji je pokrenuo veliku raspravu na internetu.
VIDEO Oborila tri Ginisova rekorda u jednom danu: Najbrže pojela čurose, jagode i burito
10.09.2026.•
1
Lia Šatkever iz Velike Britanije, takmičarka u brzom jedenju, ponovo obara rekorde.
Proizvodnja šampanjca u Francuskoj upola manja zbog letnjih vrućina
08.09.2026.•
0
Proizvodnja vina u Francuskoj ove godine trebalo bi da bude manja od 3,4 milijarde litara zbog suše i učestalih toplotnih talasa koji su pogodili vinograde širom zemlje.
Zbog klimatskih promena menja se ukus francuskog sira
08.09.2026.•
0
Toplotni talasi i suše sve više ugrožavaju proizvodnju tradicionalnih francuskih sireva, jer krave zbog visokih temperatura daju manje mleka, dok nestašica trave primorava proizvođače da menjaju način ishrane stoke.
VIDEO: Snup Dog traži degustatora sladoleda - platiće ga 10.000 dolara mesečno, svako može da se prijavi
02.09.2026.•
2
Reper, preduzetnik i suosnivač kompanije "Dr. Bombay" Snup Dog traži međunarodnog degustatora sladoleda, sladak posao koji se plaća 10.000 dolara mesečno i za koji mogu da se prijave kandidati iz celog sveta.
Ukrali kamion sa više od 50.000 limenki piva - pivara im uputila poruku
30.08.2026.•
1
Američka kompanija za proizvodnju piva Pabst PBR saopštila je da je u Kaliforniji ukraden njen kamion sa više od 50.000 limenki tog piva.
Kikiriki, badem ili lešnik: Koji puter je najbolji i na šta treba obratiti pažnju pri kupovini?
28.08.2026.•
3
Puter od kikirikija, badema i lešnika sve je češći deo doručka i užine.
Koliko dugo voće može da stoji u frižideru, a da ostane bezbedno za jelo?
28.08.2026.•
1
Frižider može značajno da produži svežinu voća, ali ne može da ga sačuva zauvek.
Bure škotskog viskija kupio za 150 evra pre 55 godina - sada ono vredi više od 300.000 evra
27.08.2026.•
0
Penzioner Anges Ker iz Engleske 1971. godine kupio je bure škotskog viskija iz destilerije "Glenrothes" za 130 funti (150 evra), a danas je u prilici da ga proda za 270.000 funti (315.000 evra).
U Parizu otvoren prvi butik posvećen puteru: Ima 30 vrsta, od maline do čokolade
26.08.2026.•
0
Spoj elegantnog pariskog hleba i kroasana s puterom sada ima i - izlog.
Belgijski pivari traže od vlade da povuče slogan "Alkohol šteti zdravlju"
26.08.2026.•
3
Belgijsko udruženje pivara, uz podršku oko 100 pivara i 1.000 drugih aktera iz sektora, zatražilo je od savezne vlade da odustane od planiranog pooštravanja pravila o reklamiranju alkohola.
Sušeno, zamrznuto ili sveže voće: Koje je najzdravije?
24.08.2026.•
3
Sve voće - bilo sveže, zamrznuto ili sušeno - može da vam pomogne da zadovoljite dnevne potrebe za voćem.
Lažne tvrdnje na mrežama da toplotni talas ugrožava proizvodnju parmezana
20.08.2026.•
1
Dok je Italija potonula u period ekstremnih vrućina, a na društvenim mrežama se lažno pisalo o uticaju vreline na proizvodnju sira parmezana Parmiđano Ređano i o regionalnoj banci koja čuva kolutove sira kao zalog.
Ko proizvodi najviše sladoleda u Evropi? Srbija odmah iza pet članica EU
19.08.2026.•
5
U Evropskoj uniji su prošle godine proizvedene 3,44 milijarde litara sladoleda, 1,9 odsto više nego godinu dana ranije, saopštio je danas Eurostat.
Pekara u Novoj Varoši zatvorena zbog loše higijene: Buđ, masnoća i prljavština u proizvodnom pogonu
18.08.2026.•
13
Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštilo je danas da su u okviru pojačanog inspekcijskog nadzora nad pekarama širom države, inspektori u pekari "Boki" u Novoj Varoši zatekli izuzetno loše higijenske uslove.
TasteAtlas ažurirao listu najgorih jela iz Srbije: Pogledajte koja su najlošije ocenjena
18.08.2026.•
29
Gastronomski portal TasteAtlas ažurirao je rang-listu jela iz Srbije koja su dobila najlošije ocene njegovih korisnika širom sveta.
Voće koje ne treba držati jedno pored drugog: Zbog ove greške brže propada
14.08.2026.•
0
Neke vrste voća ne bi trebalo držati zajedno, posebno ako želite da što duže ostane sveže.
Komentari 2
predrag
Za nizu i srednju klasu.
Bon Appétit
Biolog
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar