Studija pokazala: Izbacivanje besa ne smanjuje ljutnju - ali nešto drugo pomaže
"Izduvavanje" kada smo ljuti zvuči kao logičan potez. Uobičajeno verovanje kaže da izražavanje besa može da ga ublaži, kao kada se iz ekspres lonca ispušta para.
Foto: Pixabay
Ali ta metafora je pogrešna, prema meta-analitičkom pregledu iz 2024. godine. Istraživači sa Državnog univerziteta u Ohaju analizirali su 154 studije o ljutnji i pronašli malo dokaza da "ventilacija" pomaže. U nekim slučajevima, može čak i pojačati bes.
"Važno je razbiti mit da, ako si ljut, treba da 'izbaciš sve iz sebe'. Izbacivanje besa možda zvuči kao dobra ideja, ali nema nijednog naučnog dokaza koji podržava teoriju katarze", rekao je autor studije i naučnik komunikacije Brad Bušman.
To, međutim, ne znači da treba ignorisati ljutnju. Refleksija može pomoći da razumemo zašto se ljutimo i da se pozabavimo uzrocima. Takođe može pomoći u emocionalnoj validaciji - prvom koraku u zdravoj obradi osećanja.
S druge strane, "ventilacija" besa često prelazi granicu refleksije i postaje prekomerno preispitivanje i ruminacija. Studija pokazuje da mnogi pokušavaju da izbace bes i fizičkom aktivnošću, što ima koristi po zdravlje, ali ne nužno i po raspoloženje, piše ScienceAlert.
Analiza je obuhvatila 10.189 učesnika različitog uzrasta, pola, kulture i porekla. Istraživači su zaključili da je ključ za smanjenje besa - spuštanje fiziološkog uzbuđenja, bilo da je ono izazvano samim besom ili fizičkom aktivnošću koju on pokrene.
"Ako želiš da smanjiš bes, bolje je da radiš stvari koje spuštaju nivo uzbuđenja. Suprotno uvreženom mišljenju, čak ni trčanje nije efikasna strategija jer zapravo pojačava uzbuđenje i može biti kontraproduktivno", rekao je Bušman.
Istraživanje je delom inspirisano popularnošću "soba za bes" gde ljudi plaćaju da razbijaju predmete nadajući se da će time izbaciti bes, kaže prva autorka studije Sofi Kjervik, naučnica iz Virdžinije.
"Želela sam da razbijem celu teoriju da je izražavanje besa način da ga se oslobodimo. Hteli smo da pokažemo da je smanjenje fiziološkog uzbuđenja ono što je zaista važno", rekla je Kjervik.
Studija se oslanjala na Šahter-Singerovu teoriju dvostrukog faktora, koja opisuje emocije kao kombinaciju fiziološke i kognitivne komponente.
Dosadašnja istraživanja su se uglavnom bavila kognitivnim aspektima, kao što je kognitivno-bihevioralna terapija, koja pomaže ljudima da promene značenje koje pridaju situacijama koje ih ljute.
Ali njihova analiza ističe drugi put za obuzdavanje besa - putem tela, a ne samo uma. Takođe, CBT nije delotvoran za sve tipove ličnosti.
U analizi su poređena ponašanja koja povećavaju i ona koja smanjuju uzbuđenje: boks, biciklizam, trčanje naspram dubokog disanja, meditacije, joge. Pokazalo se da su smirujuće aktivnosti efikasne u smanjenju besa - i u laboratoriji i u realnim uslovima, bez obzira na način izvođenja ili demografske razlike učesnika.
Delotvorne tehnike uključuju: sporu jogu, svesnost (mindfulness), progresivnu mišićnu relaksaciju, dijafragmalno disanje i pravljenje pauze.
"Bilo je zanimljivo videti da opuštanje, pa čak i obična relaksacija, može biti jednako efikasna kao meditacija. A joga, iako dinamičnija, fokusirana je na disanje i može imati isti smirujući efekat na ljutnju", rekla je Kjervik.
Umesto da bes izbacujemo, istraživači preporučuju da ga neutrališemo - spuštanjem unutrašnjeg "ključanja". Tehnike koje smanjuju stres mogu smanjiti i gorivo koje napaja bes.
"U današnjem društvu svi se nosimo s velikim stresom, i potrebno nam je da naučimo kako da se s njim nosimo. Fascinantno je da iste tehnike koje pomažu kod stresa - pomažu i kod besa", rekla je Kjervik.
Većina aktivnosti koje povećavaju uzbuđenje nisu smanjivale bes - neke su ga čak pojačavale, a trčanje se pokazalo kao najrizičnije.
Ipak, fizičke aktivnosti koje uključuju igru (npr. timski sportovi) mogle bi pomoći, jer smanjuju uzbuđenje kroz zabavu.
"Neke aktivnosti možda jesu dobre za srce, ali nisu nužno dobre za kontrolu besa. Ljudi često misle da se osećaju bolje kad se 'izduvaju', ali to zapravo jača agresiju", kaže Bušman.
Iako je potrebno više istraživanja, za sada istraživači preporučuju smirujuće taktike - makar to bilo samo brojanje do deset ili pauza.
"Ne moraš da ideš kod terapeuta da bi se izborio sa besom. Dovoljna je aplikacija, ili video na Jutjubu. Bes se može kontrolisati - ako znaš kako", kaže Kjervik.
Studija je objavljena u časopisu "Clinical Psychology Review".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Proglašen Izrael, osnovan Varšavski pakt, umro Sinatra, žene nastupile na OI
14.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 14. maj.
Na današnji dan: Rođeni Marija Terezija i Dimitrije Tucović, počelo zasedanje Majske skupštine
13.05.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 13. maj.
Na današnji dan: Rođena Florens Najtingejl, umro Smetana, završena sovjetska blokada Berlina
12.05.2026.•
1
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 12. maj.
Vlasti u Japanu uvele nagradu za one koji prijave nelegalne strane radnike
11.05.2026.•
1
Japanska prefektura Ibaraki, severoistočno od Tokija, pokrenula je program nagrađivanja ljudi koji prijavljuju preduzeća koja zapošljavaju ilegalne strane radnike.
Na današnji dan: Umrli Bob Marli i Džo Banana, rođeni Balašević, Radmilović, Dali i Slavenski
11.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 11. maj.
Da li se mozak rađa "prazan" ili "pun"?
10.05.2026.•
0
Neobična studija na miševima sugeriše da mozak nije "prazna tabla" pri rođenju, koja čeka da se uspomene upišu u nju.
Drastičan porast stradalih od vrućine i hladnoće u Evropi, jedan od razloga - ekonomska nejednakost
10.05.2026.•
0
Ekonomska nejednakost dodaje više od 100.000 smrtnih slučajeva već velikom broju žrtava vrućine i hladnoće u Evropi svake godine, pokazalo je najnovije istraživanje.
Gde je voda iz česme u Evropi najviše, a gde najmanje bezbedna
10.05.2026.•
2
Čistoća vode razlikuje se širom Evrope, pri čemu Belgija, Nemačka, Luksemburg i Češka imaju neke od najzagađenijih podzemnih voda na kontinentu.
Švajcarski proizvođač kafe u reklamnoj kampanji koristio slogan sa kapije nacističkog logora
10.05.2026.•
2
Švajcarski proizvođač kafe "Chicco d'Oro" našao se na udaru kritika nakon što je u reklamnoj kampanji koristio slogan "Svakome po zasluzi", povezan s koncentracionim logorom Buhenvald.
Koliko su snažnija prednja svetla automobila danas nego pre 60 godina?
10.05.2026.•
0
Sistem osvetljenja automobila kroz istoriju je toliko evoluirao da se domet današnjih svetala udesetorostručio u poređenju s onima od pre šezdeset godina, tvrdi Euromaster, kompanija za održavanje vozila.
Holandija ima više od 2.500 stogodišnjaka, većina su žene
10.05.2026.•
0
U Holandiji trenutno živi više od 2.500 osoba starijih od 100 godina, pokazali su najnoviji podaci holandskog Zavoda za statistiku.
Grčka će zabraniti električne trotinete mlađima od 18 godina
10.05.2026.•
0
Grčke vlasti pripremaju novi zakonski okvir kojim bi bilo zabranjeno korišćenje električnih trotineta mlađima od 18 godina, najavio je ministar za zaštitu građana Grčke Mihalis Hrisohoidis.
Na današnji dan: Vespuči krenuo na putovanje, nacisti spalili više od 25.000 knjiga, rođen Divljan
10.05.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 10. maj.
Zašto su generacije odrasle 70-ih i 80-ih otpornije i snalažljivije?
09.05.2026.•
9
Odrastanje tokom 1970-ih i 1980-ih oblikovalo je generaciju poznatu po snalažljivosti i otpornosti. Deca su tada provodila dane napolju, bez stalnog nadzora i tehnologije, vraćajući se kući tek u sumrak.
Na današnji dan: Završen Drugi svetski rat u Evropi, predstavljena Šumanova deklaracija
09.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 9. maj.
Na današnji dan: Četiri osobe stradale u ambasadi Kine tokom NATO bombardovanja
08.05.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 8. maj.
Trampova ideja o "ulepšavanju" Vašingtona: Predlog da ofarba istorijsku zgradu izazvao kritike
07.05.2026.•
4
Želja predsednika SAD Donalda Trampa da se kamena spoljašnjost stilske, istorijski važne zgrade iz 19. veka, nedaleko od Bele kuće, ofarba u - belo, danas će biti na dnevnom redu nedležne agencije.
Dezinformacije o Holokaustu sve više se šire preko mreža - što se vidi kod đaka u Holandiji
07.05.2026.•
5
Nastavnici u Holandiji kažu da su dezinformacije vezane za Holokaust vrlo zastupljene kod njihovih učesnika, a da su ih verovatno pokupili na društvenim mrežama.
Na današnji dan: Rođeni Milutin Bojić i Čajkovski, Makron postao predsednik Francuske
07.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 7. maj.
Singapur uvodi šibanje kao kaznu za učenike koji maltretiraju drugu decu
06.05.2026.•
5
Dečaci školskog uzrasta u Singapuru koji budu maltretirali druge, uključujući i sajber nasilje, mogli bi da budu kažnjeni šibanjem kao krajnjom merom, prema novim školskim smernicama koje su predstavljene u parlamentu.
Na današnji dan: Rođeni Frojd i Vels, umrla Marlen Ditrih, ukinuto vanredno stanje u Srbiji
06.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 6. maj.
Komentari 1
З
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar