Kako znati da su nam bubrezi, jetra i pankreas zdravi i na šta ukazuje povišen bilirubin u krvi
Biohemijske laboratorijske analize pokazuju opšte zdravstveno stanje jetre, pankreasa i bubrega a što je bolja dijagnostika, to su i naši vitalni organi zdraviji, kaže za 021.rs dr Ivana Isakov.
Foto: Pixabay
"U današnje vreme postoji veliki broj biohemijskih tekstova. Osnovni paket biohemijskih analiza je neophodno uraditi pre postavljanja dijagnoze, ali i prilikom praćenja i kontrole zdravstvenog stanja pacijenta. Biohemijske analize krvi mogu utvrditi opšte zdravstveno stanje pacijenta, ali i druge faktore koji potencijalno mogu da ukažu na stanja poput nekroze, oboljenja bubrega, jetre ili pankreasa i bolesti kostiju", kaže dr Isakov za 021.rs.
Doktorka Isakov navodi da biohemijski testovi podrazumevaju grupe testova za procenu statusa glikoregulacije kao što je šećer u krvi, testove za procenu funkcije bubrega kao što su, urea, kreatinin i mokraćna kiselina i jetre kojim se proveravaju bilirubini, transaminaze i gama gt, odnosno, enzim čija je najveća koncentracija u jetri a merenje nivoa tog enzima u krvi pruža korisne informacije o zdravlju jetre i žučnih kanala.
"Ovi laboratorijski nalazi se uvek tumače u zajedničkom kontekstu sa drugim dijagnostičkim alatima i u skladu sa anamnezom i fizikalnim pregledom pacijenta i jedino sa tim, objedinjenim pristupom, može se izvesti realan zaključak o zdravstvenom stanju pacijenta. To znači da nam laboratoorijski rezultati daju samo smernice za dalje postupanje u smislu, da li je potrebno periodično praćenje ili postoji potreba za nekim daljim, specifičnijim ispitivanjima, odnosno potreba da se primeni neki terapijski protokol".
Bolja dijagnostika - zdravija jetra
Jetra je centar metaboličkih procesa u ljudskom organizmu. Doktorka Isakov naglašava da je to organ koji se često naziva "centralnom laboratorijom organizma" a ljudi uglavnom nisu ni svesni koliko je uloga jetre značajna za organizam.
"Danas se zna da jetra obavlja više od 500 različitih vitalnih funkcija ljudskog organizma. To je, pre svega, proizvodnja žuči, apsorbovanje i metabolizam bilirubina, održavanje mahanizama hemostaze, zatim metabolizam masti, ugljenih hidrata i proteina. U jetri se proizvodi najveći deo belančevina plazme a ovaj organ obavlja jednu od najvažnijih uloga u procesima koagulacije krvi", ističe dr Isakov.
Jetra je, pored svojih značajnih i brojnih funkcija u ljudskom organizmu zapravo i organ koji je podložan brojnim bolestima. Virusne infekcije, preterana konzumacija alkohola, pušenje, korišćenje nedozvoljenih supstanci i neadekvatna ishrana u kojoj dominira masna hrana, ugrožavaju normalnu funkciju jetre kao centra metaboličkih procesa.
"Sve to se može smatrati samo nekim od faktora rizika koji mogu dovesti do stvaranja oštećenja na jetri, odnosno, mogu narušiti vitalne funkcije ovog organa. U cilju što preciznije dijagnostike oboljenja i procene funkcionalnog stanja jetre, najčešće primenjujemo kombinaciju više dijagnostičkih testova koji su nam prva orjentacija o stanju jetre i žučnog sistema", objašnjava ona.
Značaj analize bilirubina
Analiza bilirubina, transaminaze čija kontrola pomaže u prevenciji bolesti jetre i infarkta miokarda, alkalna fosfataza i testiranje enzima gama gt su najčešće analize koje spadaju u grupu testova kojima se proverava funcija jetre ali i preciznije dijagnostikuju oboljenja ovog važnog ljudskog organa.
"Prilikom tumačenja bilo kojih analiza, samim tim i onih koje se odnose na procenu funkcionalnog stanja jetre, uvek je bitno da pacjent u laboratoriju dođe adekvatno pripremljen po preporukama koje mu da ordinirajući ili izabrani lekar jer u suprotnom, neadekvatna priprema može da utiče na kvalitet uzorka i samim tim i na rezultate laboratorijske analize", naglašava dr Isakov.
Bez obzira na to što na svakom laboratorijskom rezultatu postoje navedene referentne vrednosti, papir sa rezultatima laboratorijskih analiza uvek treba odneti ordinirajućem ili lekaru koji je uputio pacjenta u laboratoriju jer te rezultate uvek treba da tumači lekar a ne pojedinac, odnosno, pacijent. Kada je reč o bilirubinu, dr Isakov naglašava da on ima nekoliko važnih funkcija u organizmu jer je, pre svega, indikator zdravlja jetre i crvenih krvnih zrnaca.
"Bilirubin učestvuje u eliminaciji produkata metabolizma i u zaštiti od oksidativnog stresa. On se, međutim, skoro potpuno eliminiše iz organizma i njegova normalna koncentracija je veoma mala. Snižene vrednosti bilirubina u krvi obično nisu uzrok za zabrinutnost i retko su indikatori za zdravstvene probleme".
Povišen bilirubin u krvi može ukazivati na pogoršanje različitih medicinskih stanja jer utiče na jetru i žučne puteve ili na sam proces razgradnje krvih zrnaca.
"Takvi nalazi uglavnom obuhvataju oboljenja jetre kao što su hepatitis, ciroza, probleme sa žučnim putevima kao što su postojanje kamena u žuči i tumore koji blokiraju žučne kanale. Povišeni bilirubini mogu da otkriju i hemolitičku anemiju gde imamo povećanu razgradnju krvnih zrnaca, može ukazivati na neke genetske poremećaje a dešava se da na povišen bilirubin utiču i određeni lekovi i infekcije", precizira dr Isakov.
Zanimljivo je i to da povišen bilirubin može biti posledica umora, hronične nenaspavanosti ali i većeg fizičkog napora pre svega treniranja i korišćenja raznih suplemenata kao što su proteini. Povišen bilirubin imaju i konzumenti velike količine alkohola i raznih narkotika.
Dva važna enzima: ALT i AST pokazuju da li jetra pravilno radi
Ova dva važna enzima, osim u jetri, nalaze se u manjoj koncentracijii u bubrezima, mozgu, pankreasu, mišićima, plućima i srcu a prisutni su i u krvotoku.
Jetra koristi transaminaze ALT i AST da bi proizvela glikogen, odnosno, šećer koji organizmu obezbeđuje neophodnu energiju.
"Transaminaze su najčešće određivani enzimi seruma i, praktično se dijagnoza hepatične disfunkcije se bez njih ne može zamisliti. Tu imamo dobro poznate ALT i AST enzime i to su enzimi koji su inače zastupljeni u različitim tkivima, u srcu, mišićima ili u jetri. Kada govorimo o dijagnostičkom značaju ovih enzima, ALT ima veću dijagnostičku osetljivost za hepeatobilijarna oboljenja u odnosu na enzim AST jer je prvenstveno prisutan u ćelijama jetre", kaže Isakov.
Povećana vrednost ovih enzima sreće se u akutnim, virusnim, toksičnim ili nekim drugim hepatitisima, takođe u akutnim ili hroničnim bolestima jetre različitog porekla kod hronične disfunkcije hepatocita, u oboljenjima pankreasa zbog pritiska na žučne puteve, mišićnoj distrofiji ali i raznim drugim stanjima.
Doktorka Isakov kaže za 021 da je I kod biohemijskih laboratorijskih analiza neophodno pripremiti pacijente jer, kaže, adekvatna priprema od strane lekara ali I poštovanje uputstava I procedura od strane pacijenata dovode do preciznijih rezultata a samim tim I do bolje dijagnostike I terapije bolesti.
Osnovne laboratorijske analize se, po pravilu, rade tokom svih devet meseci trudnoće. Trudnice proveravaju kompletnu krvnu sliku, status gvožđa zbog potencijalne anemije, vrednosti uree i kreatinina jer su to parametri koji daju uvid u rad bubrega, zatim, proveravaju se i jetra I status glukoze a obavezan je I pregled urina sa sedimentom.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Lekari preporučuju korišćenje bidea: Ovo su razlozi
02.02.2026.•
4
Nekada smatrani neobičnošću, bidei postaju sve češći jer sve više ljudi traži higijensku i održivu alternativu toalet papiru ili "korišćenju ruke za upravljanje određenim fizičkim poslovima".
U SAD značajno povećana stopa preživljavanja obolelih od raka
01.02.2026.•
0
U Sjedinjenim Američkim Državama postignut je značajan napredak u borbi protiv raka.
Geni imaju veću ulogu u dugovečnosti nego što se mislilo
01.02.2026.•
1
Genetika određuje čak do 55 odsto životnog veka čoveka, pokazalo je istraživanje objavljeno u naučnom časopisu "Science".
Nedovoljno sna oštećuje moždane ćelije
01.02.2026.•
0
Studija koju su vodili istraživači sa Univerziteta u Kamerinu u Italiji otkrila je da masna izolacija koja štiti neurone može biti oštećena kada ne spavamo, što kompromituje našu mentalnu obradu.
MRI snimci pokazali: Vežbanje zaista podmlađuje mozak
01.02.2026.•
0
Pored boljeg sna, regulacije telesne težine i produženog životnog veka, možda možemo dodati i mlađi moždani profil kao još jedan razlog za vežbanje.
Studija: Seda kosa možda štiti od raka
01.02.2026.•
0
Kako starimo, sve više sedimo, što bi moglo biti znak da telo smanjuje rizik od raka, sugeriše jedna studija.
Koliko je najduže što je neko bio klinički mrtav - a zatim se vratio u život
01.02.2026.•
0
Kada nekome srce prestane da kuca, moždane ćelije počinju da umiru u roku od nekoliko minuta. Ali ponekad, oni ipak mogu da se vrate iz mrtvih.
Nacionalni dan bez duvana: U Srbiji pušenje godišnje odnese 19.000 života
31.01.2026.•
4
Nacionalni dan bez duvana u Srbiji obeležava se danas, a njegov cilj je da ukaže na štetne zdravstvene, socijalne i ekonomske posledice upotrebe duvana.
Za nedelju dana skoro 10.000 slučajeva oboljenja sličnih gripu
30.01.2026.•
0
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je u Srbiji od 19. do 25. januara zabeleženo 9.960 slučajeva oboljenja slična gripu.
Šta je najbolje da pijete za zdravlje creva?
30.01.2026.•
2
Dobra hidratacija ključna je za zdravlje celog organizma, ali i za pravilno funkcionisanje digestivnog sistema.
Neophodna modernizacija sistema skrininga raka grlića materice
29.01.2026.•
1
Od raka grlića materice u Srbiji svakog dana premine najmanje jedna žena, a ta bolest se, u velikoj meri, može sprečiti.
Istraživanje: Ljudi koji ostaju budni do kasno imaju veći rizik od lošeg zdravlja srca
29.01.2026.•
1
Ljudi koji prirodno ostaju budni do kasno, poznati kao "noćne sove", imaju lošije zdravlje srca i veći rizik od srčanog i moždanog udara u poređenju sa onima koji rano ustaju.
Naučnici otkrili rani signal demencije skriven u romanima Terija Pračeta
29.01.2026.•
3
Najraniji znaci demencije retko su dramatični.
Osobe koje jedu meso imaju veće šanse da dožive 100 godina, ali postoji jedna caka
29.01.2026.•
0
Ljudi koji ne jedu meso mogu imati manju verovatnoću nego mesožderi da dožive 100 godina, prema nedavnoj studiji.
Listovi na nogama pozvati su i kao "drugo srce": Zašto su toliko važni?
28.01.2026.•
1
Većina ljudi mišiće listova doživljava isključivo kao pomoć pri hodanju, trčanju ili održavanju ravnoteže.
Tri skrivena znaka da nesvesno škrgućete zubima
27.01.2026.•
0
Danju ili noću, mnogi od nas škrguću ili stiskaju zube, a da toga nisu ni svesni.
Studija: Prekomerna težina povećava rizik od vaskularne demencije
27.01.2026.•
1
Prekomerna težina značajno povećava rizik od razvoja vaskularne demencije, prema najnovijoj studiji naučnika u Velikoj Britaniji i Danskoj, preneo je Euronews.
Minaqua pod lupom struke: Mineralna voda sa stručnom potvrdom kvaliteta
27.01.2026.•
0
Kompanija BB MINAQUA, proizvođač prirodne mineralne vode, već godinama opravdava poverenje potrošača zahvaljujući kvalitetu i jedinstvenom mineralnom sastavu svoje vode.
Pametne pilule bi mogle da prijave da li ih pacijenti uzimaju
25.01.2026.•
1
Eksperimentalna tableta može da pošalje signal da je progutana, tvrde istraživači.
Studija: Jedno antitelo može da prepolovi broj migrena
25.01.2026.•
1
Nespecifično antitelo fremanezumab može da smanji za 50 odsto broj napada migrene kod dece, pokazala je najnovija međunarodna klinička studija u kojoj je učestvovao IRCCS San Rafaele u Rimu.
Rak i Alchajmerova bolest retko kad dolaze istovremeno - naučnici istraživali zašto
25.01.2026.•
0
Decenijama su istraživači primećivali da se rak i Alchajmerova bolest retko javljaju kod iste osobe, što je podstaklo nagađanja da jedno stanje možda pruža određeni stepen zaštite od drugog.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar