Novo istraživanje: Muzika bi mogla da podstakne rast biljaka
Izloženost biljaka monotonom zvuku podstiče aktivnost gljivica koje podstiču rast biljaka, pokazalo je novo istraživanje.
Foto: Pixabay
To otkriće upućuje na mogućnost da bi puštanje određene vrste muzike moglo biti korisno za brži rast useva i za bujnije vrtove.
"Možemo li uticati na mikrobne zajednice tla ili biljaka u celini? Možemo li ubrzati proces obnove tla stimulišući Zemlju prirodnim zvukovima? Kakav bi to uticaj moglo da ima na faunu tla? Brojna su važna pitanja koja nas zaokupljaju i na kojima radimo", kazao je glavni autor studije Džejk Robinson sa Univerziteta Flajnders iz Australijskog grada Adelejd.
Može li puštanje Mocartove muzike pospešiti rast biljaka? To je već dugo predmet naučnih rasprava.
Američka TV emisija "MythBusters" pretpostavku je i testirala, otkrivši da su biljke koje su bile izložene metalu i klasičnoj muzici napredovale malo bolje od onih koje nisu bile izložene muzici, ali ti rezultati su odbačeni kao neuverljivi.
Međutim, s obzirom na to da je danas biljni svet suočen s nizom izazova i problema za koje su odgovorni ljudi, poput erozije tla, krčenja šuma, zagađenja i sve veće opasnosti od izumiranja određenih biljnih vrsta, naučnici strahuju da je budućnost svetske bioraznolikosti i useva ugrožena.
Prema novoj studiji čiji su rezultati objavljeni u časopisu "Biology Letters", "uloga akustične stimulacije u podsticanju oporavka ekosistema i održivih prehrambenih sistema ostaje nedovoljno istražena".
Na temelju prethodnog rada u sklopu kog je bakterija E. coli bila izložena zvučnim talasima, tim australijskih istraživača odlučio je da proceni fekat zvuka na stopu rasta i proizvodnju spora gljivice Trichoderma harzianum. Ta gljivica se često koristi pri organskom uzgoju zbog sposobnosti da zaštiti biljke od patogena, da poboljša količinu hranjivih materija u tlu i pospeši njihov rast.
Zbog toga su istraživači napravili male zvučne kabine u koje su smestili Petrijeve posude pune gljivica.
Umesto pop hitova puštali su im "Tinnitus Flosser Masker na 8 kHz", sredstvo za prikrivanje ambijentalne buke. Reč je o zvuku s jednog od mnogih videosnimaka belog šuma sa Jutjuba, kombinaciji različitih zvukova na raznim frekvencijama koje ljudsko uvo može da čuje, čija je svrha da ublaži tinitus ili pomogne bebama da zaspu.
"Zamislite da između kanala čujete zvuk starog radija. Odabrali smo ovakve monotone zvukove iz kontrolisanih, eksperimentalnih razloga, ali možda je bolja raznolikija ili prirodnija zvučna kulisa", rekao je AFP-u Robinson.
Petrijeve posude su ispuštale ovaj zvuk pola sata dnevno na jačini od 80 decibela. Nakon pet dana ustanovljeno je da su i rast i proizvodnja spora bili veći među gljivicama kojima je puštan zvuk u poređenju s onima koje su rasle u tišini. Iako daleko od konačnog rešenja, istraživači su izneli potencijalne razloge za to.
Pojasnili su da bi se akustični talas mogao pretvoriti u električni naboj koji stimuliše gljivice pod onim što je poznato kao piezoelektrični efekat. To je pojava stvaranja električnog naboja (a time i električnog napona) na površini posebno odsečenog kristala, koji je elastično deformisan spoljašnjom silom.
Druga teorija odnosi se na sićušne receptore na membranama gljivica koji se nazivaju mehanoreceptori. Oni se mogu uporediti sa hiljadama mehanoreceptora na ljudskoj koži koji igraju važnu ulogu u našem čulu dodira, što uključuje reakciju na pritisak ili vibracije.
"Pretpostavljamo da zvučni talasi stimulišu te mehanoreceptore u gljivicama, koji potom pokreću kaskadu biohemijskih događaja, a oni dovode do uključivanja ili isključivanja gena, na primer vrsta gena odgovornih za rast", rekao je Robinson.
"Naše preliminarno istraživanje upućuje na to da gljivice reaguju na zvuk, ali još ne znamo da li to koristi biljkama. Dakle, to je naš sledeći korak u istraživanju", dodao je on.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Upozoravanje drugih vozača na saobraćajne kamere kažnjivo u delovima Evrope: Jedna žena strogo kažnjena
01.02.2026.•
1
Prošlog leta, 2025. godine, 60-godišnja žena podelila je objavu na Fejsbuku.
Ko je koga jeo pre 150 miliona godina: Bebe dugovratih dinosaurusa bile su glavni plen predatora
01.02.2026.•
0
Istraživači su rekonstruisali mrežu ishrane ekosistema iz perioda jure u Koloradu i otkrili da su bebe dugovratih dinosaurusa bile glavni plen mesožderskih dinosaurusa pre 150 miliona godina.
Dve zemlje su usred pustinje, a uvoze pesak
01.02.2026.•
1
Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, dve zemlje koje su neraskidivo povezane sa pustinjom, svake godine uvoze milione tona peska iz Australije, Kine, Belgije.
Na današnji dan: Novi Sad postao slobodan grad, formalno završen Hladni rat
01.02.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 1. februar, u svetu i kod nas.
Objavljeno više od tri miliona stranica iz dosijea o Džefriju Epstinu
31.01.2026.•
1
Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država objavilo je više od tri miliona stranica dokumenata iz svojih dosijea o Džefriju Epstinu.
Na današnji dan: Rođen Laza Kostić, Britanija izašla iz EU
31.01.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 31. januar, u svetu i kod nas.
Preminula glumica Ketrin O’Hara, poznata po filmu "Sam u kući"
30.01.2026.•
2
Kanadska glumica Ketrin O’Hara, poznata po ulogama u filmovima "Sam u kući" i seriji "Dobro došli u Šits Krik", preminula je u 71. godini, potvrdio je njen menadžer.
Na današnji dan: Hitler postao kancelar, ubijen Gandi
30.01.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 30. januar.
Zašto je i dalje važno da đaci pišu rukom
29.01.2026.•
1
Pisanje rukom sve je ređe. Mnogi đaci više ne mogu da pišu duže tekstove bez zamora. Prema mišljenju stručnjaka, pisanje rukom pomaže kao sredstvo učenja i razmišljanja.
Na današnji dan: Rođeni Čehov i Branko Miljković, umro Kišon, patentiran prvi automobil na benzin
29.01.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 29. januar, u svetu i kod nas.
Svet je na 85 sekundi od uništenja
28.01.2026.•
4
Zemlja je bliža razaranju nego što je ikad bila kako Rusija, Kina SAD i druge zemlje postaju sve agresivnije i nacionalističkije.
Na današnji dan: Island prvi legalizovao abortus, preminuo Duško Trifunović
28.01.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 28. januar, u svetu i kod nas.
Cirih na vrhu liste najskupljih gradova za život u 2026. godini
27.01.2026.•
2
Prema najnovijoj rang-listi platforme Nambijo, Cirih je najskuplji grad za život na svetu.
Naučnici identifikovali moždane talase koji određuju granice "tebe"
27.01.2026.•
0
U kom trenutku "ti" prestaješ, a spoljašnji svet počinje?
Najgore saobraćajne gužve su u Londonu
27.01.2026.•
0
Treću godinu zaredom London je proglašen najgorim megagradom na svetu po pitanju saobraćaja - sa prosečnom brzinom nešto većom od oko 16,5 km/h.
Zašto su Lego kockice tako skupe?
27.01.2026.•
8
Mnogi od nas vole Lego kockice. Oni sa decom znaju i da ih deca mnogo vole. Međutim, kada pogledate cene, zapitate se - zašto su tako skupe?
Na današnji dan: Umrli Sveti Sava i Đuzepe Verdi, oslobođen Aušvic, proglašena nezavisnost Grčke
27.01.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 27. januar, u svetu i kod nas.
Muzej Luvr zatvoren četvrti put od početka štrajka dela osoblja
26.01.2026.•
0
Muzej Luvr ostao je danas zatvoren po četvrti put od sredine decembra, kada je počeo štrajk dela osoblja koje traži bolje radne uslove, saopštilo je pariski muzej.
Na današnji dan: Otkriven Brazil, potpisan Karlovački mir, umrla Ava Gardner, poginuo Kobi Brajant
26.01.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 26. januar, u svetu i kod nas.
Skijaš preminuo nakon sudara na stazi u Austriji
25.01.2026.•
0
Austrijski skijaš star 49 godina preminuo je nakon sudara sa 14-godišnjim irskim tinejdžerom skijašem u Cel am Zeu u Austriji, javili su austrijski mediji.
Zašto škola počinje u septembru?
25.01.2026.•
2
Iako je januar prvi mesec nove kalendarske godine, učenicima on ne donosi "novi početak" u školskom smislu - nego povratak u već uhodanu školsku rutinu.
Komentari 1
/
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar