Postoje li zaista brz ili spor metabolizam? Evo šta nauka kaže
Da li ste ikada čuli da neko za sebe tvrdi da ima "brz" metabolizam? To obično znači da može da jede šta god želi bez dobijanja na težini.
U međuvremenu, drugi "spor" metabolizam krive za svoju nemogućnost da smršaju.
Ali da li zapravo možete imati brz ili spor metabolizam? Evo šta nauka kaže.
Šta je metabolizam?
Metabolizam se odnosi na sve hemijske procese koji omogućavaju telu da funkcioniše. To uključuje sve, od disanja do cirkulacije krvi i obnavljanja ćelija.
Kada govorimo o metabolizmu u kontekstu težine, obično mislimo na metaboličku stopu. To je mera koliko brzo telo pretvara hranu i uskladištenu energiju u upotrebljivo gorivo, piše ScienceAlert.
Da biste razumeli kako vaš metabolizam funkcioniše, korisno je da znate ova četiri pojma:
- bazalna metabolička stopa, koja je količina energije koju telo koristi da bi nastavilo da funkcioniše dok miruje. Ona obično čini oko 60 do 75 odsto dnevne potrošnje energije. U velikoj meri je određena veličinom tela, ali faktori kao što su godine, pol, rasa i visina takođe mogu doprineti;
- termogeneza izazvana hranom, koja je količina energije koja se koristi dok se vari i obrađuje hrana. Ona obično čini između 10 i 15 odsto dnevne potrošnje energije;
- termogeneza neizazvana vežbanjem, koja je količina energije koja se koristi za svakodnevne pokrete kao što su vrpoljenje, stajanje i hodanje. Ona uglavnom čini između 20 i 30 odsto energije koja se koristi svakog dana;
- termogeneza izazvana vežbanjem, koja je količina energije koja se koristi dok se izvodi strukturirana fizička aktivnost, kao što je trčanje ili dizanje tegova u teretani. Ona obično predstavlja 10 do 50 odsto dnevne potrošnje energije, ali to varira u zavisnosti od toga koliko je neko aktivan.
Dakle, može li neko imati "spor" ili "brz" metabolizam?
Odgovor je - komplikovan.
Ako imate stanje koje se zove hipermetabolizam, tehnički bi se moglo reći da imate brz metabolizam.
Hipermetabolizam se javlja kada je potrošnja energije u mirovanju, ili količina energije koja se koristi dok telo miruje, najmanje 10 odsto viša od proseka. Hipermetabolizam je uglavnom povezan sa medicinskim stanjima kao što su hipertireoza, dijabetes i određeni genetski poremećaji.
Nasuprot tome, postoje dva stanja koja mogu usporiti metabolizam. To su hipotireoza (kada štitna žlezda oslobađa manje hormona nego normalno) i sindrom policističnih jajnika (koji utiče na način na koji jajnici funkcionišu).
Oba stanja mogu dovesti do dobijanja na težini jer smanjuju koliko energije telo koristi dok miruje. Na taj način bi se moglo reći da uzrokuju spor metabolizam.
Međutim, ova tri stanja obično nastaju kada metabolizam ne funkcioniše kako bi trebalo. Dakle, ako ste generalno zdravi, vaša metabolička stopa bi trebalo da ostane u normalnom opsegu bez značajnih skokova i padova.
Šta zapravo utiče na metabolizam?
Postoji mnogo različitih faktora. Oni uključuju:
Genetiku
Može se primetiti uticaj genetike na metabolizam u studijama koje ispituju gubitak težine kod identičnih blizanaca. Jedna studija je posmatrala parove identičnih bliznakinja koje su bile na dijeti sa smanjenim unosom kalorija. Otkriveno je da su te bliznakinje izgubile sličnu količinu težine. U poređenju s tim, istraživači su zabeležili značajne razlike u tome koliko su težine izgubile osobe koje nisu blizanci pod istim uslovima.
Navike u ishrani
Šta i koliko često jedemo oblikuje koliko energije unosimo svakog dana. Zato izbor hrane može uticati na metaboličku stopu.
Međutim, postoje neke zablude koje treba razjasniti. One uključuju ideju da jedenje malih, čestih obroka ubrzava metabolizam. Skraćivanje vremenskog perioda u kojem jedete može pomoći da izgubite težinu. Ali u celini, vreme je manje važno od toga koliko hrane zapravo pojedete. Ako izgubite težinu, vaše telo može reagovati sagorevanjem manje kalorija. Ovaj proces, poznat kao adaptivna termogeneza, može otežati dalji gubitak težine.
Vežbanje
Uporedimo dve osobe slične težine: jednu koja radi za stolom i jednu koja ima aktivan posao. Čak i ako nijedna ne radi strukturisane vežbe, ova druga može potrošiti do 1.000 kalorija više dnevno nego njen sedentaran kolega.
I to je pre nego što se uračunaju formalno vežbanje, kao što je trčanje. Na biološkom nivou, mišićno tkivo troši više energije u poređenju sa masnim tkivom. To znači da vežbe snage, koje su osmišljene da izgrade mišiće, mogu povećati metaboličku stopu.
San
Trenutna istraživanja sugerišu da nedostatak sna ne smanjuje metaboličku stopu. Međutim, može uzrokovati da telo proizvodi više hormona koji izazivaju glad kao što je grelin, koji govori mozgu da jede. Ali potrebno je više istraživanja u ovoj oblasti.
Mitovi o brzom i sporom metabolizmu postoje i danas
Da. Evo tri razloga zašto:
1. Lako ih je razumeti - Kada neko ima problem sa gubitkom ili održavanjem zdrave težine, lakše je reći da ima spor metabolizam nego razmotriti mnoge međusobno povezane faktore koji utiču na težinu.
2. Ukorenjeni su u kulturi dijeta - Mnogi proizvodi tvrde da ubrzavaju metabolizam bez pružanja bilo kakvih naučnih dokaza. Neki suplementi za mršavljenje mogu povećati metaboličku stopu, ali samo na nekoliko sati najviše.
3. Teško ih je opovrgnuti - Teško je tačno izmeriti kako telo koristi energiju. To je zato što obično svakog dana osoba unosi i troši različit broj kalorija. Trenutne metode merenja potrošnje energije mogu biti skupe i zahtevaju mnogo vremena.
Zaključak
Mnogi različiti faktori utiču na metaboličku stopu. Zato, da bismo razumeli kako naša tela funkcionišu, moramo razbiti ideju da su ljudi rođeni sa "brzim" ili "sporim" metabolizmom. Naša tela su mnogo složenija i fascinantnija od toga.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Kako mozak uči da voli kafu, čokoladu, masti i šećer?
17.11.2026.•
0
Iako nam prvi gutljaj kafe često nije prijatan zbog njenog gorkog ukusa, vremenom možemo da počnemo da uživamo u njoj.
Nova definicija gojaznosti mogla bi da poveća broj ljudi koji se smatraju gojaznim
17.11.2026.•
0
Nova definicija gojaznosti, koju je predložila međunarodna grupa od 56 stručnjaka, mogla bi da dovede do povećanja broja ljudi kojima se dijagnostikuje ovo stanje.
U Srbiji 15.000 smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha: Šta nova vlast može da uradi?
16.11.2026.•
10
Sezona grejanja ponovo stavlja na ispit kvalitet vazduha u Srbiji i odgovornost onih koji treba da ga zaštite.
Rak debelog creva ne mora imati simptome: Kad je vreme za posetu lekaru?
16.11.2026.•
3
Rak debelog creva može dugo da se razvija bez jasnih simptoma, zbog čega je njegovo rano otkrivanje od presudnog značaja za uspešno lečenje.
Redovno ispijanje kafe povezano sa raznovrsnijim crevnim bakterijama i učestalijim kontrakcijama creva
15.11.2026.•
0
Redovno konzumiranje kafe povezano je sa promenama u funkcionisanju digestivnog sistema, uključujući učestalije kontrakcije debelog creva i veću raznovrsnost crevnih bakterija.
Čistiji vazduh u spavaćoj sobi mogao bi da pomogne u regulisanju šećera u krvi
15.11.2026.•
1
Korišćenje prečišćivača vazduha u spavaćoj sobi moglo bi da pomogne osobama sa predijabetesom da održe stabilniji nivo šećera u krvi.
Dvadeset najjačih bolova koje čovek može da doživi
15.11.2026.•
3
Bol je neprijatan osećaj kojim nas telo upozorava da nešto nije u redu. Dok neke vrste bola brzo prolaze, druge mogu trajati mesecima ili godinama i znatno narušiti kvalitet života.
Ako je zubna gleđ najtvrđe tkivo: Zašto ljudi imaju toliko karijesa?
15.11.2026.•
0
Nelečeni karijes na stalnim zubima najčešće je zdravstveno obolenje na planeti.
Koža muškaraca i žena obnavlja se na različite načine
15.11.2026.•
0
Novo istraživanje pokazalo je da se ćelije kože kod mužjaka i ženki miševa obnavljaju na različite načine, što bi moglo da objasni razlike u brzini zarastanja rana.
Način hodanja može da otkrije Parkinsonovu bolest i do sedam godina pre dijagnoze
15.11.2026.•
1
Promene u načinu na koji ljudi pomeraju ruke tokom hodanja mogle bi da budu jedan od najranijih znakova Parkinsonove bolesti, čak i sedam godina pre postavljanja dijagnoze.
Supa od guštera, prljave čarape, alkohol: Ovako se širom sveta leče kašalj i bol u grlu
15.11.2026.•
2
U vreme kada lekovi nisu bili dostupni na svakom koraku, bilo je uobičajeno zubobolju lečiti rakijom, upaljene zglobove obmotavati kupusom, a kašalj smirivati karamelizovanim šećerom rastvorenim u mleku.
Sindrom supermarketa: Zašto neki ljudi osećaju vrtoglavicu i mučninu u prodavnicama i gužvi
15.11.2026.•
2
Za neke ljude odlazak u supermarket predstavlja sasvim običnu aktivnost, dok drugima može izazvati vrtoglavicu, mučninu, dezorijentaciju i osećaj gubitka ravnoteže.
U Srbiji 440.000 ljudi ima dijagnostikovan dijabetes
14.11.2026.•
4
U Srbiji 440.000 odraslih osoba ima dijagnostikovan dijabetes i nalazi se u sistemu zdravstvene zaštite, a njih 220.000 nema postavljenu dijagnozu dijabetesa i ne zna za svoju bolest.
Broj zuba mogao bi da ukaže na rizik od demencije
14.11.2026.•
2
Novo istraživanje sprovedeno u Japanu ukazuje na povezanost gubitka zuba i povećanog rizika od demencije.
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba
12.11.2026.•
0
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba, saopšteno je iz Institut za neonatologiju u Beogradu uoči obeležavanja Svetskog dana prevremeno rođene dece u nedelju, 15. novembra.
Otpornost bakterija na antibiotike sve veći problem u Evropi
11.11.2026.•
2
Otpornost bakterija na antibiotike, koja je u EU uzrok oko 35.000 smrtnih slučajeva godišnje, postaje se raširenija pojava.
"Dobra" telesna mast povezana sa manjim rizikom od anksioznosti i depresije
11.11.2026.•
1
Novo istraživanje pokazalo je da osobe kod kojih je prisutno aktivno smeđe masno tkivo imaju manje zabeleženih dijagnoza anksioznosti i depresije.
Prekrštene noge, kreme, sunčanje: U koje od ovih mitova o venama verujete?
10.11.2026.•
3
U Srbiji se počinje sa istraživanjem o tome šta građani znaju od zdravlju vena.
Od početka 2026. godine 27 slučajeva malih boginja u Srbiji
10.11.2026.•
3
Od početka 2026. godine, zaključno sa 8. novembrom, na teritoriji Srbije registrovano je 27 slučajeva morbila, objavio je Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".
Kamen u urinarnom traktu: Kako se uklanja i kada je potrebno lasersko razbijanje?
10.11.2026.•
0
Kamen u urinarnom traktu jedan je od čestih uroloških problema koji može izazvati intenzivan bol, nelagodnost i otežano mokrenje.
Za samo 1 evro dnevno: Onlajn kamp koji spaja trening, ishranu i svakodnevni rad na sebi uz Nemanju Milovića
09.11.2026.•
0
Zašto je ovaj onlajn kamp drugačiji? Pored programa treninga za žene i muškarce, on sadrži i program ishrane za svačije ciljeve individualno, vežbe disanja, jutarnje i večernje rutine i ceo deo posvećen radu na sebi.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar