Postoje li zaista brz ili spor metabolizam? Evo šta nauka kaže
Da li ste ikada čuli da neko za sebe tvrdi da ima "brz" metabolizam? To obično znači da može da jede šta god želi bez dobijanja na težini.
Foto: Pixabay
U međuvremenu, drugi "spor" metabolizam krive za svoju nemogućnost da smršaju.
Ali da li zapravo možete imati brz ili spor metabolizam? Evo šta nauka kaže.
Šta je metabolizam?
Metabolizam se odnosi na sve hemijske procese koji omogućavaju telu da funkcioniše. To uključuje sve, od disanja do cirkulacije krvi i obnavljanja ćelija.
Kada govorimo o metabolizmu u kontekstu težine, obično mislimo na metaboličku stopu. To je mera koliko brzo telo pretvara hranu i uskladištenu energiju u upotrebljivo gorivo, piše ScienceAlert.
Da biste razumeli kako vaš metabolizam funkcioniše, korisno je da znate ova četiri pojma:
- bazalna metabolička stopa, koja je količina energije koju telo koristi da bi nastavilo da funkcioniše dok miruje. Ona obično čini oko 60 do 75 odsto dnevne potrošnje energije. U velikoj meri je određena veličinom tela, ali faktori kao što su godine, pol, rasa i visina takođe mogu doprineti;
- termogeneza izazvana hranom, koja je količina energije koja se koristi dok se vari i obrađuje hrana. Ona obično čini između 10 i 15 odsto dnevne potrošnje energije;
- termogeneza neizazvana vežbanjem, koja je količina energije koja se koristi za svakodnevne pokrete kao što su vrpoljenje, stajanje i hodanje. Ona uglavnom čini između 20 i 30 odsto energije koja se koristi svakog dana;
- termogeneza izazvana vežbanjem, koja je količina energije koja se koristi dok se izvodi strukturirana fizička aktivnost, kao što je trčanje ili dizanje tegova u teretani. Ona obično predstavlja 10 do 50 odsto dnevne potrošnje energije, ali to varira u zavisnosti od toga koliko je neko aktivan.
Dakle, može li neko imati "spor" ili "brz" metabolizam?
Odgovor je - komplikovan.
Ako imate stanje koje se zove hipermetabolizam, tehnički bi se moglo reći da imate brz metabolizam.
Hipermetabolizam se javlja kada je potrošnja energije u mirovanju, ili količina energije koja se koristi dok telo miruje, najmanje 10 odsto viša od proseka. Hipermetabolizam je uglavnom povezan sa medicinskim stanjima kao što su hipertireoza, dijabetes i određeni genetski poremećaji.
Nasuprot tome, postoje dva stanja koja mogu usporiti metabolizam. To su hipotireoza (kada štitna žlezda oslobađa manje hormona nego normalno) i sindrom policističnih jajnika (koji utiče na način na koji jajnici funkcionišu).
Oba stanja mogu dovesti do dobijanja na težini jer smanjuju koliko energije telo koristi dok miruje. Na taj način bi se moglo reći da uzrokuju spor metabolizam.
Međutim, ova tri stanja obično nastaju kada metabolizam ne funkcioniše kako bi trebalo. Dakle, ako ste generalno zdravi, vaša metabolička stopa bi trebalo da ostane u normalnom opsegu bez značajnih skokova i padova.
Šta zapravo utiče na metabolizam?
Postoji mnogo različitih faktora. Oni uključuju:
Genetiku
Može se primetiti uticaj genetike na metabolizam u studijama koje ispituju gubitak težine kod identičnih blizanaca. Jedna studija je posmatrala parove identičnih bliznakinja koje su bile na dijeti sa smanjenim unosom kalorija. Otkriveno je da su te bliznakinje izgubile sličnu količinu težine. U poređenju s tim, istraživači su zabeležili značajne razlike u tome koliko su težine izgubile osobe koje nisu blizanci pod istim uslovima.
Navike u ishrani
Šta i koliko često jedemo oblikuje koliko energije unosimo svakog dana. Zato izbor hrane može uticati na metaboličku stopu.
Međutim, postoje neke zablude koje treba razjasniti. One uključuju ideju da jedenje malih, čestih obroka ubrzava metabolizam. Skraćivanje vremenskog perioda u kojem jedete može pomoći da izgubite težinu. Ali u celini, vreme je manje važno od toga koliko hrane zapravo pojedete. Ako izgubite težinu, vaše telo može reagovati sagorevanjem manje kalorija. Ovaj proces, poznat kao adaptivna termogeneza, može otežati dalji gubitak težine.
Vežbanje
Uporedimo dve osobe slične težine: jednu koja radi za stolom i jednu koja ima aktivan posao. Čak i ako nijedna ne radi strukturisane vežbe, ova druga može potrošiti do 1.000 kalorija više dnevno nego njen sedentaran kolega.
I to je pre nego što se uračunaju formalno vežbanje, kao što je trčanje. Na biološkom nivou, mišićno tkivo troši više energije u poređenju sa masnim tkivom. To znači da vežbe snage, koje su osmišljene da izgrade mišiće, mogu povećati metaboličku stopu.
San
Trenutna istraživanja sugerišu da nedostatak sna ne smanjuje metaboličku stopu. Međutim, može uzrokovati da telo proizvodi više hormona koji izazivaju glad kao što je grelin, koji govori mozgu da jede. Ali potrebno je više istraživanja u ovoj oblasti.
Mitovi o brzom i sporom metabolizmu postoje i danas
Da. Evo tri razloga zašto:
1. Lako ih je razumeti - Kada neko ima problem sa gubitkom ili održavanjem zdrave težine, lakše je reći da ima spor metabolizam nego razmotriti mnoge međusobno povezane faktore koji utiču na težinu.
2. Ukorenjeni su u kulturi dijeta - Mnogi proizvodi tvrde da ubrzavaju metabolizam bez pružanja bilo kakvih naučnih dokaza. Neki suplementi za mršavljenje mogu povećati metaboličku stopu, ali samo na nekoliko sati najviše.
3. Teško ih je opovrgnuti - Teško je tačno izmeriti kako telo koristi energiju. To je zato što obično svakog dana osoba unosi i troši različit broj kalorija. Trenutne metode merenja potrošnje energije mogu biti skupe i zahtevaju mnogo vremena.
Zaključak
Mnogi različiti faktori utiču na metaboličku stopu. Zato, da bismo razumeli kako naša tela funkcionišu, moramo razbiti ideju da su ljudi rođeni sa "brzim" ili "sporim" metabolizmom. Naša tela su mnogo složenija i fascinantnija od toga.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Studija sugeriše: Vegetarijanska ishrana smanjuje rizik od pet vrsta raka
08.03.2026.•
2
Studija je utvrdila da vegetarijanci imaju 21 odsto manji rizik od raka pankreasa i 12 odsto smanjen rizik od raka prostate.
Tinejdžeri spavaju manje nego ikada - i za to nisu krivi samo telefoni
08.03.2026.•
0
Tinejdžeri spavaju manje nego ikada - i to postaje kriza.
Po prvi put u laboratoriji uzgojeni potpuno funkcionalni folikuli dlake
08.03.2026.•
0
Korak smo bliže pronalaženju pravog leka za ćelavost. Po prvi put naučnici su u laboratoriji stvorili funkcionalne folikule dlake koji prirodno prolaze kroz periode rasta.
Ljudi nemaju sezonu parenja - ovo su razlozi
08.03.2026.•
2
Za razliku od rike jelena ili prolećne pomame crvenih lisica, ljudi ne stavljaju rogove niti čekaju da procvetaju prve voćke pre nego što pređu na stvar.
Stručnjaci kažu: Treba vežbati uz tišu muziku
08.03.2026.•
0
Lekari su pozvali na smanjenje glasnoće muzike tokom vežbanja nakon što je nova studija pokazala da niža glasnoća nema značajan uticaj na nivo napora pri vežbanju.
Istraživanje: Protein povezan sa Parkinsonovom bolešću utiče na napredovanje Alchajmerove bolesti kod žena
07.03.2026.•
0
Nova otkrića mogla bi da objasne zašto demencija kod Alchajmerove bolesti često brže napreduje kod žena i mogla bi da otvore nove pravce istraživanja i budućih terapija, naveli su istraživači.
Test zavisnosti od cigareta - šest kratkih pitanja
06.03.2026.•
6
Dug niz godina kao jedan od načina nečije (ne)zavisnosti od cigareta koristi se Fagerstorm test zavisnosti od nikotina.
Istraživanje: Ljudi nakon lekova za mršavljenje vrate većinu izgubljene težine
05.03.2026.•
1
Osobe koje koriste injekcije za mršavljenje poput Mounjara ili Wegovyja vratiće oko dve trećine izgubljene težine u godinu dana kad prestanu da ih uzimaju.
U Srbiji 800.000 ljudi sa dijabetesom: Saveti za prevenciju, kao i za smanjenje rizika od komplikacija
05.03.2026.•
0
Činjenica je da svaka deseta osoba u svetu boluje od šećerne bolesti. U Srbiji ima više od 800.000 registrovanih pacijenata, što je više od svetskog proseka.
Prskate parfem na vrat? Može biti opasno po štitnu žlezdu
04.03.2026.•
1
Lekar je upozorio na svakodnevnu naviku koja može uticati na rad štitne žlezde, iako se o njenom značaju retko razmišlja.
HPV najčešća polno prenosiva bolest, ide se na to da vakcinacija bude obavezna u Srbiji
04.03.2026.•
4
Humani papiloma virus (HPV) najčešća je polno prenosiva bolest, a vakcinacija je najbolji način za prevenciju bolesti poput raka grlića materice, zbog čega se ide ka uvođenju obavezne imunizacije.
CO2 iz vazduha menja našu krv
04.03.2026.•
0
Porast ugljen-dioksida (CO2) u Zemljinoj atmosferi može se detektovati i izmeriti u krvi njenih ljudskih stanovnika, sugeriše nova studija.
Alarmantan porast gojaznosti u Srbiji
03.03.2026.•
0
Udruženje za edukaciju i lečenje gojaznosti i Udruženje "Zdrava nacija" danas su, uoči Svetskog dana borbe protiv gojaznosti 4. marta, podsetili da se Srbija suočava sa alarmantnim porastom tog oboljenja.
Od uvođenja sistema e-bolovanja otvoreno više od 230.000 elektronskih doznaka
02.03.2026.•
1
U Srbiji je od 1. januara, kada je uveden sistem e-bolovanja, otvoreno više od 230.000 elektronskih doznaka.
Kako veganska i vegetarijanska ishrana utiču na bebu - ovo su rezultati istraživanja
02.03.2026.•
0
Istraživanje na skoro 1,2 miliona odojčadi pokazuje da veganska i vegetarijanska ishrana mogu da podrže normalan rast u prve dve godine života.
Ako ste alergični na polen: Počinje najgori period godine, već se pojavili prvi alergeni
02.03.2026.•
1
Sa prolećnim vremenom počeli su problemi sa alergijama kod osoba koje pate od alergijskog rinitisa, pošto su zabeleženi prvi poleni lešnika, jove, tise i čempresa.
Večne hemikalije povezane sa bržim starenjem muškaraca srednjih godina, ali ne i žena
01.03.2026.•
0
Nova studija pokazuje da izloženost dve specifične "večne hemikalije" može ubrzati biološko starenje, posebno muškaraca srednjih godina.
Posteljica može skrivati rane znake upozorenja na rizik od šizofrenije
01.03.2026.•
2
Šizofrenija je ozbiljan poremećaj mentalnog zdravlja koji se karakteriše psihozom, što otežava osobi da razlikuje šta je stvarno.
Studija: Evo zašto kod nekih ljudi sa starenjem mozak ostaje očuvan
01.03.2026.•
0
Stanje mozga se sa procesom starenja pogoršava kod mnogih ljudi, pošto zbog lošeg funkcionisanja proteina dolazi do gubitka memorije i kognitivnih svojstava, dok kod drugih ljudi mozak ostaje savršeno očuvan.
Sistematski pregled za buduće đake prvake: Šta roditelji treba da znaju
01.03.2026.•
0
Pred polazak u prvi razred, buduće đake ne očekuje samo kupovina rančeva i pribora, već i obavezan sistematski pregled koji je, kako upozoravaju lekari, mnogo više od administrativne formalnosti.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar