Dvorac Nojhauzen u Srpskoj Crnji krije fantastičnu priču o svom vlasniku
Najmlađi i najbolje očuvani lovački dvorac Nojhauzen, koji se nalazi u Srpskoj Crnji, na samoj granici sa Rumunijom, krije zanimljivu priču o svom nastanku.
Kako piše Danas, ovo nije priča o dvorcu nekakvog plemića, već o kontroverznom nacisti koji je službovao u Beogradu, a sebi podigao lovački dvorac.
Kako objašnjava direktor Turističke organizacije opštine Nova Crnja Nikola Tolčin, vlasnik dvorca je opština Nova Crnja i ona ga je u nekom ranijem periodu davala u zakup.
Nekada davno, nakon drugog svetskog rata dvorac je služio za smeštaj gostiju, ali se decenijama ništa u njega nije ulagalo.
Nakon što je pre desetak godina restauriran, u njemu se čak snimaju i filmovi, poput nedavnih scena za film i seriju "Knez Mihajlo".
A da se za dvorac interesuje sve više posetilaca zaslužan je ne samo njegov atraktivan izgled već i neverovatna životna priča čoveka koji ga je podigao – Franca Nojhauzena, čoveka živopisne biografije i veština, koga domaća istoriografija pamti kao opunomoćenika Rajha za privredu u Srbiji tokom nemačke okupacije u Drugom svetskom ratu.
Rođen 1887. godine u Mercigu, Nemačka, Nojhauzen je svoju karijeru započeo kao pilot u Prvom svetskom ratu.
Vrlo brzo po okončanju rata obreo se u Beogradu, najpre u jednoj auto-radionici, potom u uvozno-izvoznom preduzeću, a uz brojne stečajeve, bekstvo u Bugarsku pa potom povratak u Srbiju.
Karijeru je brzo menjao sa angažmanom u Nacističkoj partiji i vrtoglavnim usponom u nacističkoj hijerarhiji, koji je praćen korupcijom.
O njegovom uticaju, ličnom bogaćenju i snabdevanju Rajha svim mogićim sredstvima, britanska ambasada u Beogradu imala je detaljne podatke.
Nezapamćeno ratno bogaćenje koštalo ga je istrage u sopstvenim redovima, pa je uhapšen od strane nacista i poslat u logor, odakle su ga Amerikanci vratili komunističkim vlastima u Jugoslaviji.
Kao čovek koji je znao "toliko" vrlo brzo je komunistički zatvor zamenio za pomaganje novim, crvenim vlastima u oblasti privrede, a nakon svoje iskupljujuće misije, pretpostavlja se u dogovorenoj razmeni, završio je u Minhenu gde je i umro 1966. godine.
Dvorac u Srpskoj Crnji utvrđen je za spomenik kulture 2018. godine i jedini je dvоrаc nа pоdručјu Bаnаtа pоdignut zа vrеmе Drugоg svеtskоg rаtа, u pеriоdu оd 1941. dо 1943. gоdinе, prema podacima Zavoda za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin.
Prema predanju, lovački dvorac u Srpskoj Crnji projektovaoje ruski zarobljenik, arhitekta.
"Dvorac је izvеdеn u еklеktičkоm maniru, sа еlеmеntimа klаsicizmа i bаrоkа. Prаvоugаоnе је оsnоvе i imа sutеrеn, prizеmlје, sprаt i pоtkrоvlје", kaže Bojan Kojičić, istoričar umetnosti iz Zavoda za Zaštitu spomenika kulture u Zrenjaninu.
Kako navodi, u dvоrаc su ugrаđеni kvаlitеtni mаtеriјаli, stеpеništа оd ružičаstоg mеrmеrа, dеkоrаtivnе оgrаdе оd kоvаnоg gvоžđа, hrastova stolarija.
"Stоlаriја je prvoklasna, оd hrаstоvinе, а еntеriјеr је skоrо u pоtpunоsti оčuvаn i luksuznо оprеmlјеn, u sаlоnu prizеmlја је sаčuvаn kаmin, drvеnа kаsеtirаnа tаvаnicа, dvоkrаkо hrаstоvо lučnо stеpеništе sа оgrаdоm оd bаlustеrа, zаtim mеrmеrni pоd u hоlоvimа i pаrkеt u sаlоnimа, vrаtа sа pеrvаzimа i očuvanom bravarijom i vitrаži u hоlu prvоg sprаtа", precizira zrenjaninski stručnjak.
Više o dvorcu pročitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Kako da proverite gume - koliko su stare i koliko su bezbedne
01.11.2025.•
0
Temperatura je poslednjih dana znatno niža, a uskoro se očekuju mraz i led na putevima. Oni koji se nisu na vreme pripremili možda će morati dugo da čekaju na zakazivanje u servisu za popravku guma.
Na današnji dan: Na Železničkoj stanici u Novom Sadu poginulo 16 osoba, počeli pregovori u Dejtonu
01.11.2025.•
0
Donosimo vam pregled istorijskih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 1. novembar.
Na današnji dan: Umro Njegoš, ubijena Indira Gandi
31.10.2025.•
1
Donosimo vam pregled značajnih događaja na današnji dan, 31. oktobar, u svetu i kod nas.
EU odustaje od kritikovane mere u zakonu protiv dečije pornografije
30.10.2025.•
0
Evropska unija (EU) će odustati od najkritikovanije mere u predloženom zakonu protiv dečije pornografije, tehnologije koja bi omogućila skeniranje privatnih razgovora, izjavili su danas diplomatski izvori.
Na današnji dan: Rođen Džon Adams, most na Bosforu pušten u saobraćaj
30.10.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 30. oktobar, u svetu i kod nas.
Kina uvela pravila za influensere: Samo oni s diplomom mogu da govore o osetljivim temama
29.10.2025.•
0
Kina je uvela nova pravila za influensere, prema kojima svi koji žele da objavljuju sadržaj o temama poput medicine, prava, obrazovanja ili finansija - moraju imati zvanične kvalifikacije iz tih oblasti.
Na današnji dan: Umro kralj Milutin, "crni utorak" označio početak Velike depresije, umro Pulicer
29.10.2025.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 29. oktobar.
Zašto zapravo zevamo: Stručnjaci imaju objašnjenje
28.10.2025.•
2
Do relativno nedavno, svrha zevanja nije bila jasna i istraživači i naučnici je i dalje osporavaju.
FOTO U Nemačkoj sve više kafića na grobljima: Nude "jedinstven spoj mira, prirode i refleksije"
28.10.2025.•
3
U Berlinu raste broj kafića koji posluju unutar groblja, a koji su postali popularna mesta okupljanja.
Na današnji dan: Okončana kubanska kriza, osnovan Harvard, umrli Ljuba Tadić i Metju Peri
28.10.2025.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 28. oktobar.
Na današnji dan: U Srbiji osnovana državna pošta, Sadat i Begin dobili Nobela za mir, umro Selenić
27.10.2025.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 27. oktobar.
Svaki građanin EU godišnje proizvede 35 kilograma plastičnog otpada
26.10.2025.•
3
U EU se godišnje proizvede gotovo 80 miliona tona ambalažnog otpada od čega dve petine čine papir i karton, a petinu plastika.
VIDEO: Indija prvi put izazvala veštačku kišu da bi rešila problem sa zagađenjem
26.10.2025.•
1
Regionalna vlada Nju Delhija prvi put je izazvala veštačku kišu iznad Nju Delhija kako bi raspršila toksični smog koji već nekoliko dana obavija glavni grad Indije.
VIDEO: Kako voziti u kružnom toku s više traka?
26.10.2025.•
14
U kružnim tokovima s dve trake, vozači u unutrašnjoj traci neretko na silu pokušavaju da izađu.
Ovo je 10 automobila sa najvećim i najmanjim brojem kilometara "na rezervi"
26.10.2025.•
0
Cene goriva rastu, a sve češće se dešava da vozači pune rezervoar tek kada se upali lampica za rezervu.
Gde je najpovoljniji život iseljenika: Na listi nema evropskih zemalja
26.10.2025.•
2
Dok inflacija i globalna ekonomska neizvesnost i dalje pogađaju mnoge, sve više ljudi nalazi finansijsko olakšanje selidbom u inostranstvo.
Semafori sa četiri svetla bi mogli postati česta pojava: Čemu bi služilo belo svetlo na njima?
26.10.2025.•
2
U svetu brzog tehnološkog napretka gde autonomna vozila (AV), odnosno vozila bez vozača postaju svakodnevica, čak i tako obični objekti poput semafora mogu doživeti dramatičnu promenu.
VIDEO: Mađarska napravila kružni tok koji ne vodi nigde
26.10.2025.•
6
Između mađarskog grada Zalaegerszega i mesta Zalaszentiván izgrađen je kružni tok koji ne vodi nigde, jer put u svakom pravcu završava u polju.
Na današnji dan: Ivo Andrić dobio Nobelovu nagradu, prikazan prvi telefon
26.10.2025.•
0
Pregled značajnih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 26. oktobar.
Na današnji dan: Rođeni Pikaso, Bize i Štraus, umrli Čoser i Vesna Parun
25.10.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 25. oktobar, u svetu i kod nas.
VIDEO: Evo kako su pljačkaši u Luvru napustili zgradu nakon krađe
24.10.2025.•
2
Video snimak pljačkaša, koji su 19. oktobra opljačkali Luvr, a na kome se vidi kako se nakon pljačke spuštaju dizalicom i sedaju na skuter, objavljen je na društvenim mrežama.
Komentari 1
/
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar