Znate li šta je emocionalna glad?
Emocionalno prejedanje podrazumeva konzumiranje hrane koje ne prati fiziološke i biološke potrebe.
Foto: Pixabay
Dakle, radi se o nezdravom obrasacu ishrane koji u širem smislu jeste klasifikovan u psihijatrijske poremećaje iz grupe poremećaja ishrane, piše dr Marija Đurović za Stetoskop.info.
U slučaju da postoji i poremećaj raspoloženja ili anksiozni poremećaj, radi se o dva poremećaja kod jedne osobe - poremećaju ishrane i poremećaju iz grupe afektivnih i/ili anksioznih poremećaja. Emocionalna glad je u osnovi svih poremećaja ishrane, i kliničkih i subkliničkih oblika.
Šta je glad?
Postoji razlika između fiziološke gladi i uzimanja hrane iz nekih drugih razloga - emocionalne gladi. Obrasci ponašanja koji karakterišu fiziološku glad jesu sledeći:
- Javlja se postepeno i pojačava se vremenom.
- Postoji potreba za različitim namirnicama.
- Ne postoji žudnja o nekoj konkretnoj namirnici.
- Tokom obroka se javlja osećaj sitosti koji je signal da treba da se prestane sa konzumiranjem hrane.
- Posle obroka nema osećanja kajanja.
- Emocionalnu glad karakterišu sledeći obrasci ponašanja:
- Osećanje gladi koje se mora utoliti iznenada.
- Postoji potreba za određenom vrstom hrane.
- Osoba se prejeda i ne oseća sitost i punoću.
- Posle obroka postoji osećanje krivice ili stida.
Kako se uspostavlja odnos prema hrani?
Odnos prema hrani, prema osećanju gladi i sitosti i način na koji se hrana konzumira uspostavlja se još od rođenja. U odnosu prema hrani, važnu ulogu ima veza između majke i deteta, zato što predstavlja prvi značajan odnos, odnos koji formira model za kasnija iskustva. Osnova te primarne veze je hranjenje.
Hrana i prijatnost
Hranjenje i prijatnost su blisko povezani od najranijih dana života. Sa druge strane, teškoće hranjenja i glad su povezani sa neprijatnošću i neugodnošću. Najranije emocije su prvo ispoljene i doživljene u ovom odnosu.
Neke bebe imaju veću potrebu za kontaktom, dodirom, a neke ne mogu da tolerišu frustraciju koju osećaju. Majke, s druge strane, zbog sopstvenih poteškoća (npr. depresivnosti), nude hranu umesto da zbrinu druge potrebe deteta. Rezultat ove interakcije je da dete ne tumači tačno svoje unutrašnje stanje i ne može da odgovori na to na adekvatan način, da se samo umiri.
Za one koji nisu uspeli da nauče da postignu samoumirenje u situacijama kada je potrebna uteha, okretanje hrani ima smisla, jer je to delovalo ranije tokom života. Skoro svaki nerešeni psihodinamički konflikt koji se javlja u svakoj fazi psihoseksualnog razvoja može se povezati sa prejedanjem. Jasno je da konzumiranje hrane može biti povezano sa neutralizacijom neprijatnih osećanja, ali je jasno i da se radi o neprilagođenom obliku samolečenja.
Hranom se najčešće neutrališu osećanja kao što su: tuga, usamljenost, nezadovoljstvo, nervoza, frustracija, unutrašnji pritisak, anksioznost, krivica, nesigurnost.
Međutim, do prejedanja dolazi i u stanjima dosade ili umora. Dosadu možemo nazvati "kišobranom emocija", jer pokriva druga emocionalna stanja - usamljenost, prazninu, tugu. U stanju dosade može se javiti žudnja za nečim vrlo slatkim ili vrlo slanim, odnosno za nečim što će naglo podići nivo šećera u krvi i izazvati nagli skok neurotransmitera zbog kojih ćemo se na kratko osećati bolje. Unošenje ugljenih hidrata podiže nivo triptofana u mozgu, čime se ubrzava sinteza i oslobađanje serotonina što ima antidepresivne efekte.
Studije su pokazale da gojazni ljudi koji žude za ugljenim hidratima prijavljuju da se osećaju manje depresivno, smirenije i opuštenije nakon uzimanja obroka bogatih ugljenim hidratima. Zbog toga, određene osobe, slično zavisnicima od droga, biraju hranu bogatu ugljenim hidratima kako bi neutralisali bolna osećanja. Međutim, uprkos kratkotrajnom osećanju prijatnosti posle prejedanja, posebno ukoliko se radi o većim količinama hrane, osoba oseća krivicu ili stid.
Emotivno prejedanje i gojaznost
Emotivno prejedanje može dovesti do pojave drugih poremećaja ishrane, gojaznosti, dismorfofobčnih teogoba, depresivnosti. Emotivno prejedanje i gojaznost na neki način uslovljavaju jedno drugo: osoba se prejeda iz emocionalnih razloga i vremenom postane gojazna, a onda nezadovoljstvo zbog gojaznosti postane jedan od uzroka prejedanja.
Svako zna da ako iščupate korov na površini, on će ponovo izrasti. Da biste ga zauvek eliminisali, morate iščupati koren. Slično tome, naše skrivene emocije i misli koje su van našeg svesnog, motivišu mnoge naše akcije. Emocionalno prejedanje možda nema smisla razmatrano sa površnog aspekta, ali uvek postoji osnovno objašnjenje za to ponašanje.
Važno je da osobu koja ima ovaj problem pregleda psihijatar kako bi se postavila prava dijagnoza i kako bi se adekvatno moglo pristupiti lečenju. U inicijalnoj fazi lečenja, fokus je na tome da se prekine kompulzivno prejedanje, te se uključuje i nutricionista u lečenje.
Nutritivna edukacija je važan deo ranog tretmana i tretmana uopšte. Redukcijom konzumiranja hrane koje ima neku od funkcija koje smo gore naveli, može da dođe do ispoljavanja izrazitije depresivne i anksiozne simptomatologije. Važno je da psihijatar proceni depresivnost pacijenta te da u slučaju potrebe ordinira i odgovarajuću farmakoterapiju. Pomoć potražiti kod stručnih i edukovanih lica.
U međuvremenu dok se ne započne psihijatrijski i/ili psihoterapijski tretman svetujem sledeće:
- Prestanite sa dijetom. Mnogi pacijenti pokušavaju da reše emocionalnu ishranu tako što sprovode redukcionu dijetu. Sa psihološke tačke gledišta, dijeta uključuje deprivaciju što zauzvrat, dovodi do prejedanja i stvara se začarani krug.
- Utvrdite vezu između vaših emocija i vaše ishrane. Pacijenti često opisuju iskustvo "zombiranja" dok jedu, da su u stanju bez misli ili emocija. To prazno stanje je privremena zaštita od bola i misli.
- Razmislite koja su to specifična osećanja koja pokušavate da izbegnete. Mislite o sledećem: Šta vam je više potrebno u životu? U kojim oblastima se osećate uskraćeno?
- Razmislite da li jedete radi utehe. Jesti za utehu može značiti da želimo da o nama brine neko drugi, pa tako i ne čude izrazi "gladan ljubavi i gladan pažnje".
- Promenite način na koji razgovarate sa sobom. Kada počnete da kritikujete sebe, zamislite da kažete te reči nekom drugom. Da li biste ih izgovorili? Šta bi rekli drugoj, bliskoj osobi da se požali kako povremeno jede i prejeda se? Ponašajte se kao svoj najbolji prijatelj.
- Pronađite alternative za hranu. To može biti druženje, šetnja, sport, čitanje knjiga. Kada se osećate dobro smislite alternativne aktivnosti u kojima uživate i pokušajte da se njima prepustite a ne nekom ukusom zalogaju.
O "emocionalnom prejedanju" danas govori skoro svako - počev od nutricionista, trenera, zatim i ljudi koji se u svojoj svakodnevnoj praksi bave emocijama - psihijatri i psiholozi, pa sve do onih koji se sami bore sa ovim problemom i oni koji su se lečili od nekog oblika poremećaja ishrane. Termin emocionalno prejedanje je svakodnevnom govoru potpuno prihvaćen.
Ukoliko sumnjate na imate poremećaj ishrane, obratite se edukovanom licu.
Tekst je prvobitno objavljen na sajtu Stetoskop.info.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Kako sačuvati želudac i jednjak od tableta?
01.06.2026.•
0
Lekovi koji se uzimaju oralno mogu uticati na sistem za varenje na više različitih načina. Iako se neki od njih izdaju bez recepta, i obično su bezbedni i efikasni, mogu stvoriti štetne efekte kod nekih ljudi.
Pisanje olovkom ili na tastaturi: Velika razlika za mozak
31.05.2026.•
1
Naučnici upozoravaju da pisanje rukom možda nije samo stvar navike, već važan proces koji oblikuje način na koji mozak uči, pamti i povezuje informacije, iako sve veći broj dece gotovo da ne zna da drži olovku.
SZO: Usamljenost je problem za javno zdravlje
31.05.2026.•
0
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) u Izveštaju o društvenoj povezanosti upozorava da usamljenost i socijalna izolacija nisu samo neprijatan lični osećaj, već javnozdravstveni problem.
Godišnje oko 6.500 ljudi oboli od karcinoma pluća, devet od 10 obolelih su pušači
30.05.2026.•
1
Godišnje oko 6.500 ljudi oboli od karcinoma pluća, devet od 10 obolelih su pušači, a gotovo trećina stanovništva u Srbiji puši, rečeno je povodom Svetskog dana borbe protiv duvanskog dima.
Test krvi mogao bi da otkrije Alchajmerovu bolest decenijama pre simptoma
29.05.2026.•
0
Jednostavan krvni test koji meri karakteristične proteine povezane s razvojem Alchajmerove bolesti mogao bi da otkrije bolest decenijama pre pojave simptoma, pokazalo je novo istraživanje.
Novi lek protiv hepatitisa B smanjio virus do nivoa koji imuni sistem može da kontroliše
28.05.2026.•
0
Novi, eksperimentalni lek za hepatitis B omogućava nekim pacijentima da prekinu lečenje bez pokazivanja znakova tog opasnog virusa jetre, što se naziva "funkcionalnim lekom", objavili su danas istraživači.
Šire se staništa komaraca u Evropi: Pretnja od novih žarišta
28.05.2026.•
1
Rast globalnih temperatura mogao bi da proširi područja pogodna za život komaraca i poveća rizik od širenja virusa širom sveta, pokazuje novo istraživanje.
Kako jod pomaže organizmu u smanjenju celulita?
28.05.2026.•
0
Celulit nije samo estetski problem - njegov nastanak povezan je sa usporenom cirkulacijom, zadržavanjem tečnosti, hormonalnim disbalansom i načinom života.
Od septembra u Kliničkom centru Srbije počinje da radi prvi Centar za multiplu sklerozu
27.05.2026.•
3
Srbija dobija Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti u Univerzitetskom Kliničkom centru Srbije, koji bi trebalo da počne da radi do septembra ove godine, a reč je o prvom centru takvog tipa u regionu.
Više od 50 odsto karcinoma se mogu sprečiti: Pušenje jedan od glavnih uzroka
25.05.2026.•
5
Nova istraživanja su identifikovala nekoliko načina na koje se može smanjiti rizik od nastanka raka.
Srbija na prvom mestu u Evropi po smrtnosti od raka kože
25.05.2026.•
2
Srbija po broju obolelih od melanoma zauzima između 10. i 15. mesta u Evropi, ali da je po smrtnosti od te bolesti na prvom mestu izjavio je Predsednik Udruženja obolelih od melanoma Savo Pilipović.
Raste potrošnja antidepresiva i sedativa u Srbiji
25.05.2026.•
6
Lekovi za smirenje i antidepresivi u Srbiji su postali svakodnevni alat za suočavanje sa stresom, anksioznošću i emocionalnim pritiscima.
Batut: Za nedelju dana oko 4.400 slučajeva oboljenja sličnih gripu
24.05.2026.•
0
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je na teritoriji Srbije od 11. do 17. maja zabeleženo 4.441 slučaja oboljenja sličnih gripu.
"Magične pečurke" pomažu u lečenju zavisnosti od kokaina
24.05.2026.•
0
Jedna doza psilocibina, psihoaktivne supstance iz halucinogenih pečuraka, mogla bi da bude efikasan tretman za zavisnost od kokaina, pokazali su rezultati kliničkog istraživanja objavljenog u časopisu "Jama Network Open"
Posebna grupa matičnih ćelija štiti zube od karijesa i propadanja
24.05.2026.•
0
Oružje za borbu protiv prirodnog starenja zuba, koje ih s vremenom čini sve krhkijim i podložnijim oštećenjima izazvanim karijesom, nalazi se u posebnoj grupi matičnih ćelija smeštenih unutar zubne pulpe.
Plastična kuvala oslobađaju gotovo tri milijarde plastičnih čestica u šolju vode
24.05.2026.•
3
U decembru 2025. godine, istraživači sa Univerziteta Kvinslend objavili su studiju čiji bi nalazi mogli naterati potrošače da dvaput razmisle o korišćenju plastičnog kuvala sledeći put kada požele lepu šolju čaja.
Mnogi imaju dlake na nožnim prstima: Da li je to normalno?
24.05.2026.•
0
Dlake na nožnim prstima često su normalna pojava i mogu biti znak dobre cirkulacije, ali njihov iznenadni rast ili opadanje ponekad može ukazivati na zdravstveni problem ili nuspojavu lekova.
Koliko dugo bi trebalo da možete da sedite uza zid
24.05.2026.•
0
U svetu vežbi za donji deo tela, sedenje uza zid često pada u drugi plan, zanemareno u korist drugih osnovnih vežbi poput mrtvog dizanja i čučnjeva.
Razvijena nova metoda za dijagnostikovanje bolesti materice pomoću analiza krvi
23.05.2026.•
0
Dijagnostiku bolesti endometrijuma (unutrašnje sluzokože materice) razvili su ruski naučnici analizom krvi uz korišćenje minimalno invazivne metode koja se zove Ramanova spektroskopija (SERS).
Šta vaš rukopis govori o zdravlju mozga i riziku od demencije?
22.05.2026.•
4
Kada je grupa starijih ljudi u Portugalu radila testove pisanja, naučnici su pronašli vezu između načina na koji pišu i zdravlja njihovog mozga.
Polno prenosive bolesti u porastu širom Evrope
21.05.2026.•
2
Polno prenosive bolesti su u porastu širom Evrope, a broj slučajeva gonoreje i sifilisa dostigao je rekordan nivo u 2024. godini, pokazuju najnoviji zvanični podaci.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar