Veliko istraživanje otkriva zašto se neki virusi kriju u vašem telu do kraja života
Čak i najzdraviji među nama obično nose viruse u svojim telima. Ovi "skriveni" virusi mogu se vremenom ispoljiti kao bolest, ali inače miruju, izbegavajući detekciju, kako ne bi bili potpuno eliminisani.
Foto: Pixabay
Novo istraživanje baca više svetla na uobičajene viruse koji su unutar ćelija zdravih ljudi, kao i na količinu virusa koju ljudi obično nose.
Tim predvođen istraživačima sa Medicinskog fakulteta Harvard analizirao je podatke iz uzoraka krvi i pljuvačke više od 917.000 ljudi iz tri medicinske baze podataka, tražeći obrasce u količini virusne DNK koja cirkuliše kroz telo kada infekcije ne prelaze u bolest.
Analizirajući genetske fragmente kako bi izračunali takozvano virusno opterećenje, ova mera pokazuje koji su virusi prisutni, kao i koliko se dobro imuni sistem bori protiv njih, piše ScienceAlert.
Istraživači su povezali nivo virusnog opterećenja sa specifičnim delovima ljudske DNK, uspostavljajući veze između određenih genetskih karakteristika i drugih demografskih faktora, kao što su starost i pol osobe, i njihove sposobnosti da potisnu viruse.
"Dolazimo do tačke gde možemo da koristimo ljudsku genetiku da pokušamo da odgovorimo na fundamentalna pitanja o patologiji koja nastaje zbog virusa", kaže genetičar i vodeći autor Nolan Kamitaki.
Podaci su otkrili 82 specifične lokacije (ili lokuse) u ljudskom genomu povezane sa količinom virusne DNK, posebno u glavnom kompleksu histokompatibilnosti (MHC) - centralnom kontrolnom sistemu imunog sistema.
Drugi obrasci su se pojavili za različite viruse. Na primer, Epštajn-Barov virus (EBV) postajao je češći sa godinama, dok je herpes virus HHV-7 opadao od srednjih godina. Virusno opterećenje EBV-a raslo je zimi, a opadalo leti, dok su drugi virusi bili stabilniji.
Korišćenjem statističke tehnike nazvane Mendelova randomizacija, istraživači su takođe dodatno razjasnili veze između virusa i određenih bolesti.
Tim je utvrdio da visoko virusno opterećenje EBV-a predstavlja direktan faktor rizika za razvoj Hočkinovog limfoma kasnije u životu.
Međutim, ista veza nije pronađena između EBV-a i multiple skleroze (MS), iako je EBV poznat okidač za MS. To je zanimljiv nalaz jer sugeriše da veza između MS-a i EBV-a zavisi od toga kako imuni sistem reaguje na virus, a ne od količine virusa prisutne u telu.
"Ovaj nalaz je primer zašto je istraživanje virusa u velikim genetskim biobankama važno", kaže Kamitaki.
Što se tiče EBV-a i Hočkinovog limfoma, povezanost sa visokim virusnim opterećenjem sugeriše da bi antivirusni lekovi potencijalno mogli smanjiti rizik od Hočkinovog limfoma - iako tu ideju još treba testirati.
Sa virusnim opterećenjem DNK bili su povezani i negenetski faktori, uključujući starost, pol i to da li neko puši. Većina virusa bila je češća kod muškaraca nego kod žena.
Istraživači mogu nadograditi ove nalaze kako bi dalje proučavali kako se rizik od bolesti razlikuje od osobe do osobe - čak i kada imaju iste viruse u telu.
Ovi virusi su rasprostranjeniji nego što možda mislite. Tri virusa koja su istraživači pratili, poznata kao anelovirusi, nalaze se kod 80-90 odsto opšte populacije, ali još nije jasno kakva je njihova veza sa bolestima.
Važno je imati na umu da su, zbog podataka o sekvenciranju genoma koje su koristili, istraživači u ovoj studiji posmatrali samo DNK viruse, koji se skrivaju u DNK i preuzimaju je. Dodatna istraživanja mogla bi da obuhvate i RNK viruse, poput koronavirusa, koji funkcionišu drugačije.
I nije reč samo o trenutnim infekcijama koje utiču na naše zdravlje. Ponekad stari virusi koji su se "utkali" u naše genome pre eona, ali su izgubili sposobnost razmnožavanja, i dalje utiču na naše zdravlje na neobične načine.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Nature".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Vitalnost u užurbanom ritmu: Kako očuvati zdravlje u savremenom svetu
19.05.2026.•
0
U današnjem ubrzanom tempu života, naročito u urbanim sredinama poput Novog Sada, održavanje vitalnosti i dobrog zdravlja postalo je pravi izazov.
Zašto žene češće proveravaju štitnu žlezdu i koliko je jod važan za hormonalni balans?
19.05.2026.•
0
Umor, promene raspoloženja, manjak energije, osećaj iscrpljenosti ili problemi sa koncentracijom često se pripisuju stresu i svakodnevnom tempu života.
Kako čujete danas?
18.05.2026.•
0
Audiovox organizuje Open House akciju sa specijalnim pogodnostima u Novom Sadu, na Limanu, u sredu, 20. maja 2026.
Personalizovano lečenje hipertenzije: Genetski faktori ključni za izbor terapije
17.05.2026.•
0
Novi pristup lečenju arterijske hipertenzije (visokog krvnog pritiska) koji uzima u obzir individualne genetske karakteristike osobe razvili su specijalisti na Univerzitetu Sečenov u Rusiji.
Na kojoj ruci se meri pritisak: Izbegnite greške koje mogu promeniti rezultate
17.05.2026.•
2
Većina ljudi koji redovno kontrolišu krvni pritisak pretpostavlja da je jedino važno kada i koliko često to rade.
Studija: Posete muzejima mogle bi da uspore biološko starenje
17.05.2026.•
0
Pre nekoliko godina, neki lekari u Kanadi počeli su da svojim pacijentima "prepisuju" umetnost, dajući im besplatan pristup lokalnom muzeju.
Oči bi mogle da otkriju rizik od osteoporoze
17.05.2026.•
2
Oči su prozor u naše dublje zdravlje. Kao jedini spoljašnji produžetak centralnog nervnog sistema, ovi čulni organi mogu odražavati ne samo stanje našeg mozga i krvnih sudova, već i naših kostiju.
Iznenađujuće namirnice koje mogu izazvati kamen u bubregu
17.05.2026.•
0
Kamen u bubregu ima mnogo uzroka, od genetike do određenih lekova. Ali istraživanja su takođe pokazala da na njih može uticati i ono što jedete i pijete.
Buđenje usred noći nije slučajno: Šta znači period između 3 i 5 ujutru
16.05.2026.•
7
Tradicionalna kineska medicina objašnjava zašto se mnogi ljudi tokom noći bude baš u određeno vreme.
Kardiolozi otkrili koje "nezdrave" namirnice ipak konzumiraju
16.05.2026.•
0
Iako se često govori o namirnicama i pićima koje bi trebalo izbegavati zbog zdravlja srca, ni lekari se ne odriču baš svih svojih omiljenih navika.
Studija: Trećina kilograma izgubljenih pomoću lekova otpada na mišiće i koštanu masu
15.05.2026.•
0
Trećina telesne mase izgubljene uz pomoć lekova za mršavljenje poput Vegovi i Maundžaro otpada na mišiće i koštanu masu, a ne na masno tkivo, pokazalo je novo istraživanje.
Sindrom policističnih jajnika menja naziv
15.05.2026.•
0
Nakon više godina rasprave, sindrom policističnih jajnika će se preimenovati u poliendokrini metabolički ovarijalni sindrom, čime se bolje odražavaju višestruki efekti ovog stanja na organizam, saopštili su stručnjaci.
"Večne hemikalije" pronađene u 98,8 odsto testiranih uzoraka ljudske krvi
14.05.2026.•
0
"Večne hemikalije", koje su ranije povezivane sa brojnim zdravstvenim problemima, zaista su svuda. Sada su otkrivene u 98,8 odsto od 10.566 uzoraka krvi testiranih u novoj američkoj studiji.
Ako osetite ovakav bol u stomaku - potražite hitnu lekarsku pomoć
14.05.2026.•
2
Bol u stomaku je jedan od najčešćih razloga za posetu lekaru, ali stručnjaci upozoravaju da određene vrste bola nikako nisu normalne.
Jednostavan test od 30 sekundi mogao bi otkriti rizik od prerane smrti
14.05.2026.•
1
Jednostavan test koji traje samo 30 sekundi mogao bi otkriti mnogo više o zdravlju starijih osoba nego što se na prvi pogled čini.
Više od polovine građana Srbije predgojazno ili gojazno
14.05.2026.•
3
Gotovo 57 odsto stanovništva Srbije spada u kategoriju predgojaznih ili gojaznih, a taj zdravstveni problem izrazito je primetan i kod žena u menopauzi ili perimenopauzi.
Četiri vrste namirnica koje mogu da poremete dejstvo lekova
14.05.2026.•
0
Da li ste znali da ono što jedete može uticati na to koliko dobro vaši lekovi deluju?
Pet uobičajenih navika ispijanja kafe koje bi trebalo da izbegavate
14.05.2026.•
2
Iako kafa ima mnoge dokazane zdravstvene prednosti, neke uobičajene greške u njenom ispijanju mogu uticati na vaš nivo energije, san, hidrataciju i celokupno zdravlje.
Ako se bude pravila vakcina protiv hantavirusa - biće potrebno više godina da bude spremna
14.05.2026.•
4
Vakcina protiv hantavirusa može biti razvijena, ali ako se sprovede po svim standardima i prođe sva neophodna ispitivanja, taj proces bi mogao da potraje nekoliko godina.
Majke možda kriju tajnu ljudske dugovečnosti
13.05.2026.•
0
Mnogi od nas duguju svojim majkama sam opstanak do odraslog doba. To je težak posao, pobrinuti se da deca ne upadnu u opasne situacije.
Zašto imamo umnjake i da li će jednog dana potpuno nestati
13.05.2026.•
0
Postoji određena ironija u činjenici da jedan od najčešćih hirurških zahvata koji se danas izvodi kod mladih odraslih osoba postoji upravo zbog najprepoznatljivije osobine naše vrste - ljudskog mozga.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar