Provera da li lekovi za mršavljenje izazivaju suicidne misli: Farmakolog objašnjava o čemu je reč
Nedavno je Evropsko regulatorno telo za lekove upozorilo da postoji mogućnost da će se kod korisnika tri leka za mršavljenje pojaviti sklonost ka samoubilačkim mislima i samopovređivanju.
Evropska agencija za lekove ovo istražuje i o svemu će obavestiti javnost.
O kakvim lekovima se radi objašnjava za RTS prof. dr Radan Stojanović, klinički farmakolog.
Evropska agencija i Britanska agencija za lekove ispituju da li postoji povezanost između primene lekova za lečenje gojaznosti i samoubilačkih ideja i ponašanja i biće potrebno nekoliko meseci da se pogledaju izveštaji i da se to ispita pre nego što se donese konačni zaključak, napominje prof. dr Radan Stojanović.
"Uopšte kada pričamo o lekovima za gojaznost, mi možemo pričati o njihovoj pravilnoj upotrebi, a možemo pričati i o zloupotrebi. Upravo je taj čuveni lek semaglutid, pod zaštićenim nazivom ozempik, doneo na globalnom nivou prvo nadu pacijentima obolelim od šećerne bolesti, ali i veliku iluziju gojaznima", ističe profesor.
Kod dijabetičara je ta nada prerasla u zadovoljstvo i lek je ispoljio svoju efikasnost, dodaje farmakolog, a iluzija kod gojaznih da će korišćenjem ovog leka smršati i dostići željenu liniju, podgrevana je pre svega zahvaljujući društvenim mrežama. One su bile čuvari te iluzije kod gojaznih.
"I da iskoristim priliku i danas da kažem da društvene mreže nisu validan izvor informacije o lekovima. Na društvenim mrežama caruje nekompetentnost i praktično se vrši jedna estradizacija medicine. Svako misli da može da priča o lekovima, o lečenju, o bolesti i tako dalje. I mislim da to treba zaustaviti. Uglavnom vidite ko su promoteri tih reklama na internetu, na društvenim mrežama kad su ovi lekovi u pitanju", naglašava sagovornik RTS-a.
Mali broj prijavljenih slučaja, ali dovoljan za oprez
Istraga koja je pokrenuta odnosi se konkretno na lekove ozempik, saksendo i vigovi, tri leka koji se koriste kod dijabetesa. Ozempik je lek koji se koristi za lečenje dijabetesa melitusa, šećerne bolesti tip dva, dok su saksenda, lireglutid i semaglutid, u većoj dozi i vigovi, odobreni i za lečenje gojaznosti, objašnjava dr Stojanović.
"U našoj zemlji za lečenje gojaznosti trenutno imamo samo dva leka. Imamo saksendu i imamo drugi lek, kombinaciju naltraksona i bupropiona, neke dve aktivne supstance pod nazivom misimba. E sad, vidite, signal je primećen kao što ste rekli. Prema mojim nekim informacijama imamo preko 150 slučajeva. To je još uvek vrlo nizak broj, ali broj koji zahteva opreznost i koji zahteva dodatno istraživanje", napominje farmakolog.
Određeni broj neželjenih posledica se desio u Americi i u Evropi. Međutim kada se govori o lečenju gojaznosti, treba imati u vidu da je to kompleksna bolest i ne može se svesti samo na puki gubitak kilograma.
"Mnoge mentalne bolesti su povezane sa gojaznošću, na primer depresija. Pa zato dovoditi u vezu suicidne ideje, namere i ponašanja, samopovređivanje, sa primenom ovih lekova vrlo je opasno pre nego što se to detaljno ispita. Znači, ne treba ići u preuranjene zaključke. A sigurno će za oko dva-tri meseca Evropska agencija za lekove, kao i Britanska, izaći sa nekim jasnijim podacima da li postoji povezanost između primene ovih lekova i ovih neželjenih efekata", navodi profesor Stojanović.
S obzirom na to da veliki broj ljudi koristi ove lekove, izuzetno je niska frekventnost javljanja ovih neželjenih efekata, ali regulatorne agencije su to registrovale i žele da ispitaju slučaj do kraja.
Zloupotreba lekova
Ovi lekovi se dobijaju isključivo na recept, ali se ipak dešava da se nađu u slobodnoj prodaji i na crnom tržištu. Prof. dr Radan Stojanović naominje da se zloupotreba lekova uvek odvija u trouglu - pacijent, lekar i farmaceut.
"Ako je lekar propisao lek ozempik za lečenje gojaznosti, a ne za lečenje šećerne bolesti tipa dva, on je onaj koji krši propis i izaziva zloupotrebu lekova. Ako pacijent po svaku cenu želi da nabavi lek, ali mulekar ne propiše ili mu ne da apotekar, farmaceut u apoteci, on do njega neće doći. On se možda onda okreće crnom tržištu, a tu su rizici od nabavke lekova na taj način izuzetno veliki."
Pre svega, kada kupimo lek na taj način mi ne znamo šta smo uapravo kupili. Da li je to aktivna supstanca, da li je lek kontaminiran nekim drugim supstancama i tako dalje. To najbolje znaju sportisti koji posebno strahuju od nabavke različitih suplemenata ili lekova koje im neko nudi preko društvenih mreža i klone se toga. U takvim suplementima su često otkriveni tragovi nedozvoljenih supstanci, dodaje profesor.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Ovo je šest grešaka tokom hodanja koje uništavaju kolena
11.02.2026.•
0
Hodanje je izuzetno korisna fizička aktivnost koja može smanjiti rizik od depresije, povišenog krvnog pritiska, dijabetesa, srčanih oboljenja i drugih zdravstvenih problema.
Vlada Francuske pozvala građane da jedu manje mesa - zbog klimatskih promena
11.02.2026.•
1
Francuska vlada je objavila Nacionalnu strategiju za ishranu, ishranu i klimu (Snanc) do 2030, koja preporučuje građanima da ograniče konzumaciju mesa i prerađevina i pređu na zdraviju ishranu koja manje utiče na klimu.
Vežbanje poboljšava zdravlje, ali ne mora da dovede do gubitka težine
10.02.2026.•
0
Vežbanje donosi mnoge koristi našem telu, ali gubitak težine nije jedna od njih.
Ako ste razmišljali da prestanete da pijete kafu: Ovo su posledice
10.02.2026.•
3
Kod osoba osetljivih na kofein i male količine mogu izazvati ubrzan rad srca, povišen krvni pritisak, nervozu i poremećaje sna.
Kafa i čaj sa kofeinom pomažu u smanjenju rizika od demencije
10.02.2026.•
0
Svakodnevno konzumiranje nekoliko šoljica kafe ili čaja sa kofeinom može blago da pomogne u očuvanju moždane funkcije i smanjenju rizika od demencije, saopštili su istraživači.
Jedna decenija u životu je iscrpljujuća više nego ostale
09.02.2026.•
3
Neki od nas se sećaju da smo imali više energije u svojim dvadesetim. Mogli smo da radimo do kasno, loše spavamo, izađemo uveče, brzo se oporavimo, i da se sledećeg dana opet osećamo sposobno.
Pronađen efikasan način za obnavljanje čula mirisa kod post-kovid sindroma
08.02.2026.•
2
Naučnici na ruskom Univerzitetu "Sečenov" proučavaju efikasnost treninga za obnavljanje čula mirisa kod ljudi sa post-kovid sindromom za koje trenutno ne postoje lekovi ili tretmani, saopštio je taj univerzitet.
Autizam verovatno podjednako pogađa dečake i devojčice
08.02.2026.•
0
Autizam je istorijski posmatran kao stanje koje češće pogađa muškarce i dečake nego žene i devojčice.
Studija u trajanju skoro pola veka otkriva u kom dobu dostižemo svoj fizički vrhunac
08.02.2026.•
3
Fizičke sposobnosti opadaju s godinama, ali mnogi od nas vole da misle da to neće predstavljati problem sve dok ne zakoračimo duboko u starost.
Zevanje ima iznenađujući efekat na mozak
08.02.2026.•
1
Zevanje ima neobičan i neočekivan uticaj na tok tečnosti koja štiti mozak, otkriva nedavna studija, iako još nije jasno kakav bi mogao biti uticaj ove promene.
Otkrivene bakterije unutar bubrežnog kamenja
08.02.2026.•
3
Po prvi put naučnici su otkrili dokaze o prisustvu bakterija skrivenih u "neinfektivnim" bubrežnim kamencima.
Retko stanje zbog kog su neki ljudi bukvalno alergični na hladnoću
08.02.2026.•
0
Za većinu ljudi hladno vreme je neprijatnost, zahtevajući dodatni sloj odeće ili pojačavanje grejanja. Za druge, izlaganje hladnoći može pokrenuti alergijsku reakciju dovoljno ozbiljnu da izazove kolaps.
Ostajete bez daha dok se penjete stepenicama? Evo kada treba da se zabrinete
07.02.2026.•
2
Osećaj da ostajete bez daha nakon penjanja uz jedan ili dva sprata stepenica čest je kod ljudi različitog uzrasta i nivoa fizičke kondicije.
Prva osoba koja će početi lečenje ruskom vakcinom protiv raka biće pacijentkinja iz Srbije
06.02.2026.•
8
Prva osoba na svetu koja će početi lečenje ruskom vakcinom protiv raka biće pacijentkinja iz Srbije, rekao je šef katedre patologije na Sečenovskom univerzitetu u Moskvi Sergej Boljević.
U Srbiji zabeleženo 9.300 slučajeva oboljenja sličnih gripu
05.02.2026.•
0
U Srbiji su od 26. januara do 1. februara zabeležena 9.303 slučaja oboljenja sličnih gripu.
Jod i imunitet: Važan saveznik organizma tokom zime
05.02.2026.•
0
Zima, osim hladnoće i snega, donosi i sezonu prehlada i gripa. Dok se najčešće govori o unosu vitamina C i D i cinku, još jedan element često zna da bude zapostavljen, a to je jod.
Stručnjaci: E-cigarete mogu izazvati kardiološke i kancerogene posledice
04.02.2026.•
1
Francuska agencija za hranu, životnu sredinu i zdravlje i bezbednost na radu (ANSES) saopštila je da je elektronska cigareta povezana sa potencijalnim srednjoročnim i dugoročnim zdravstvenim rizicima.
Studija: Ultraprerađena hrana više liči na cigarete nego na zdrave namirnice
04.02.2026.•
0
Ultraprerađena hrana više podseća na cigarete nego na tradicionalne zdrave namirnice i zahteva daleko strožu regulaciju, navodi se u novoj studiji istraživača sa Harvarda, Univerziteta u Mičigenu i Univerziteta Djuk.
Koje navike mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti?
03.02.2026.•
0
Zdravlje srca danas je mnogima veća briga nego ikada, naročito kada je reč o prevenciji ozbiljnih stanja poput srčanog udara ili bolesti srca.
Studija otkriva prelomnu tačku kada se kod muškaraca znatno povećava rizik od srčanog udara
03.02.2026.•
1
Skrining na rizik od srčanog udara bi trebalo da se obavlja ranije kod muškaraca, prema novoj studiji koja je otkrila da rizik od kardiovaskularnih bolesti počinje da raste kada su muškarci u srednjim tridesetim.
Bezbolno, brzo i precizno: Lasersko skidanje dioptrije u Očnoj klinici Bulevar
03.02.2026.•
0
Lasersko skidanje dioptrije danas se smatra jednom od najefikasnijih metoda za korekciju vida.
Komentari 4
Spale
W
Srpski
Brate Ala Si Nepismen.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar