Provera da li lekovi za mršavljenje izazivaju suicidne misli: Farmakolog objašnjava o čemu je reč
Nedavno je Evropsko regulatorno telo za lekove upozorilo da postoji mogućnost da će se kod korisnika tri leka za mršavljenje pojaviti sklonost ka samoubilačkim mislima i samopovređivanju.
Evropska agencija za lekove ovo istražuje i o svemu će obavestiti javnost.
O kakvim lekovima se radi objašnjava za RTS prof. dr Radan Stojanović, klinički farmakolog.
Evropska agencija i Britanska agencija za lekove ispituju da li postoji povezanost između primene lekova za lečenje gojaznosti i samoubilačkih ideja i ponašanja i biće potrebno nekoliko meseci da se pogledaju izveštaji i da se to ispita pre nego što se donese konačni zaključak, napominje prof. dr Radan Stojanović.
"Uopšte kada pričamo o lekovima za gojaznost, mi možemo pričati o njihovoj pravilnoj upotrebi, a možemo pričati i o zloupotrebi. Upravo je taj čuveni lek semaglutid, pod zaštićenim nazivom ozempik, doneo na globalnom nivou prvo nadu pacijentima obolelim od šećerne bolesti, ali i veliku iluziju gojaznima", ističe profesor.
Kod dijabetičara je ta nada prerasla u zadovoljstvo i lek je ispoljio svoju efikasnost, dodaje farmakolog, a iluzija kod gojaznih da će korišćenjem ovog leka smršati i dostići željenu liniju, podgrevana je pre svega zahvaljujući društvenim mrežama. One su bile čuvari te iluzije kod gojaznih.
"I da iskoristim priliku i danas da kažem da društvene mreže nisu validan izvor informacije o lekovima. Na društvenim mrežama caruje nekompetentnost i praktično se vrši jedna estradizacija medicine. Svako misli da može da priča o lekovima, o lečenju, o bolesti i tako dalje. I mislim da to treba zaustaviti. Uglavnom vidite ko su promoteri tih reklama na internetu, na društvenim mrežama kad su ovi lekovi u pitanju", naglašava sagovornik RTS-a.
Mali broj prijavljenih slučaja, ali dovoljan za oprez
Istraga koja je pokrenuta odnosi se konkretno na lekove ozempik, saksendo i vigovi, tri leka koji se koriste kod dijabetesa. Ozempik je lek koji se koristi za lečenje dijabetesa melitusa, šećerne bolesti tip dva, dok su saksenda, lireglutid i semaglutid, u većoj dozi i vigovi, odobreni i za lečenje gojaznosti, objašnjava dr Stojanović.
"U našoj zemlji za lečenje gojaznosti trenutno imamo samo dva leka. Imamo saksendu i imamo drugi lek, kombinaciju naltraksona i bupropiona, neke dve aktivne supstance pod nazivom misimba. E sad, vidite, signal je primećen kao što ste rekli. Prema mojim nekim informacijama imamo preko 150 slučajeva. To je još uvek vrlo nizak broj, ali broj koji zahteva opreznost i koji zahteva dodatno istraživanje", napominje farmakolog.
Određeni broj neželjenih posledica se desio u Americi i u Evropi. Međutim kada se govori o lečenju gojaznosti, treba imati u vidu da je to kompleksna bolest i ne može se svesti samo na puki gubitak kilograma.
"Mnoge mentalne bolesti su povezane sa gojaznošću, na primer depresija. Pa zato dovoditi u vezu suicidne ideje, namere i ponašanja, samopovređivanje, sa primenom ovih lekova vrlo je opasno pre nego što se to detaljno ispita. Znači, ne treba ići u preuranjene zaključke. A sigurno će za oko dva-tri meseca Evropska agencija za lekove, kao i Britanska, izaći sa nekim jasnijim podacima da li postoji povezanost između primene ovih lekova i ovih neželjenih efekata", navodi profesor Stojanović.
S obzirom na to da veliki broj ljudi koristi ove lekove, izuzetno je niska frekventnost javljanja ovih neželjenih efekata, ali regulatorne agencije su to registrovale i žele da ispitaju slučaj do kraja.
Zloupotreba lekova
Ovi lekovi se dobijaju isključivo na recept, ali se ipak dešava da se nađu u slobodnoj prodaji i na crnom tržištu. Prof. dr Radan Stojanović naominje da se zloupotreba lekova uvek odvija u trouglu - pacijent, lekar i farmaceut.
"Ako je lekar propisao lek ozempik za lečenje gojaznosti, a ne za lečenje šećerne bolesti tipa dva, on je onaj koji krši propis i izaziva zloupotrebu lekova. Ako pacijent po svaku cenu želi da nabavi lek, ali mulekar ne propiše ili mu ne da apotekar, farmaceut u apoteci, on do njega neće doći. On se možda onda okreće crnom tržištu, a tu su rizici od nabavke lekova na taj način izuzetno veliki."
Pre svega, kada kupimo lek na taj način mi ne znamo šta smo uapravo kupili. Da li je to aktivna supstanca, da li je lek kontaminiran nekim drugim supstancama i tako dalje. To najbolje znaju sportisti koji posebno strahuju od nabavke različitih suplemenata ili lekova koje im neko nudi preko društvenih mreža i klone se toga. U takvim suplementima su često otkriveni tragovi nedozvoljenih supstanci, dodaje profesor.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Stručnjaci upozoravaju: Zbog ekrana imamo epidemiju kratkovidosti kod dece
20.12.2025.•
0
Deca koja provode više sati dnevno pred ekranima mobilnih telefona, tableta i računara imaju znatno veći rizik razvoja kratkovidosti koja poprima razmere epidemije, upozoravaju stručnjaci.
Teniski lakat ne muči samo tenisere: Zašto se javljaju bol i slabost u rukama i šakama?
19.12.2025.•
0
Kao posledica današnjeg načina života, primećuje se da sve više ljudi ima tegobe i bolove u vratu, ramenima i rukama.
Hrana za odojčad povučena sa tržišta u Hrvatskoj: Koliko je pronađena bakterija opasna za bebe?
18.12.2025.•
1
Tehnolog Srđan Đuričić kaže je da je bakterija Bacillus cereus, zbog koje je Hrvatska sa tržišta povukla hranu za bebe Aptamil AR1 i Ministarstvo zdravlja sprovelo hitnu proveru, poznata u prehrambenoj industriji.
"Batut": U Srbiji skoro 40 odsto više slučajeva oboljenja sličnih gripu i respiratornih infekcija
18.12.2025.•
1
U Srbiji je оd 8. dо 14. decembra registrovano 11.810 slučајеvа оbоljеnjа sličnih gripu i 15.691 slučај оbоlеvаnjа оd аkutnih rеspirаtоrnih infекciја.
Nova studija pokazala: Kod hospitalizovanih zbog kovida rizik od smrti za dve godine veći skoro 70 odsto
17.12.2025.•
2
Nova velika kohortna studija pokazala je da je kod odraslih pacijenata koji su preživeli hospitalizaciju zbog kovida, rizik od smrti u roku od dve godine znatno veći od njihovih vršnjaka koji nisu bili zaraženi.
Sezona gripa stigla ranije: Više obolelih i teže kliničke slike
16.12.2025.•
2
Grip je tu - jači, brži i nepredvidiviji nego ranijih godina.
Nedostatak joda zimi: Simptomi koje često zanemarujemo
16.12.2025.•
0
Tokom zimskih meseci se često kod ljudi uočavaju slične tegobe: konstantan umor, hladnoća, sporiji metabolizam i pad koncentracije.
Preuranjeni pubertet sve češći kod devojčica
15.12.2025.•
1
Epidemiološke studije pokazuju da se snižava granica početka puberteta, posebno kod devojčica, a mnoge studije upućuju na to da se taj trend dodatno ubrzao posle pandemije kovida.
VIDEO: Vaša krvna grupa utiče na rizik od ranog moždanog udara
15.12.2025.•
1
Istraživanja ukazuju na iznenađujuću vezu između krvne grupe i rizika od moždanog udara - ljudi sa jednom specifičnom krvnom grupom A imaju veću verovatnoću da dožive moždani udar pre 60. godine.
Stanišić: Sve što pojedemo ima plastiku i aditive u sebi
15.12.2025.•
2
Fizička hemičarka Svetlana Stanišić izjavila je da se plastika nalazi u svim telesnim tečnostima kod čoveka, da su deca pre rođenja izložena uticaju plastike i aditiva koji potiču od nje.
Hemikalija u tamnoj čokoladi mogla bi usporiti starenje
15.12.2025.•
1
Hemikalija pronađena u tamnoj čokoladi mogla bi pomoći u usporavanju starenja, sugerišu naučnici.
VIDEO: Ogromna studija otkriva odakle zapravo dolazi giht - i nije ono što smo mislili
15.12.2025.•
1
Giht se često dovodi u vezu sa prekomernim uživanjem u alkoholu ili nezdravoj hrani, ali istraživanja pokazuju da genetika ima mnogo veću ulogu u ovom bolnom artritičnom stanju nego što se ranije mislilo.
U Srbiji godinama nije registrovan nijedan slučaj lepre
15.12.2025.•
0
U Srbiji godinama nije registrovan nijedan slučaj lepre, izjavila je danas epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" dr Dragana Plavša.
"Džonson i Džonson" mora da isplati 40 miliona dolara ženama koje tvrde da je puder kriv za rak
15.12.2025.•
0
Kompaniji "Džonson i Džonson" (J&J) naloženo je da isplati ukupno 40 miliona dolara odštete dvema ženama koje tvrde da je bebi puder na bazi talka doprineo razvoju raka jajnika.
Pet razloga zašto treba redovno jesti pileću supu
15.12.2025.•
1
Supa sa piletinom i rezancima može biti deo uravnotežene ishrane.
Šta se dešava s vašim telom ako svakog dana jedete avokado
15.12.2025.•
5
Avokado je ukusan i sit i prava je nutritivna bomba. Prepun je vitamina, minerala, vlakana i zdravih masti.
Udruženje pacijenata Srbije: Uprkos obećanjima nije doneta nova lista inovativnih lekova
14.12.2025.•
1
Ove godine nije doneta nova lista inovativnih lekova, uprkos obećanju predsednika države Aleksandra Vučića i nadležnih institucija države, upozorilo je Udruženje pacijenata Srbije.
Nedovoljno spavanje može skratiti životni vek, pokazuje nova studija
14.12.2025.•
2
Ono vreme koje dobijete tokom dana ostajući budni do kasno moglo bi na kraju da vam skrati životni vek, prema novoj studiji koja povezuje nedovoljno spavanje sa nižom očekivanom dužinom života.
Naučnici otkrili: Gojaznost opasnija za visok krvni pritisak nego što se mislilo
13.12.2025.•
5
Gojaznost već godinama nosi reputaciju jednog od glavnih neprijatelja zdravlja srca i krvnih sudova.
Kralj Čarls Treći govorio o svom lečenju, promoviše rani skrining
12.12.2025.•
0
Britanski kralj Čarls Treći rekao je danas da će njegovi tretmani za lečenje raka biti smanjeni u sledećoj godini zahvaljujući ranoj dijagnozi, efikasnoj intervenciji i poštovanju lekarskih uputstava.
Rumunija potvrdila dva slučaja lepre, prvi posle više od 40 godina
12.12.2025.•
2
Rumunija je saopštila da su dve maserke u banji u severozapadnom gradu Kluž obolele od lepre, što su prvi potvrđeni slučajevi te bolesti u toj državi za više od 40 godina.
Komentari 4
Spale
W
Srpski
Brate Ala Si Nepismen.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar