Istraživanje: Ove evropske zemlje daju punu platu radnicima na bolovanju
U Evropskoj uniji Nemačka se nalazi na prvom mestu prema ostvarivanju zdravstvenih beneficija stanovništva i 11 odsto BDP-a otpada na bolovanje i zdravstvenu zaštitu.
Slede je Francuska i Holandija (obe po 10,2 odsto), prema Eurostatu.
Zemlje koje najmanje izdvajaju za bolesti i zdravstvene beneficije su Estonija (4,9 odsto), Litvanija (pet odsto), Poljska, Mađarska i Irska (sve 5,5 odsto).
Prema podacima za 2020. godinu, Nemačka je takođe zemlja koja najviše troši na naknade za bolovanje. Zemlja izdvaja 2,3 odsto svog BDP-a za podršku bolesnim zaposlenima. Slede je Holandija (2,1 odsto), Švedska (1,7 odsto), Španija (1,5 odsto) i Luksemburg (1,4 odsto).
Na kraju 2022. godine, zemlje s najvećim udelom zaposlenih osoba koje odsustvuju s posla bile su Francuska (14,9 odsto), Finska (14,8 odsto), Švedska (14,7 odsto), Danska (13,6 odsto), Estonija (13,2 odsto) i Holandija (12,4 odsto).
Zemlje u kojima ljudi najmanje izostaju sa posla su Rumunija (2,5 odsto), Bugarska (2,9 odsto), Grčka (4,9 odsto), Poljska (5,8 odsto) i Srbija (5,9 odsto).
Valja napomenuti da je prosečna stopa odsustva s posla u EU značajno viša za žene (12,1 odsto) nego za muškarce (7,8 odsto). Postoji mnogo pravila i uslova koji se odnose na ispunjavanje uslova za plaćeno odsustvo.
Na primer, u nekim zemljama, to je samo opcija za one koji su dali dovoljno doprinosa svojim organima socijalnog osiguranja u referentnom periodu koji je prethodio nesposobnosti za rad.
Neke zemlje takođe imaju uslovne izuzetke koji dozvoljavaju povećanje iznosa koji se daje kao pomoć, na primer, ako osoba ima zaraznu infekciju poput tuberkuloze ili HIV-a.
Kompanije u Luksemburgu su dužne da radnicima na bolovanju isplaćuju punu platu za oko tri meseca - tačnije 77 dana ili do kraja kalendarskog meseca tokom kog nastupa 77. dan nesposobnosti za rad.
Visina naknade u Estoniji iznosi 70 odsto referentne plate iz fonda javnog zdravstvenog osiguranja od drugog dana bolovanja. Referentna plata se utvrđuje na osnovu prosečne plate u poslednjih šest meseci i na osnovu uplaćenih socijalnih poreza tokom prethodne kalendarske godine. Naknada traje do 182 uzastopna kalendarska dana plaćenog bolovanja, maksimalno 240 dana godišnje.
U Finskoj radnici mogu da zatraže naknadu za bolovanje devet radnih dana nakon početka njihove bolesti. Poslodavac uglavnom isplaćuje plate zaposlenima tokom ovog perioda čekanja, a mnogi takođe isplaćuju punu platu tokom prvih mesec dana ili dva. Visina naknade u Švedskoj iznosi oko 80 odsto plate, ali može biti i veća ako postoji kolektivni ugovor.
U zavisnosti od vrste bolesti i profesionalnog statusa naknade u Francuskoj se mogu razlikovati. Ali dnevnica je obično 50 odsto referentne plate radnika. Ako zdravstveno stanje radnika to opravdava, bolovanje može trajati do tri godine.
U Portugalu je zanimljiva situacija: što je bolovanje duže, to je bolje plaćeno. Dok su bolovanja kraća od mesec dana pokrivena sa 55 odsto prosečne zarade radnika, ta stopa se penje i do 70 odsto za bolest koja traje duže od tri meseca, a 75 odsto za bolovanje duže od godinu dana.
Drugim rečima, Francuska i Portugal su veoma velikodušne kada je u pitanju dužina plaćenog odsustva, a ne iznos koji se pokriva za svaki dan bolovanja.
Nemačka nije među najizdašnijima kada je u pitanju plaćeno bolovanje, već je prosečna u odnosu na druge zemlje EU. Radnik koji provede do šest sedmica na bolovanju ostvari pravo na punu platu.
U Letoniji se prvi dan bolovanja ne isplaćuje, ali poslodavac mora da plati bolovanje od drugog do 10. dana u iznosu od najmanje 75 odsto prosečne dnevne zarade radnika.
Od 11. dana bolovanja Agencija za socijalno osiguranje dodeljuje naknade za bolovanje u iznosu od 80 odsto prosečne zarade.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Jod i štitna žlezda: Mali mineral važan za rad celog organizma
22.09.2026.•
0
Jod je jedan od minerala koji su organizmu potrebni u veoma malim količinama, ali njegova uloga nije mala.
Otkrivena velika promena mozga koja se događa nakon 50. godine
19.09.2026.•
0
Starenje mozga ne svodi se samo na postepeno slabljenje pamćenja ili sporije prisećanje imena i informacija.
Pet znakova da vaše telo ne podnosi dobro kafu i kofein
17.09.2026.•
1
Dok nekima prva jutarnja kafa daje energiju za početak dana, drugima može izazvati lupanje srca, nervozu ili probleme sa spavanjem.
Naučnici u genetski modifikovanim miševima uzgojili ljudsko moždano tkivo
17.09.2026.•
0
Istraživači su stvorili miševe sa mozgom koji sadrži ljudske ćelije u nastojanju da bolje razumeju i razviju nove tretmane za poremećaje kao što su šizofrenija, epilepsija, cerebralna paraliza i demencija.
VIDEO: Hajmlihov zahvat može da spasi život, a nauči se za samo nekoliko minuta
16.09.2026.•
2
Gušenje može da se dogodi iznenada, tokom običnog obroka, a tada je važno brzo reagovati.
Muškarac otišao u bolnicu zbog krvi u mokraći, lekari pronašli iglu u njegovom srcu
15.09.2026.•
0
Lekari u Kini opisali su izuzetno redak slučaj 35-godišnjeg muškarca kojem su pronašli iglu za šivenje dugu 36 milimetara zabodenu u levu komoru srca.
Kako zaštititi decu od stomačnog virusa?
14.09.2026.•
0
Nova školska godina tek je počela, a roditelji već prijavljuju izostanke dece zbog stomačnog virusa.
Telo tokom maratona neprestano proizvodi hemikalije slične onima iz kanabisa
13.09.2026.•
3
Tokom maratona telo proizvodi sve više prirodnih hemijskih glasnika koji se nazivaju endokanabinoidi.
Ženi su se creva bukvalno vezala u čvor nakon porođaja
13.09.2026.•
0
Tridesetogodišnja žena iz Etiopije završila je na hitnoj operaciji nakon što su joj se nekoliko dana posle porođaja delovi tankog i debelog creva doslovno vezali u čvor.
Ako vaši roditelji dožive 100 godina, znači li to da ćete i vi?
13.09.2026.•
1
Stogodišnjaci, ljudi koji dožive 100 godina, čine svega oko 0,01 odsto svetske populacije.
"Sindrom Zlatokose": Pojela toliko svoje kose da joj je klupko blokiralo probavni trakt
13.09.2026.•
0
Trihotilomanija je poremećaj kod kog ljudi kompulsivno čupaju sopstvenu kosu, a ako je i jedu, može da dođe do ozbiljnih komplikacija.
Naučnici ljudima tri meseca davali paradajz-pire: Evo šta su pokazali snimci njihovih mozgova
13.09.2026.•
1
Paradajz sadrži likopen, snažan antioksidans koji može da pređe krvno-moždanu barijeru i možda pomogne u smanjenju neuroinflamacije.
Znak upozorenja na srčani i moždani udar mogao bi da se pojavi na licu
13.09.2026.•
0
Ateroskleroza, nakupljanje masnih naslaga u arterijama koje ograničavaju protok krvi, odgovorna je za većinu srčanih i moždanih udara, ali se često razvija polako i bez simptoma.
Postoji li optimalno vreme za jedenje banana za maksimalnu apsorpciju kalijuma?
13.09.2026.•
0
Banane su omiljena užina s dobrim razlogom: praktične su, ukusne i pune hranljivih materija.
Šta se dešava sa krvnim pritiskom ako svakog dana jedete crnu čokoladu?
13.09.2026.•
0
Svakodnevno konzumiranje crne čokolade može da pomogne u snižavanju krvnog pritiska zahvaljujući visokom sadržaju flavanola.
VIDEO Psi u Indiji otkrivaju rak iz daha: Tačnost veća od 90 odsto
12.09.2026.•
1
Kujica Kloi iz azila jedna je od 15 pasa koje indijski startap Dognosis trenira da njušenjem ljudskog daha otkrivaju rak.
Britanija nije usvojila zakon o eutanaziji
12.09.2026.•
1
Britanski poslanici nisu usvojili zakon kojim bi neizlečivo bolesnim odraslim osobama u Engleskoj i Velsu bilo omogućeno da, pod određenim uslovima, izaberu potpomognutu smrt, odnosno eutanaziju.
Nova terapija za rak pluća dostupna građanima od 1. oktobra
11.09.2026.•
0
Oko 1.000 pacijenata sa karcinomom pluća u Srbiji od 1. oktobra dobiće novu mogućnost lečenja koja može da im produži život i pomogne da bolest duže bude pod kontrolom.
Počeo da radi prvi Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti u Beogradu
10.09.2026.•
1
U okviru novog dela Univerzitetskog kliničkog centra Srbije u Beogradu danas je počeo da radi prvi Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti, koji obolelima pruža multidisciplinarni pristup lečenju na jednom mestu.
Možda najgori period godine za alergične: Visoke vrednosti polena ambrozije na 27 lokacija u Srbiji
10.09.2026.•
4
Najviše koncentracije polena ambrozije, kako na dnevnom, tako i na nedeljnom nivou beleže se u ovom periodu godine.
Epidemija malih boginja u Bangladešu:Desetine hiljada zaraženih i gotovo 1.000 mrtvih
09.09.2026.•
0
Bangladeš je pogođen epidemijom malih boginja koja je odnela skoro 1.000 života, a situaciju otežava nedostatak vakcina i prenatrpanost bolnica, objavio je Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Komentari 4
U Srbiji
roki
Prle
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar