U koje vreme treba da prestanete da jedete pre spavanja? Evo šta kaže nauka

Obično, kada stručnjaci govore o zdravijim izborima u ishrani, obično se odnose na to šta stavljate - ili ne stavljate - na svoj tanjir.
U koje vreme treba da prestanete da jedete pre spavanja? Evo šta kaže nauka
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Ali sve veći broj istraživanja sugeriše da vreme kada jedete obroke može biti jednako važno kao i ono što je na vašem tanjiru za večeru, piše Food and Wine.
 
U februaru su istraživači iz Northwestern Medicine objavili svoje nalaze u časopisu "Arteriosclerosis, Thrombosis, and Vascular Biology", koji su ispitivali kako jednostavno određivanje vremena kada ljudi prestaju da jedu i usklađivanje noćnog posta sa prirodnim ciklusom spavanja i budnosti njihovog tela može poboljšati ključne pokazatelje kardiovaskularnog i metaboličkog zdravlja - bez promene ijedne stvari u unosu kalorija.
Istraživački tim je regrutovao 39 dobrovoljaca starosti od 36 do 75 godina, od kojih su svi bili kategorisani kao osobe sa prekomernom težinom ili gojaznošću i bili su pod većim rizikom od kardiometaboličkih bolesti. 
 
Podelili su ih u dve grupe: jednu da prati produženu intervenciju noćnog posta i kontrolnu grupu da zadrži svoje uobičajene navike spavanja i ishrane. Jedina razlika bila je u tome što je od grupe sa produženim postom zatraženo da izbegava jedenje tri sata pre spavanja. 
Obe grupe su prigušivale svetla tri sata pre odlaska na spavanje.
 
Posle sedmonedeljnog i po eksperimenta, tim je otkrio da su oni koji su se držali produženog posta doživeli poboljšanja u noćnom krvnom pritisku, obrascima srčanog ritma tokom spavanja i određenim merama kontrole šećera u krvi tokom dana. 
 
Međutim, intervencija nije pokazala poboljšanje u ključnom pokazatelju ukupne osetljivosti na insulin.
 
"Usklađivanje vremena našeg posta sa prirodnim ritmovima budnosti i spavanja tela može poboljšati koordinaciju između srca, metabolizma i sna, koji svi zajedno rade na zaštiti kardiovaskularnog zdravlja", rekla je dr Danijela Grimaldi, prva autorka studije i vanredna istraživačka profesorka neurologije na Medicinskom fakultetu Feinberg Univerziteta Northwestern.
 
Konkretno, istraživači su istakli da je njihova studija pokazala da je krvni pritisak pao za 3,5 odsto u grupi sa produženim postom, a srčani ritam se smanjio za pet odsto, što je, kako su rekli, "važan znak kardiovaskularnog zdravlja". Ovi učesnici su takođe pokazali brži srčani ritam tokom dana kada su aktivni, pokazujući "jači dnevno-noćni obrazac", za koji su dodali da je povezan sa boljim kardiovaskularnim zdravljem.
 
Najvažnije, istraživači su napomenuli da su učesnici održali stopu pridržavanja od 90 odsto tokom studije, što pokazuje da su uspešno sledili protokol produženog posta i prigušivanja svetla. To pokazuje da bi drugi mogli smatrati ovaj pristup izvodljivim. 
Takođe su dodali da bi ovo moglo ljudima pružiti "nefarmakološku strategiju za poboljšanje kardiometaboličkog zdravlja".
 
I zaista, možete to uraditi odmah ako želite. Kako je dr Filis Zi, koautorka studije, dodala kao podsetnik: 
 
"Nije važno samo koliko i šta jedete, već i kada jedete u odnosu na spavanje, što je važno za fiziološke koristi vremenski ograničene ishrane."
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

CO2 iz vazduha menja našu krv

Porast ugljen-dioksida (CO2) u Zemljinoj atmosferi može se detektovati i izmeriti u krvi njenih ljudskih stanovnika, sugeriše nova studija.

Alarmantan porast gojaznosti u Srbiji

Udruženje za edukaciju i lečenje gojaznosti i Udruženje "Zdrava nacija" danas su, uoči Svetskog dana borbe protiv gojaznosti 4. marta, podsetili da se Srbija suočava sa alarmantnim porastom tog oboljenja.