Postoje li zaista brz ili spor metabolizam? Evo šta nauka kaže
Da li ste ikada čuli da neko za sebe tvrdi da ima "brz" metabolizam? To obično znači da može da jede šta god želi bez dobijanja na težini.
Foto: Pixabay
U međuvremenu, drugi "spor" metabolizam krive za svoju nemogućnost da smršaju.
Ali da li zapravo možete imati brz ili spor metabolizam? Evo šta nauka kaže.
Šta je metabolizam?
Metabolizam se odnosi na sve hemijske procese koji omogućavaju telu da funkcioniše. To uključuje sve, od disanja do cirkulacije krvi i obnavljanja ćelija.
Kada govorimo o metabolizmu u kontekstu težine, obično mislimo na metaboličku stopu. To je mera koliko brzo telo pretvara hranu i uskladištenu energiju u upotrebljivo gorivo, piše ScienceAlert.
Da biste razumeli kako vaš metabolizam funkcioniše, korisno je da znate ova četiri pojma:
- bazalna metabolička stopa, koja je količina energije koju telo koristi da bi nastavilo da funkcioniše dok miruje. Ona obično čini oko 60 do 75 odsto dnevne potrošnje energije. U velikoj meri je određena veličinom tela, ali faktori kao što su godine, pol, rasa i visina takođe mogu doprineti;
- termogeneza izazvana hranom, koja je količina energije koja se koristi dok se vari i obrađuje hrana. Ona obično čini između 10 i 15 odsto dnevne potrošnje energije;
- termogeneza neizazvana vežbanjem, koja je količina energije koja se koristi za svakodnevne pokrete kao što su vrpoljenje, stajanje i hodanje. Ona uglavnom čini između 20 i 30 odsto energije koja se koristi svakog dana;
- termogeneza izazvana vežbanjem, koja je količina energije koja se koristi dok se izvodi strukturirana fizička aktivnost, kao što je trčanje ili dizanje tegova u teretani. Ona obično predstavlja 10 do 50 odsto dnevne potrošnje energije, ali to varira u zavisnosti od toga koliko je neko aktivan.
Dakle, može li neko imati "spor" ili "brz" metabolizam?
Odgovor je - komplikovan.
Ako imate stanje koje se zove hipermetabolizam, tehnički bi se moglo reći da imate brz metabolizam.
Hipermetabolizam se javlja kada je potrošnja energije u mirovanju, ili količina energije koja se koristi dok telo miruje, najmanje 10 odsto viša od proseka. Hipermetabolizam je uglavnom povezan sa medicinskim stanjima kao što su hipertireoza, dijabetes i određeni genetski poremećaji.
Nasuprot tome, postoje dva stanja koja mogu usporiti metabolizam. To su hipotireoza (kada štitna žlezda oslobađa manje hormona nego normalno) i sindrom policističnih jajnika (koji utiče na način na koji jajnici funkcionišu).
Oba stanja mogu dovesti do dobijanja na težini jer smanjuju koliko energije telo koristi dok miruje. Na taj način bi se moglo reći da uzrokuju spor metabolizam.
Međutim, ova tri stanja obično nastaju kada metabolizam ne funkcioniše kako bi trebalo. Dakle, ako ste generalno zdravi, vaša metabolička stopa bi trebalo da ostane u normalnom opsegu bez značajnih skokova i padova.
Šta zapravo utiče na metabolizam?
Postoji mnogo različitih faktora. Oni uključuju:
Genetiku
Može se primetiti uticaj genetike na metabolizam u studijama koje ispituju gubitak težine kod identičnih blizanaca. Jedna studija je posmatrala parove identičnih bliznakinja koje su bile na dijeti sa smanjenim unosom kalorija. Otkriveno je da su te bliznakinje izgubile sličnu količinu težine. U poređenju s tim, istraživači su zabeležili značajne razlike u tome koliko su težine izgubile osobe koje nisu blizanci pod istim uslovima.
Navike u ishrani
Šta i koliko često jedemo oblikuje koliko energije unosimo svakog dana. Zato izbor hrane može uticati na metaboličku stopu.
Međutim, postoje neke zablude koje treba razjasniti. One uključuju ideju da jedenje malih, čestih obroka ubrzava metabolizam. Skraćivanje vremenskog perioda u kojem jedete može pomoći da izgubite težinu. Ali u celini, vreme je manje važno od toga koliko hrane zapravo pojedete. Ako izgubite težinu, vaše telo može reagovati sagorevanjem manje kalorija. Ovaj proces, poznat kao adaptivna termogeneza, može otežati dalji gubitak težine.
Vežbanje
Uporedimo dve osobe slične težine: jednu koja radi za stolom i jednu koja ima aktivan posao. Čak i ako nijedna ne radi strukturisane vežbe, ova druga može potrošiti do 1.000 kalorija više dnevno nego njen sedentaran kolega.
I to je pre nego što se uračunaju formalno vežbanje, kao što je trčanje. Na biološkom nivou, mišićno tkivo troši više energije u poređenju sa masnim tkivom. To znači da vežbe snage, koje su osmišljene da izgrade mišiće, mogu povećati metaboličku stopu.
San
Trenutna istraživanja sugerišu da nedostatak sna ne smanjuje metaboličku stopu. Međutim, može uzrokovati da telo proizvodi više hormona koji izazivaju glad kao što je grelin, koji govori mozgu da jede. Ali potrebno je više istraživanja u ovoj oblasti.
Mitovi o brzom i sporom metabolizmu postoje i danas
Da. Evo tri razloga zašto:
1. Lako ih je razumeti - Kada neko ima problem sa gubitkom ili održavanjem zdrave težine, lakše je reći da ima spor metabolizam nego razmotriti mnoge međusobno povezane faktore koji utiču na težinu.
2. Ukorenjeni su u kulturi dijeta - Mnogi proizvodi tvrde da ubrzavaju metabolizam bez pružanja bilo kakvih naučnih dokaza. Neki suplementi za mršavljenje mogu povećati metaboličku stopu, ali samo na nekoliko sati najviše.
3. Teško ih je opovrgnuti - Teško je tačno izmeriti kako telo koristi energiju. To je zato što obično svakog dana osoba unosi i troši različit broj kalorija. Trenutne metode merenja potrošnje energije mogu biti skupe i zahtevaju mnogo vremena.
Zaključak
Mnogi različiti faktori utiču na metaboličku stopu. Zato, da bismo razumeli kako naša tela funkcionišu, moramo razbiti ideju da su ljudi rođeni sa "brzim" ili "sporim" metabolizmom. Naša tela su mnogo složenija i fascinantnija od toga.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Studija: Mirisi, zvukovi i boje mogu da ublaže osećaj toplote
25.06.2026.•
1
Osećaj toplote u prostoru moguće je ublažiti bez korišćenja električnih sistema za hlađenje, uz dopunu zvaničnih preporuka Federalne kancelarije za javno zdravlje.
Leto, imunitet i jod: Šta treba da znamo?
25.06.2026.•
0
Leto je period odmora, putovanja, kupanja, ali i vreme kada je organizam izložen većem riziku od različitih infekcija.
Stručnjaci upozoravaju: Ekstremne vrućine pojačavaju anksioznost, agresiju i depresiju
25.06.2026.•
3
Toplotni talasi ne utiču samo na fizičko zdravlje već i na funkcionisanje mozga i emocionalnu stabilnost, upozoravaju francuski stručnjaci.
Starenje i onkološke bolesti: Zašto su prevencija, pregledi i pravilan izbor terapije važni u starijem dobu
24.06.2026.•
2
Onkološke bolesti češće se javljaju u starijem životnom dobu, jer se tokom godina u organizmu nakupljaju promene koje mogu dovesti do nastanka malignih ćelija.
Koliko vode treba piti tokom toplotnog talasa?
24.06.2026.•
3
Leto je stiglo, a sa njim i prvi ozbiljniji toplotni talasi.
Prvi put u Holandiji izvršena eutanazija teško bolesnog deteta
23.06.2026.•
3
U Holandiji je prvi put sprovedena eutanazija neizlečivo bolesnog deteta otkako su početkom 2024. godine stupila na snagu pravila koja to omogućavaju, saopštila je ministarka javnog zdravlja te zemlje Sofi Hermans.
Lekovi mogu da budu manje efikasni ako stoje na vrućini, premestite ih u frižider
23.06.2026.•
0
Lekovi mogu da izgube efikasnost ako su izloženi visokoj temperaturi, a optimalna temperatura ne bi smela da bude viša od 25 stepeni Celzijusa.
Šta se dešava sa mozgom kada jedete banane?
22.06.2026.•
0
Ako vam je zdravlje mozga prioritet, verovatno već znate da je smanjenje unosa hrane bogate šećerom jedna od najboljih navika u ishrani.
Supstanca prisutna u kupusnjačama mogla bi da pomogne protiv gojaznosti i povišenog šećera
22.06.2026.•
0
Supstanca prisutna u rukoli i drugim kupusnjačama, među kojima su brokoli i kupus, mogla bi da pomogne u sprečavanju gojaznosti i ublažavanju posledica ishrane bogate mastima.
Korisnici Ozempika su manje skloni nasilničkom ponašanju
21.06.2026.•
1
GLP-1 lekovi, kao što su Ozempik i Vigovi, mogli bi da smanje rizik od nasilničkog ponašanja kod osoba koje ih trenutno koriste.
Aleksitimija - skriveno iskustvo miliona ljudi
21.06.2026.•
0
Zamislite da osećate knedlu u stomaku ili ubrzano lupanje srca, a da ne možete da odredite da li osećate bes, anksioznost ili uzbuđenje. Za milione ljudi širom sveta, to je svakodnevno iskustvo.
Studija: Nanočestice pokazale obećavajuće rezultate u borbi protiv raka prostate
21.06.2026.•
0
Nanočestice napravljene od silicijum-dioksida pokazale su visok nivo efikasnosti u uništavanju ćelija raka prostate i podsticanju imunološkog odgovora organizma, pokazala je studija objavljena u "Cancer Research".
Malo poznata bolest zuba možda pogađa milione dece
21.06.2026.•
0
Mlečni zubi vašeg deteta, mali, nežni i kredasto beli, ispadaju. Na njihovom mestu niču žućkasto-smeđi, krhki zubi - na iznenađenje svih.
Voće koje najviše čuva srce
21.06.2026.•
0
Poznata preporuka o "pet porcija voća i povrća dnevno" decenijama se smatra zlatnim standardom zdrave ishrane.
Studija otkrila optimalan broj koraka dnevno za ublažavanje posledica dugotrajnog sedenja
21.06.2026.•
1
Verovatno ste već čuli da bi odrasli trebalo da naprave 10.000 koraka dnevno.
Ako ne možete da spavate bez pokrivača, čak ni kad je vruće - evo šta stoji iza toga
21.06.2026.•
2
Ako ste i leti jedna od onih osoba koje ne mogu da zaspu bez pokrivača, čak ni kada je u sobi veoma toplo, niste jedini.
Srčane bolesti u starijem dobu: Kako prepoznati simptome i smanjiti rizik od oboljevanja
20.06.2026.•
2
Starije osobe češće obolevaju od bolesti srca i krvnih sudova, ali se rizik može smanjiti zdravijim navikama i redovnim kontrolama. Važno je i na vreme prepoznati simptome koji ukazuju na srčane probleme.
Zaspite čim legnete? Evo šta vam telo poručuje
19.06.2026.•
1
Većini ljudi treba 10 do 20 minuta da utonu u san, dok neki zaspe gotovo odmah čim legnu.
Zašto treba izbegavati tuširanje hladnom vodom tokom vrućina?
19.06.2026.•
2
Kada krenu vrućine, mnogi spas traže pod hladnim tušem. Međutim, iako takvo osveženje pruža trenutno olakšanje, ono zapravo ne pomaže telu da se rashladi, a za neke može biti i rizično.
Zašto je opasno piti antibiotike na svoju ruku: Šta ako postanemo otporni na njih?
18.06.2026.•
0
Antibiotici su jedno od najvećih otkrića u istoriji medicine. Zahvaljujući njima, danas uspešno lečimo brojne bakterijske infekcije koje su nekada odnosile milione života.
Studija: Svaki treći zaposleni pati od naprezanja očiju zbog ekrana
17.06.2026.•
2
Zamućen vid, svrab u očima, glavobolje - mnogi zaposleni pate od naprezanja očiju zbog dugog provedenog vremena ispred ekrana, ali preventivne mere mogu pomoći u njegovom ograničavanju, ističu oftalmolozi i ortoptisti.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar