Kada pijete alkohol pred spavanje - zašto se stalno budite noću?

Alkohol može toliko poremetiti san da vremenom naruši zdravstveno stanje, i to čak i kada se pije u količinama koje većina smatra umerenim.
Kada pijete alkohol pred spavanje - zašto se stalno budite noću?
Foto: Pixabay
Nemački lekari i istraživači, poput gastroenterologa Helmuta Seitza, ali i stručnjaci za medicinu spavanja, godinama upozoravaju na isti obrazac: alkohol može ubrzati početak spavanja, ali uništava njegovu strukturu u drugom delu noći.
 
Alkohol može skratiti vreme potrebno da utonete u san, ali to ne znači da je takav san kvalitetan. San izazvan alkoholom više nalikuje kratkotrajnoj sedaciji nego prirodnom odmoru", objašnjava dr Irshaad Ebrahim, specijalista za medicinu spavanja s londonskog "Sleep Centra". 
Naučna literatura taj paradoks dobro opisuje. U jednoj od najcitiranijih analiza u ovom području, preglednoj studiji "Alcohol and Sleep I: Effects on Normal Sleep", objavljenoj u časopisu "Alcoholism: Clinical & Experimental Research", autori navode da alkohol smanjuje ukupno vreme REM sna i odlaže pojavu prve REM faze. Što je doza viša, to je učinak izraženiji.
 
Slično su pokazali naučnici u studiji "The acute effects of alcohol on sleep architecture in late adolescence", gde je već jedna epizoda opijanja bila dovoljna da se poremeti prirodni ciklus sna, poveća duboki san u prvim satima, ali istovremeno smanji REM i naruši ranojutarnji odmor.
Kako alkohol deluje u telu i zašto nas budi nakon četiri ili pet sati?
 
U prvim satima nakon konzumacije, alkohol ulazi u krv kroz želudac i putuje prema jetri i prema mozgu. U mozgu najpre podstiče lučenje serotonina i dopamina, zbog čega se javlja osećaj opuštanja i nagrade. Na nivou neurotransmitera deluje kao depresor središnjeg nervnog sistema, što može olakšati uspavljivanje.
 
Međutim, taj osećaj traje kratko. 
 
"Oko četiri do pet sati nakon konzumacije nastupa preokret", objašnjava nemački gastroenterolog, profesor Helmut Seitz, referirajući se na studiju "How is Alcohol Metabolized by the Body?".
 
Dok jetra razgrađuje alkohol, nastaje acetaldehid, materija koja podstiče oslobađanje adrenalina i kortizola - hormona stresa. Taj hormonalni skok dovodi do naglog buđenja ili nemirnog, isprekidanog sna. Mnogi tada doživljavaju epizode ležanja budni u tri ili četiri ujutro, iako su zaspali bez problema.
 
Dodatni faktor je diuretički efekat alkohola: povećano izlučivanje tečnosti znači da se san dodatno prekida mokrenjem, čak i nakon manjih količina pića.
 
Nije važno šta pijete - nego koliko
 
Važna poruka naučnih radova i kliničkih posmatranja je da nije presudno koje alkoholno piće pijemo, nego njegova količina. Vino, pivo, rakija - svi dovode do istog metaboličkog procesa, ali pića lošijeg kvaliteta mogu sadržavati i dodatne materije poput fuselnih ulja, aroma i dugolančanih alkohola.
 
"Jeftinija vina mogu sadržavati jedinjenja koja pogoršavaju mučninu i glavobolju, čineći sledeći dan još težim", objašnjava Seitz. 
 
Ipak, čak i najkvalitetnije vino u telu postaje acetaldehid - a efekat tog metabolita na san je uvek nepovoljan.
 
Američki stručnjaci za medicinu spavanja Thomas Roehrs i Timothy Roth takođe naglašavaju da se poremećaji sna javljaju već pri relativno malim dozama alkohola. U preglednom radu objavljenom u časopisu "Alcohol Research & Health" navode da i niske doze alkohola uzete uveče mogu smanjiti REM san, povećati broj buđenja u drugoj polovini noći i narušiti ukupnu efikasnost spavanja.
 
Sedativni učinak alkohola deluje samo u prvim satima, dok kasnije tokom noći počinje faza poremećene arhitekture sna zbog metabolizma alkohola. Zbog toga, kako navode autori, i male količine alkohola mogu biti dovoljne da se kvalitet sna primetno pogorša.
 
Zašto baš REM san najviše strada?
 
REM faze sna, faze brzih pokreta očiju i živih snova, smatraju se aktivnim delom noćnog ciklusa. Tokom REM-a mozak obrađuje emocije, uči, konsoliduje pamćenje i reguliše raspoloženje. U doba kad smo bebe čine velik deo ukupnog sna, što ukazuje na njihovu ulogu u razvoju mozga.
 
"Alkohol potiskuje REM san", ističe Henrik Oster, profesor neurobiologije na "University of Lübeck" u Nemačkoj. Ljudi kod kojih su REM faze sistematski poremećene imaju problema s fokusom, emocionalnom stabilnošću i učenjem. Jedna studija iz 2020. godine pokazala je da je smanjeni REM san povezan s većom stopom smrtnosti, čak i kada se uzmu u obzir drugi faktori rizika.
 
Ovaj manjak REM-a objašnjava i zašto se nakon noći u kojoj "spavamo celu noć", ali nakon alkohola, budimo "mentalno mutni". Nedostatak REM faze u kombinaciji s povišenim kortizolom proizvodi osećaj nervoze, "unutrašnjeg zemljotresa" i smanjene mentalne jasnoće.
 
Alkohol, apneja i poremećaji disanja
 
Alkohol opušta mišiće ždrela i gornjeg disajnog puta, što povećava rizik od hrkanja, ali i od opstruktivne apneje u snu. Kod osoba koje imaju blage simptome apneje, a nisu svesne poremećaja, alkohol može izazvati ozbiljne epizode prekida disanja.
 
Stručnjaci iz "Cleveland Clinic" navode da se apneja često prvi put manifestuje nakon večeri s alkoholom - a učestalija i teža je što je doza veća. To doprinosi fragmentisanom snu, izostanku dubokih faza i dodatnom stresu za srce.
 
Neurološke i hormonalne posledice: Zašto smo emocionalno osetljiviji
 
Alkohol ne remeti samo arhitekturu sna nego i hormonsku ravnotežu. Tokom noći smanjuje lučenje hormona rasta, ključnog za regeneraciju tkiva, a povećava nivo kortizola. Ovaj disbalans može dovesti do osećaja ranjivosti, pojačane reaktivnosti na stres i emocionalnih "padova" sledećeg dana.
 
Pored toga, alkohol može poremetiti glukozu u krvi. Nagli padovi šećera tokom noći uzrokuju buđenja s osećajem teskobe, lupanja srca ili gladi.
Prema Seitzu, upravo je san prva stvar koja se vidljivo poboljšava kada se osoba odrekne alkohola. 
 
"Postajete opušteniji, uravnoteženiji i bolje se nosite s danom. I to će vam se svideti", navodi. 
 
Povratak uredne REM arhitekture i stabilnog cirkadijskog ritma donosi veću mentalnu jasnoću, bolju koncentraciju i manji osećaj unutrašnjeg nemira.
 
Iluzija lakšeg padanja u san
 
Iako subjektivan osećaj opuštanja nakon alkohola može stvoriti iluziju lakšeg padanja u san, naučni podaci i klinička iskustva jasno pokazuju da je reč o kratkotrajnom i varljivom efektu. Alkohol remeti san već pri malim dozama, naročito u drugoj polovini noći, kada telo pokušava da pređe u regenerativne faze sna koje su ključne za zdravlje mozga i celog organizma. Narušeni REM, povećan adrenalin, hormoni stresa i prekidi disanja stvaraju lanac efekata zbog kojih se sledeći dan osećamo iscrpljeno, napeto i mentalno usporeno.
 
Na kraju, upravo suprotno narodnom uverenju, čašica "za bolji san" najčešće dovodi do lošijeg sna - i lošijeg jutra. Ako se traži istinsko poboljšanje spavanja, put vodi prema rutinama bez alkohola, a ne prema njegovom povećanju.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje