Izdata prva klimatska viza na svetu: Evo i kome
Porast nivoa mora preti da proguta ostrvsku državicu Tuvalu. Od ove godine Australija državaljanima Tuvalua daje "klimatske vize" i druge pogodnosti. Da li je to budućnost i za druge delove sveta ugrožene promenom klime?
Foto: Pixabay (ilustracija)
Pacifički raj Tuvalu je jedna od najmanjih država na svetu - čine ga devet ostrva i atola u južnom Pacifiku. Ima površinu od samo oko 26 kvadratnih kilometara – nešto više od trostruke površine Ade Ciganlije.
Glavni grad Funafuti, gde živi polovina od ukupno nešto više od 10.000 stanovnika, je prstenasto koralno ostrvo sa lagunom u sredini. Otprilike 91 odsto stanovništva Tuvalua su hrišćani, kalvinisti.
Tuvalu je ugrožen - usled porasta nivoa mora izazvanog klimatskim promenama, sve češće dolazi do poplava. Naučnici upozoravaju da bi ceo Tuvalu mogao da nestane pod vodom u narednih 35 godina.
To je egzistencijalna pretnja za zemlju u kojoj je 70 odsto populacije starosti između 15 i 65 godina, piše RTS.
Trećina stanovništva se prijavila za klimatsku vizu
Zato se svaki treći stanovnik ostrva već prijavio za prvu klimatsku vizu na svetu, koja od ove godine omogućava trajno useljenje u Australiju, čija je istočna obala udaljena oko 3.000 kilometara.
Za razliku od većine viza, koje mahom imaju veze sa poslom ili studiranjem, klimatska viza omogućava slobodno kretanje bez obaveza. To znači da ljudi mogu otići u Australiju da rade, obrazuju decu ili da jednostavno žive bezbednije.
Ko ima pravo na vizu
Svake godine, tajnim glasanjem bira se 280 osoba koje ispunjavaju sledeće uslove: ima najmanje 18 godina, ima pasoš Tuvalua, rođena je na Tuvaluu ili ima roditelja ili baku/dedu koji su tamo rođeni.
Prijava za vizu je omogućena i osoboma sa invaliditetom, hroničnim bolestima ili posebnim potrebama - kategorije koje su do sada često bile isključene iz drugih viza za Australiju.
Oni koji već imaju državljanstvo Novog Zelanda ne mogu učestvovati u lutriji, jer se prioritet daje onima koji nemaju druge opcije.
Više od 3.000 ljudi već se prijavilo za prvu rundu viza, što znači da bi neko danas mogao da čeka više od 10 godina na odobrenje. Ipak, sporazum predviđa da se broj mesta poveća ako to bude potrebno.
Tuvalu ostaje suverena država - čak i ako potone
Naime, reagujući na apel Tuvalua za pomoć, Australija je avgusta 2024. godine sa tom državom potpisala Sporazum Falepili koji obuhvata saradnju u pitanjima klime, dostojanstvenu mobilnost i zajedničku bezbednost.
Od ove godine je stupio na snagu "specijalni kanal mobilnosti" koji državljanima Tuvalua daje pravo na neograničeno putovanje između obe zemlje. I - prvi put - je uvedena specijalna klimatska viza.
Put ka stalnom boravku donosi benefite kao što su subvencionisano obrazovanje, zdravstveno osiguranje, osiguranje za osobe sa invaliditetom, poreske olakšice za porodice, subvencije za dečju negu i naknade za mlade.
U slučaju velike prirodne katastrofe, zdravstvene krize ili oružanog napada, Australija se obavezuje da pruži pomoć Tuvaluu.
Sporazum priznaje "duboku kulturnu i istorijsku povezanost stanovnika Tuvalua sa zemljom i morem" i garantuje očuvanje državnosti i suvereniteta, čak i ako zemlja postane nenastanjiva.
Tuvalu je biša kolonija Velike Britanije koja je 1978. godine stekla nezavisnost i poznata je i kao Ostrva Elis. Tuvalu je parlamentarna demokratija i članica Komonvelta, sa Čarlsom Trećim kao kraljem.
Pošto kralj živi daleko, u Tuvaluu ga predstavlja guverner, kojeg kralj imenuje po savetu premijera Tuvalua.
Klimatski migrant nije isto što i izbeglica
Kamal Amakrane iz Globalnog centra za klimatsku mobilnost pri UN ocenjuje da je sporazum Falepili "istorijski pomak" - jer ne tretira ljude kao klasične izbeglice, već im omogućava dostojanstvenu pripremu i slobodnu odluku o tome da li žele da migriraju.
Ipak, većina ljudi i dalje želi da ostane na ostrvu.
"Ljudi ne žele da napuste mesto koje zovu dom", kaže Amakrane.
"Zato je pitanje - kako im pomoći da ostanu, ako je ikako moguće?"
Ugrožene su i druge ostrvske države
Više od 80 odsto migracija u svetu između 2008. i 2018. godine izazvanih klimom - dogodilo se upravo u azijsko-pacifičkom regionu, u čijim središtu se nalazi Tuvalu.
Maldivi, Maršalska ostrva i Kiribati suočeni su sa sličnim pretnjama.
Sjedinjene Američke Države već godinama imaju slične sporazume sa Mikronezijom, Maršalskim ostrvima i Palauom, ali uz ograničen pristup javnim uslugama.
Države uglavnom reaguju tek nakon što klimatska katastrofa nastupi. Na primer, Argentina je 2023. uvela humanitarnu vizu za ljude u Latinskoj Americi pogođene klimatskim udarima, ali nakon što su već bili prinuđeni da napuste svoje domove.
U Africi je 2023. godine potpisana Kampalska ministarska deklaracija o migraciji i klimatskim promenama, koja bi trebalo da donese regionalne odgovore na klimatske izazove.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Umrli Skerlić, Hejvort i Janketić, u Srbiji proglašeno vanredno stanje zbog poplava
15.05.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 15. maj.
Na današnji dan: Proglašen Izrael, osnovan Varšavski pakt, umro Sinatra, žene nastupile na OI
14.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 14. maj.
Na današnji dan: Rođeni Marija Terezija i Dimitrije Tucović, počelo zasedanje Majske skupštine
13.05.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 13. maj.
Na današnji dan: Rođena Florens Najtingejl, umro Smetana, završena sovjetska blokada Berlina
12.05.2026.•
1
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 12. maj.
Vlasti u Japanu uvele nagradu za one koji prijave nelegalne strane radnike
11.05.2026.•
1
Japanska prefektura Ibaraki, severoistočno od Tokija, pokrenula je program nagrađivanja ljudi koji prijavljuju preduzeća koja zapošljavaju ilegalne strane radnike.
Na današnji dan: Umrli Bob Marli i Džo Banana, rođeni Balašević, Radmilović, Dali i Slavenski
11.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 11. maj.
Da li se mozak rađa "prazan" ili "pun"?
10.05.2026.•
0
Neobična studija na miševima sugeriše da mozak nije "prazna tabla" pri rođenju, koja čeka da se uspomene upišu u nju.
Drastičan porast stradalih od vrućine i hladnoće u Evropi, jedan od razloga - ekonomska nejednakost
10.05.2026.•
0
Ekonomska nejednakost dodaje više od 100.000 smrtnih slučajeva već velikom broju žrtava vrućine i hladnoće u Evropi svake godine, pokazalo je najnovije istraživanje.
Gde je voda iz česme u Evropi najviše, a gde najmanje bezbedna
10.05.2026.•
2
Čistoća vode razlikuje se širom Evrope, pri čemu Belgija, Nemačka, Luksemburg i Češka imaju neke od najzagađenijih podzemnih voda na kontinentu.
Švajcarski proizvođač kafe u reklamnoj kampanji koristio slogan sa kapije nacističkog logora
10.05.2026.•
2
Švajcarski proizvođač kafe "Chicco d'Oro" našao se na udaru kritika nakon što je u reklamnoj kampanji koristio slogan "Svakome po zasluzi", povezan s koncentracionim logorom Buhenvald.
Koliko su snažnija prednja svetla automobila danas nego pre 60 godina?
10.05.2026.•
0
Sistem osvetljenja automobila kroz istoriju je toliko evoluirao da se domet današnjih svetala udesetorostručio u poređenju s onima od pre šezdeset godina, tvrdi Euromaster, kompanija za održavanje vozila.
Holandija ima više od 2.500 stogodišnjaka, većina su žene
10.05.2026.•
0
U Holandiji trenutno živi više od 2.500 osoba starijih od 100 godina, pokazali su najnoviji podaci holandskog Zavoda za statistiku.
Grčka će zabraniti električne trotinete mlađima od 18 godina
10.05.2026.•
0
Grčke vlasti pripremaju novi zakonski okvir kojim bi bilo zabranjeno korišćenje električnih trotineta mlađima od 18 godina, najavio je ministar za zaštitu građana Grčke Mihalis Hrisohoidis.
Na današnji dan: Vespuči krenuo na putovanje, nacisti spalili više od 25.000 knjiga, rođen Divljan
10.05.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 10. maj.
Zašto su generacije odrasle 70-ih i 80-ih otpornije i snalažljivije?
09.05.2026.•
9
Odrastanje tokom 1970-ih i 1980-ih oblikovalo je generaciju poznatu po snalažljivosti i otpornosti. Deca su tada provodila dane napolju, bez stalnog nadzora i tehnologije, vraćajući se kući tek u sumrak.
Na današnji dan: Završen Drugi svetski rat u Evropi, predstavljena Šumanova deklaracija
09.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 9. maj.
Na današnji dan: Četiri osobe stradale u ambasadi Kine tokom NATO bombardovanja
08.05.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 8. maj.
Trampova ideja o "ulepšavanju" Vašingtona: Predlog da ofarba istorijsku zgradu izazvao kritike
07.05.2026.•
4
Želja predsednika SAD Donalda Trampa da se kamena spoljašnjost stilske, istorijski važne zgrade iz 19. veka, nedaleko od Bele kuće, ofarba u - belo, danas će biti na dnevnom redu nedležne agencije.
Dezinformacije o Holokaustu sve više se šire preko mreža - što se vidi kod đaka u Holandiji
07.05.2026.•
5
Nastavnici u Holandiji kažu da su dezinformacije vezane za Holokaust vrlo zastupljene kod njihovih učesnika, a da su ih verovatno pokupili na društvenim mrežama.
Na današnji dan: Rođeni Milutin Bojić i Čajkovski, Makron postao predsednik Francuske
07.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 7. maj.
Singapur uvodi šibanje kao kaznu za učenike koji maltretiraju drugu decu
06.05.2026.•
5
Dečaci školskog uzrasta u Singapuru koji budu maltretirali druge, uključujući i sajber nasilje, mogli bi da budu kažnjeni šibanjem kao krajnjom merom, prema novim školskim smernicama koje su predstavljene u parlamentu.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar