Neurolozi upozoravaju: Ova popularna pića ozbiljno štete zdravlju mozga
Često razmišljamo o ishrani kao o načinu poboljšanja fizičkog zdravlja, kao što je održavanje optimalne telesne težine, zdravlja srca i ravnoteže šećera u krvi.
Međutim, ishrana takođe može uticati na kognitivno zdravlje.
"Naš mozak je organ koji zahteva veliku količinu energije i zavisi od stalnog snabdevanja hranljivim materijama da bi pravilno funkcionisao. Ono što jedemo i pijemo može uticati na funkciju mozga i kratkoročno i dugoročno", kaže neurolog dr Džoel Salinas za "Paradu", prenosi Index.hr.
On takođe dodaje da neka pića sadrže esencijalne hranljive materije koje podržavaju zdravlje mozga, dok druga mogu doprineti "upali, oksidativnom stresu ili promenama u strukturi mozga tokom vremena".
Prema dr Salinas, razumevanje ovih efekata može nam pomoći da donesemo pametnije odluke koje će zaštititi pamćenje, koncentraciju i ukupnu funkciju mozga kako starimo.
On i drugi neurolozi otkrili su tri najgora pića za zdravlje mozga i dali savete šta da piju umesto njih.
Dijetalni gazirani napici
Iako se dijetalni gazirani napitci ponekad predstavljaju kao "zdravija" verzija običnih gaziranih pića sa šećerom, neurolozi upozoravaju da to možda nije najbolji izbor za mozak.
"Brojne studije su pokazale da aspartam, veštački zaslađivač koji se koristi kao zamena za šećer u mnogim prehrambenim proizvodima, može imati negativan uticaj na zdravlje mozga", upozorava neurolog dr Mil Etjen.
Voćni sokovi
Voćni sokovi mogu predstavljati rizik po zdravlje mozga ako su puni dodatnih šećera.
Dr Salinas ističe da je jedna studija posebno pokazala povezanost između fruktoze i saharoze, koje su uobičajene u voćnim sokovima, i povećanog rizika od demencije, prenosi Index.hr.
"Ovi nalazi ukazuju na to da prekomerni unos šećera može doprineti starenju mozga i neurodegenerativnim bolestima, verovatno kroz upalu, insulinsku rezistenciju i oksidativni stres", kaže dr Salinas.
Dr Etijen dodaje da promene u nivou šećera mogu izazvati umor, probleme sa koncentracijom i zamagljivanje mozga, što može dovesti do razdražljivosti i promena raspoloženja.
Alkohol
Umerena konzumacija vina, posebno crnog vina, istorijski je bila povezana sa boljim zdravstvenim ishodima. Iako neki stručnjaci pominju da nekoliko studija ukazuje na to da umerena konzumacija vina može poboljšati zdravlje mozga, oni ne preporučuju testiranje ove teorije.
Studija iz 2022. pokazala je da čak i jedno do dva pića dnevno mogu smanjiti volumen mozga, posebno u regionima koji utiču na kogniciju.
Dr Salinas ističe da ove promene u strukturi mozga ukauiju na to da alkohol, čak i u malim količinama, možda nije tako bezopasan kao što se ranije mislilo.
Dakle, neurolozi tvrde da su najbolji izbori za zdravlje mozga obična voda, sokovi od povrća, kokosova voda i zeleni čaj.
Takođe preporučuju ishranu bogatu zdravim mastima i antioksidansima, kao što je mediteranska dijeta, koja pomaže u smanjenju upale i podržava funkciju mozga.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Kako mozak uči da voli kafu, čokoladu, masti i šećer?
17.11.2026.•
0
Iako nam prvi gutljaj kafe često nije prijatan zbog njenog gorkog ukusa, vremenom možemo da počnemo da uživamo u njoj.
Nova definicija gojaznosti mogla bi da poveća broj ljudi koji se smatraju gojaznim
17.11.2026.•
0
Nova definicija gojaznosti, koju je predložila međunarodna grupa od 56 stručnjaka, mogla bi da dovede do povećanja broja ljudi kojima se dijagnostikuje ovo stanje.
U Srbiji 15.000 smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha: Šta nova vlast može da uradi?
16.11.2026.•
10
Sezona grejanja ponovo stavlja na ispit kvalitet vazduha u Srbiji i odgovornost onih koji treba da ga zaštite.
Rak debelog creva ne mora imati simptome: Kad je vreme za posetu lekaru?
16.11.2026.•
3
Rak debelog creva može dugo da se razvija bez jasnih simptoma, zbog čega je njegovo rano otkrivanje od presudnog značaja za uspešno lečenje.
Redovno ispijanje kafe povezano sa raznovrsnijim crevnim bakterijama i učestalijim kontrakcijama creva
15.11.2026.•
0
Redovno konzumiranje kafe povezano je sa promenama u funkcionisanju digestivnog sistema, uključujući učestalije kontrakcije debelog creva i veću raznovrsnost crevnih bakterija.
Čistiji vazduh u spavaćoj sobi mogao bi da pomogne u regulisanju šećera u krvi
15.11.2026.•
1
Korišćenje prečišćivača vazduha u spavaćoj sobi moglo bi da pomogne osobama sa predijabetesom da održe stabilniji nivo šećera u krvi.
Dvadeset najjačih bolova koje čovek može da doživi
15.11.2026.•
3
Bol je neprijatan osećaj kojim nas telo upozorava da nešto nije u redu. Dok neke vrste bola brzo prolaze, druge mogu trajati mesecima ili godinama i znatno narušiti kvalitet života.
Ako je zubna gleđ najtvrđe tkivo: Zašto ljudi imaju toliko karijesa?
15.11.2026.•
0
Nelečeni karijes na stalnim zubima najčešće je zdravstveno obolenje na planeti.
Koža muškaraca i žena obnavlja se na različite načine
15.11.2026.•
0
Novo istraživanje pokazalo je da se ćelije kože kod mužjaka i ženki miševa obnavljaju na različite načine, što bi moglo da objasni razlike u brzini zarastanja rana.
Način hodanja može da otkrije Parkinsonovu bolest i do sedam godina pre dijagnoze
15.11.2026.•
1
Promene u načinu na koji ljudi pomeraju ruke tokom hodanja mogle bi da budu jedan od najranijih znakova Parkinsonove bolesti, čak i sedam godina pre postavljanja dijagnoze.
Supa od guštera, prljave čarape, alkohol: Ovako se širom sveta leče kašalj i bol u grlu
15.11.2026.•
2
U vreme kada lekovi nisu bili dostupni na svakom koraku, bilo je uobičajeno zubobolju lečiti rakijom, upaljene zglobove obmotavati kupusom, a kašalj smirivati karamelizovanim šećerom rastvorenim u mleku.
Sindrom supermarketa: Zašto neki ljudi osećaju vrtoglavicu i mučninu u prodavnicama i gužvi
15.11.2026.•
2
Za neke ljude odlazak u supermarket predstavlja sasvim običnu aktivnost, dok drugima može izazvati vrtoglavicu, mučninu, dezorijentaciju i osećaj gubitka ravnoteže.
U Srbiji 440.000 ljudi ima dijagnostikovan dijabetes
14.11.2026.•
4
U Srbiji 440.000 odraslih osoba ima dijagnostikovan dijabetes i nalazi se u sistemu zdravstvene zaštite, a njih 220.000 nema postavljenu dijagnozu dijabetesa i ne zna za svoju bolest.
Broj zuba mogao bi da ukaže na rizik od demencije
14.11.2026.•
2
Novo istraživanje sprovedeno u Japanu ukazuje na povezanost gubitka zuba i povećanog rizika od demencije.
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba
12.11.2026.•
0
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba, saopšteno je iz Institut za neonatologiju u Beogradu uoči obeležavanja Svetskog dana prevremeno rođene dece u nedelju, 15. novembra.
Otpornost bakterija na antibiotike sve veći problem u Evropi
11.11.2026.•
2
Otpornost bakterija na antibiotike, koja je u EU uzrok oko 35.000 smrtnih slučajeva godišnje, postaje se raširenija pojava.
"Dobra" telesna mast povezana sa manjim rizikom od anksioznosti i depresije
11.11.2026.•
1
Novo istraživanje pokazalo je da osobe kod kojih je prisutno aktivno smeđe masno tkivo imaju manje zabeleženih dijagnoza anksioznosti i depresije.
Prekrštene noge, kreme, sunčanje: U koje od ovih mitova o venama verujete?
10.11.2026.•
3
U Srbiji se počinje sa istraživanjem o tome šta građani znaju od zdravlju vena.
Od početka 2026. godine 27 slučajeva malih boginja u Srbiji
10.11.2026.•
3
Od početka 2026. godine, zaključno sa 8. novembrom, na teritoriji Srbije registrovano je 27 slučajeva morbila, objavio je Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".
Kamen u urinarnom traktu: Kako se uklanja i kada je potrebno lasersko razbijanje?
10.11.2026.•
0
Kamen u urinarnom traktu jedan je od čestih uroloških problema koji može izazvati intenzivan bol, nelagodnost i otežano mokrenje.
Za samo 1 evro dnevno: Onlajn kamp koji spaja trening, ishranu i svakodnevni rad na sebi uz Nemanju Milovića
09.11.2026.•
0
Zašto je ovaj onlajn kamp drugačiji? Pored programa treninga za žene i muškarce, on sadrži i program ishrane za svačije ciljeve individualno, vežbe disanja, jutarnje i večernje rutine i ceo deo posvećen radu na sebi.
Komentari 1
Aleksej
Ovaj, sta sam ono poco da pricam...
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar