Veliko istraživanje otkriva zašto se neki virusi kriju u vašem telu do kraja života

Čak i najzdraviji među nama obično nose viruse u svojim telima. Ovi "skriveni" virusi mogu se vremenom ispoljiti kao bolest, ali inače miruju, izbegavajući detekciju, kako ne bi bili potpuno eliminisani.
Veliko istraživanje otkriva zašto se neki virusi kriju u vašem telu do kraja života
Foto: Pixabay
Novo istraživanje baca više svetla na uobičajene viruse koji su unutar ćelija zdravih ljudi, kao i na količinu virusa koju ljudi obično nose.
 
Tim predvođen istraživačima sa Medicinskog fakulteta Harvard analizirao je podatke iz uzoraka krvi i pljuvačke više od 917.000 ljudi iz tri medicinske baze podataka, tražeći obrasce u količini virusne DNK koja cirkuliše kroz telo kada infekcije ne prelaze u bolest.
Analizirajući genetske fragmente kako bi izračunali takozvano virusno opterećenje, ova mera pokazuje koji su virusi prisutni, kao i koliko se dobro imuni sistem bori protiv njih, piše ScienceAlert.
 
Istraživači su povezali nivo virusnog opterećenja sa specifičnim delovima ljudske DNK, uspostavljajući veze između određenih genetskih karakteristika i drugih demografskih faktora, kao što su starost i pol osobe, i njihove sposobnosti da potisnu viruse.
 
"Dolazimo do tačke gde možemo da koristimo ljudsku genetiku da pokušamo da odgovorimo na fundamentalna pitanja o patologiji koja nastaje zbog virusa", kaže genetičar i vodeći autor Nolan Kamitaki.
Podaci su otkrili 82 specifične lokacije (ili lokuse) u ljudskom genomu povezane sa količinom virusne DNK, posebno u glavnom kompleksu histokompatibilnosti (MHC) - centralnom kontrolnom sistemu imunog sistema.
 
Drugi obrasci su se pojavili za različite viruse. Na primer, Epštajn-Barov virus (EBV) postajao je češći sa godinama, dok je herpes virus HHV-7 opadao od srednjih godina. Virusno opterećenje EBV-a raslo je zimi, a opadalo leti, dok su drugi virusi bili stabilniji.
 
Korišćenjem statističke tehnike nazvane Mendelova randomizacija, istraživači su takođe dodatno razjasnili veze između virusa i određenih bolesti.
 
Tim je utvrdio da visoko virusno opterećenje EBV-a predstavlja direktan faktor rizika za razvoj Hočkinovog limfoma kasnije u životu.
 
Međutim, ista veza nije pronađena između EBV-a i multiple skleroze (MS), iako je EBV poznat okidač za MS. To je zanimljiv nalaz jer sugeriše da veza između MS-a i EBV-a zavisi od toga kako imuni sistem reaguje na virus, a ne od količine virusa prisutne u telu.
 
"Ovaj nalaz je primer zašto je istraživanje virusa u velikim genetskim biobankama važno", kaže Kamitaki.
 
Što se tiče EBV-a i Hočkinovog limfoma, povezanost sa visokim virusnim opterećenjem sugeriše da bi antivirusni lekovi potencijalno mogli smanjiti rizik od Hočkinovog limfoma - iako tu ideju još treba testirati.
 
Sa virusnim opterećenjem DNK bili su povezani i negenetski faktori, uključujući starost, pol i to da li neko puši. Većina virusa bila je češća kod muškaraca nego kod žena.
 
Istraživači mogu nadograditi ove nalaze kako bi dalje proučavali kako se rizik od bolesti razlikuje od osobe do osobe - čak i kada imaju iste viruse u telu.
Ovi virusi su rasprostranjeniji nego što možda mislite. Tri virusa koja su istraživači pratili, poznata kao anelovirusi, nalaze se kod 80-90 odsto opšte populacije, ali još nije jasno kakva je njihova veza sa bolestima.
 
Važno je imati na umu da su, zbog podataka o sekvenciranju genoma koje su koristili, istraživači u ovoj studiji posmatrali samo DNK viruse, koji se skrivaju u DNK i preuzimaju je. Dodatna istraživanja mogla bi da obuhvate i RNK viruse, poput koronavirusa, koji funkcionišu drugačije.
 
I nije reč samo o trenutnim infekcijama koje utiču na naše zdravlje. Ponekad stari virusi koji su se "utkali" u naše genome pre eona, ali su izgubili sposobnost razmnožavanja, i dalje utiču na naše zdravlje na neobične načine.
 
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Nature".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Magnezijum ili cink: Šta je bolje za san?

Magnezijum i cink su česti suplementi koji mogu pomoći sa snom i opuštanjem. U zavisnosti od toga kakve probleme sa snom imate, jedan može biti korisniji od drugog.