Da se podsetimo: Postoji razlog zašto je česnica u Vojvodini slatka - iza svega stoje Marija Terezija i inat

Kada domaćice u Vojvodini mese božićnu česnicu, ne treba im ni brašno i kvasac. Potrebne su im kore, orasi i ulje. Jer, česnica u Vojvodini je slatka.
"Peče se na Badnje veče, a deli ukućanima na Božić, posle ručka. Sam naziv česnica potiče od reči - čest, deo, sreća, jer se lomi na delove, za svakoga ukućanina. Prema verovanju, česnica je uspomena na rođenje Hrista, a veruje se da od ovog hleba zavisi obilatost roda useva. U nju se stavlja novac (onoliko kovanica koliko u domu ima dece). Novac se čuva u kući, na ikoni, do sledećeg praznovanja. Od prethodnih kovanica kupuje se so", piše u knjizi "Obredni običajni hleb u Vojvodini" Dimitrije Vujadinović, a prenosi Danas.
 
Ako danas pitate zašto je česnica u Vojvodini slatka, mnoge domaćice će vam reći da je to zbog toga da bi vam i godina bila slatka.
Ipak, u ovom vojvođanskom običaju ipak ima malo više istorije nego lepih želja.
 
A običaj slatkog božićnog kolača potiče još iz vremena Marije Terezije. Tačnije, u mnogim mestima u Vojvodini slavski kolač se nije mesio. A sve je povezano sa inatom i porezom.
Za vreme svoje vladavine, Marija Terezija je uvela posebne poreze.
 
Da bi suzbila neumerenost prilikom proslavljanja svadbi i slava, a po kojoj su Srbi iz Austrougarske bili poznati, Marija Terezija je uvela porez na sečenje slavskog kolača. Rezultat nije bila punija državna kasa, desilo se upravo suprotno.
 
Sa odredbom da se porezi povećaju, javio se inat. Srpsko stanovništvo u Austougarskoj je jednostavno prestalo da mesi obredne kolače, pa nisu plaćali ni porez.
 
A slatki kolač isečen na delove niko nije morao da seče, pa nije morao ni da se plaća porez.
 
U česnicu domaćice su obavezno stavljale novčić, i to uglavnom onoliko novčića koliko ima dece u kući, zrno pšenice, kukuruza, iver od seče badnjaka.
Božićna česnica, slična je baklavi, ali je mnogo lepša. U nju se stavlja još suvo grožđe i med, hrana koja se na neki način pripisuje kao hrana donjem svetu i precima.
 
Dakle, iako mnogi misle da je jedina prava česnica pogača, kada pređete Dunav i Savu sačekaće vas isključivo slatki obredni božićni kolač, jer u Vojvodini za drugi ne znaju.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • pismen

    16.01.2026 16:32
    @mm
    Baklava i cesnica su razliciti recepti, a inace baklava je turska taman koliko i Aja Sofija...
  • MadaFakat

    08.01.2026 13:41
    Rušenje Sneška
    Svi članci navode istu priču gotovo identičnim rečima, ali nijedan ne citira konkretnu arhivsku građu ili dekret Marije Terezije koji bi uveo ovakav porez. Jedini izvor koji se spominje je knjiga Dimitrija Vujadinovića "Obredni običajni hleb u Vojvodini", ali čak ni tamo verovatno nema referenca na originalne dokumente.
    Marija Terezija je zaista uvodila poreze, kao što pokazuje istorijska građa - ali uglavnom standardne poreze (na zemlju, vojni porez, itd.), a ne ovako specifične i bizarne poreze na ritual sečenja kolača.
    Zašto bi neko uvodio porez baš na "sečenje" kolača, a ne na njegovo pravljenje ili posedovanje? I kako bi to uopšte bilo moguće kontrolisati? Da li bi neko obliazio kuće i gledao ko seče i koji kolač?
    Ovo je verovatno još jedna "urbana legenda" koja je prešla u medije i sada se prenosi kao činjenica. Istina je verovatno mnogo prostija - slatka česnica u Vojvodini je rezultat mađarskog kulinarskog uticaja na lokalnu tradiciju, bez ikakvog poreza.
    Priča o inatu i porezu zvuči dobro i romantično, ali nema dokumentovanih dokaza za to. Mi to volimo tako da se kurchimo.
  • mm

    07.01.2026 23:19
    cc
    Turska baklava ne treba je zvati cesnica nego turska baklava za Bozic

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće

Ima li u smrznutom povrću vitamina?

Smrznuto povrće često zamenjuje sveže na našim tanjirima - praktično je, dugotrajno i gotovo uvek spremno za kuvanje, pečenje ili pripremu brzih jela.

Koju hranu ne treba zamrzavati

Čuvanje hrane u frižideru ili zamrzivaču može biti odličan način da produžimo njen rok trajanja, ali je važno znati koje namirnice se smeju zamrzavati, a koje gube na kvalitetu i teksturi.

Istine i zablude o sokovima

Kada kažemo sok, obično mislimo na tečnost koja se dobija mehaničkim ceđenjem voća ili povrća, bez primene toplote ili dodavanja rastvarača kao što je voda.