Pogledajte koje su razlike između netolerancije na gluten i celijakije
Iako netolerancija na gluten i celijakija dele mnoge slične simptome, jedna može izazvati oštećenje creva i neuhranjenost. Dakle, koja je razlika?
Foto: Pixabay (ilustracija)
Ishrana bez glutena znači eliminisanje uobičajenih namirnica – poput hleba, testenina i rezanaca – koje sadrže gluten, protein koji se uglavnom nalazi u pšenici, ječmu i raži, piše The Conversation, a prenosi N1.
Nemaju svi koji se pridržavaju ishrane bez glutena neko osnovno stanje. Ali ako osetite mučninu, nadimanje ili bol u stomaku nakon jedenja glutena, to bi mogao biti znak netolerancije na gluten ili celijakije, smatraju Jasmin Probst profesorka, Fakultet za medicinske, autohtone i zdravstvene nauke i akreditovani dijetetičar na Univerzitetu u Volongongu i Olivija Vils, vanredni predavač, Ishrane i dijetetike na istom univerzitetu.
Iako netolerancija na gluten i celijakija dele mnoge slične simptome, jedna može izazvati oštećenje creva i neuhranjenost. Dakle, koja je razlika?
Šta je celijakija?
Celijakija je autoimuna bolest. To znači da telo greškom počinje da napada zdrave ćelije i tkivo – u ovom slučaju, u tankom crevu – izazivajući upalu.
Ako imate celijakiju, konzumiranje hrane koja sadrži gluten može oštetiti vaše resice, strukture u tankom crevu koje pomažu telu da apsorbuje hranljive materije.
Nakon obroka koji sadrži gluten, možete imati problema sa varenjem, uključujući dijareju, nadimanje, mučninu, gasove i bol u stomaku.
Gluten takođe može izazvati simptome koji nisu povezani sa varenjem, kao što su magla u mozgu, glavobolja, dermatitis herpetiformis (svrab, plikovi na koži), bol u zglobovima i umor.
Dugoročno gledano, nelečena celijakija može dovesti do neuhranjenosti jer oštećene resice ne mogu da apsorbuju hranljive materije iz hrane. Takođe može smanjiti mineralnu gustinu kostiju i povezana je sa neurološkim poremećajima kao što su epilepsija i demencija.
Kako se dijagnostikuje celijakija?
Za tačnu dijagnozu, još uvek ne smete eliminisati gluten iz ishrane. To je da bi se mogao izmeriti njegov uticaj na vaš sistem za varenje.
Dijagnoza uključuje analize krvi, nakon čega slede biopsije tankog creva pomoću endoskopa (instrumenta sa svetlom koji može da vidi unutrašnjost tela).
Analizima krvi traže se antigeni – markeri reakcije na gluten – dok biopsija ispituje sva oštećenja resica u crevima.
Šta je sa netolerancijom na gluten?
Ljudi sa netolerancijom na gluten doživljavaju slične simptome kao celijakija. Razlika je u tome što nakon konzumiranja glutena nema autoimunog odgovora ili oštećenja creva.
Netolerancija na gluten se ponekad naziva necelijakijska osetljivost na gluten.
Lekari će isključiti celijakiju i alergije na pšenicu kao prvi korak za osobu sa simptomima povezanim sa konzumiranjem glutena.
Kada se ovi faktori isključe, može se preporučiti takozvana probna ishrana bez glutena, pod nadzorom akreditovanog dijetetičara, kako bi se videlo da li se simptomi poboljšavaju.
Formalna dijagnoza netolerancije na gluten može se potvrditi samo korišćenjem veoma složenog ispitivanja ishrane koje upoređuje efekat glutena i placeba tokom najmanje osam nedelja.
Ovaj oblik naučne studije zahteva mnogo rada i nije baš čest.
Zato se mnogi ljudi jednostavno odlučuju da eliminišu gluten, bez dijagnoze.
Ekstremna osetljivost na gluten
Celijakija je teža od netolerancije na gluten i osetljivost može varirati među onima kojima je dijagnostikovana.
Čak i tragovi glutena mogu izazvati simptome. To znači da je stroga, doživotna dijeta bez glutena neophodna.
To takođe znači da ljudi sa celijakijom moraju biti oprezni zbog unakrsne kontaminacije.
Na primer, korišćenje istog noža, daske za sečenje ili tostera za sečenje ili tostiranje hleba bez glutena i običnog hleba može preneti čestice glutena i izazvati reakciju.
Prema najnovijim studijama, konzumiranje samo 50 mg glutena dnevno je dovoljno da izazove oštećenje creva kod ljudi sa celijakijom.
Za kontekst, kriška integralnog hleba sadrži oko 4.800 mg glutena, što znači da je 50 mg oko 1/100 kriške hleba.
Mala količina glutena neće uticati na osobu sa netolerancijom na gluten na isti način. Mogu imati privremene simptome, ali neće iskusiti oštećenje creva.
Međutim, simptomi i njihova težina mogu varirati od osobe do osobe, u zavisnosti od njihove individualne osetljivosti.
Da li treba izbegavati gluten, za svaki slučaj?
Možda se pitate da li postoji mana izbegavanja glutena, ako nemate celijakiju ili netoleranciju.
Može da bude.
Žitarice koje sadrže gluten bogate su esencijalnim hranljivim materijama kao što su vlakna, folat, gvožđe i vitamini B grupe.
Izbegavanje glutena kada nije potrebno može dovesti do nutritivnih nedostataka.
Proizvodi bez glutena takođe mogu biti skuplji i ponekad imaju više šećera, soli i masti kako bi se kompenzovala tekstura i ukus.
Pre nego što napravite bilo kakve promene u ishrani, najbolje je da razgovarate sa akreditovanim dijetetičarem kako biste bili sigurni da ne propuštate važne hranljive materije.
Šta ako imate simptome?
Uobičajeni znaci netolerancije na gluten ili celijakije uključuju nadimanje, dijareju ili zatvor i bol u stomaku. Oba stanja mogu izazvati simptome koji nisu gastrointestinalni, kao što su glavobolja, umor i bol u zglobovima.
Ako vam ovi simptomi zvuče poznato, najbolje je da razgovarate sa zdravstvenim radnikom koji vas može testirati na celijakiju i/ili alergiju na pšenicu pre nego što eliminišete gluten iz ishrane.
Zapamtite, samodijagnostikovanje i izbegavanje glutena bez odgovarajuće konsultacije sa stručnjakom može vam naneti više štete nego koristi.
Ako vas vaši simptomi brinu, razgovarajte sa svojim lekarom opšte prakse, gastroenterologom ili kvalifikovanim dijetetičarem.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Zaspite čim legnete? Evo šta vam telo poručuje
19.06.2026.•
1
Većini ljudi treba 10 do 20 minuta da utonu u san, dok neki zaspe gotovo odmah čim legnu.
Zašto treba izbegavati tuširanje hladnom vodom tokom vrućina?
19.06.2026.•
2
Kada krenu vrućine, mnogi spas traže pod hladnim tušem. Međutim, iako takvo osveženje pruža trenutno olakšanje, ono zapravo ne pomaže telu da se rashladi, a za neke može biti i rizično.
Zašto je opasno piti antibiotike na svoju ruku: Šta ako postanemo otporni na njih?
18.06.2026.•
0
Antibiotici su jedno od najvećih otkrića u istoriji medicine. Zahvaljujući njima, danas uspešno lečimo brojne bakterijske infekcije koje su nekada odnosile milione života.
Studija: Svaki treći zaposleni pati od naprezanja očiju zbog ekrana
17.06.2026.•
2
Zamućen vid, svrab u očima, glavobolje - mnogi zaposleni pate od naprezanja očiju zbog dugog provedenog vremena ispred ekrana, ali preventivne mere mogu pomoći u njegovom ograničavanju, ističu oftalmolozi i ortoptisti.
Naučnice iz Novog Sada kreirale prirodnu kremu za zaštitu od komaraca: Spoj nauke i prirodnih sastojaka
17.06.2026.•
0
Iza nove prirodne kreme Bye Bye Mosquitoes za zaštitu od komaraca stoje dve univerzitetske profesorke iz Novog Sada koje su svoja istraživanja lekovitog bilja pretočile u proizvod za svakodnevnu upotrebu.
Laboratorijske analize u starijem dobu: Koji nalazi su važni i kako pravilno tumačiti rezultate
16.06.2026.•
0
Laboratorijske analize su nezaobilazan korak kada se obratimo lekaru zbog određenog problema. Iako mnogima vađenje krvi i uzimanje uzoraka stvara nelagodu, analize su pokazatelji gotovo svih tegoba i bolesti.
U SAD sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije radi podmlađivanja ćelija
15.06.2026.•
0
U Sjedinjenim Američkim Državama je sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije usmerene na podmlađivanje ćelija, koje je rađeno na pacijentu sa glaukomom, prenose mediji.
Sok od višanja za bolji san: Koliko se preporučuje i na šta treba obratiti pažnju
14.06.2026.•
0
Sok od višanja hvaljen je kao prirodan način za poboljšanje kvaliteta sna, ali šta se zapravo događa kada ga popijete pre spavanja?
Mali deo vašeg mozga možda i dalje sluša dok ste pod anestezijom
14.06.2026.•
0
Naš mozak bi mogao biti mnogo budniji tokom nesvesti nego što smo mislili.
Velika studija povezala 99 odsto srčanih i moždanih udara sa četiri faktora rizika
14.06.2026.•
0
Srčani i moždani udari retko se događaju bez upozorenja.
Srpski lekari ugradili veštačko srce trinaestogodišnjem dečaku iz Sarajeva
14.06.2026.•
1
Zajednički tim Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" i Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta "Dr Vukan Čupić" uspešno je ugradio mehaničku potporu cirkulaciji trinaestogodišnjem pacijentu iz Sarajeva.
Kako da roditelji razgovaraju s decom o vejpingu?
13.06.2026.•
2
U SAD je 6 odsto učenika osnovnih i srednjih škola reklo da je koristilo elektronske cigarete 2024. godine.
Tri rana jutarnja simptoma dijabetesa koja mnogi ne prepoznaju
13.06.2026.•
0
Simptomi dijabetesa tipa 2 mogu se javiti već odmah nakon buđenja, ali ih ljudi često ne povezuju sa bolešću, upozorava farmaceut Abas Kanani.
Koliko često idete u toalet? Nova studija otkriva šta to govori o vašem zdravlju
12.06.2026.•
1
Redovnost pražnjenja creva često je potcenjen pokazatelj zdravlja, ali kako prenosi ScienceAlert, nova studija pokazuje da naš "raspored" odlazaka u toalet može da otkrije više nego što mislimo.
Otkrivene 74 genetske varijante povezane sa anksioznim poremećajima
11.06.2026.•
3
Kings Koledž u Londonu i australijski Medicinski istraživački institut KIMR Breghofer identifikovali su 74 genetskih varijanti koje su povezane sa anksioznim poremećajima, od kojih su 39 nove varijante.
Jedna jednostavna navika posle doručka može pomoći u snižavanju šećera u krvi
09.06.2026.•
0
Za osobe sa dijabetesom, održavanje nivoa šećera u krvi pod kontrolom predstavlja svakodnevni izazov.
Traume iz detinjstva ostaju u mozgu i utiču na razvoj i ponašanje
08.06.2026.•
1
Tragovi traume doživljene u ključnim trenucima života, posebno u periodu od detinjstva do rane adolescencije, mogu da imaju trajan uticaj na razvoj mozga i ponašanje u odraslom dobu.
Patite li od "Imejl apneje"?
08.06.2026.•
0
Ako ste ikada primetili da vam disanje postane nepravilno nakon što primite neočekivan imejl ili dok pokušavate da sastavite savršen odgovor, možda se suočavate sa "imejl apnejom".
Prekomerna upotreba elektronskih uređaja izaziva "digitalnu glavobolju"
08.06.2026.•
0
Prekomerna izloženost ekranima mobilnih telefona među decom i adolescentima često je uzrok "digitalne glavobolje".
Trešnje su zdrave, ali određene grupe ljudi treba da pripaze
08.06.2026.•
0
Trešnje su među omiljenim sezonskim voćem. Sočne su, slatke i bogate vitaminima, antioksidansima i vlaknima. Mnogi ih mogu jesti bez većih ograničenja, ali se nekim grupama ljudi preporučuje poseban oprez.
Koliko je fentanil opasan: Talas iz SAD još nije stigao u Evropu, ali upozorenje ostaje
07.06.2026.•
0
Talas upotrebe fentanila je u Americi izrazito veliki, ali nije u toj meri zahvatio Evropu, pa ni Srbiju.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar