Postoje li zaista brz ili spor metabolizam? Evo šta nauka kaže
Da li ste ikada čuli da neko za sebe tvrdi da ima "brz" metabolizam? To obično znači da može da jede šta god želi bez dobijanja na težini.
U međuvremenu, drugi "spor" metabolizam krive za svoju nemogućnost da smršaju.
Ali da li zapravo možete imati brz ili spor metabolizam? Evo šta nauka kaže.
Šta je metabolizam?
Metabolizam se odnosi na sve hemijske procese koji omogućavaju telu da funkcioniše. To uključuje sve, od disanja do cirkulacije krvi i obnavljanja ćelija.
Kada govorimo o metabolizmu u kontekstu težine, obično mislimo na metaboličku stopu. To je mera koliko brzo telo pretvara hranu i uskladištenu energiju u upotrebljivo gorivo, piše ScienceAlert.
Da biste razumeli kako vaš metabolizam funkcioniše, korisno je da znate ova četiri pojma:
- bazalna metabolička stopa, koja je količina energije koju telo koristi da bi nastavilo da funkcioniše dok miruje. Ona obično čini oko 60 do 75 odsto dnevne potrošnje energije. U velikoj meri je određena veličinom tela, ali faktori kao što su godine, pol, rasa i visina takođe mogu doprineti;
- termogeneza izazvana hranom, koja je količina energije koja se koristi dok se vari i obrađuje hrana. Ona obično čini između 10 i 15 odsto dnevne potrošnje energije;
- termogeneza neizazvana vežbanjem, koja je količina energije koja se koristi za svakodnevne pokrete kao što su vrpoljenje, stajanje i hodanje. Ona uglavnom čini između 20 i 30 odsto energije koja se koristi svakog dana;
- termogeneza izazvana vežbanjem, koja je količina energije koja se koristi dok se izvodi strukturirana fizička aktivnost, kao što je trčanje ili dizanje tegova u teretani. Ona obično predstavlja 10 do 50 odsto dnevne potrošnje energije, ali to varira u zavisnosti od toga koliko je neko aktivan.
Dakle, može li neko imati "spor" ili "brz" metabolizam?
Odgovor je - komplikovan.
Ako imate stanje koje se zove hipermetabolizam, tehnički bi se moglo reći da imate brz metabolizam.
Hipermetabolizam se javlja kada je potrošnja energije u mirovanju, ili količina energije koja se koristi dok telo miruje, najmanje 10 odsto viša od proseka. Hipermetabolizam je uglavnom povezan sa medicinskim stanjima kao što su hipertireoza, dijabetes i određeni genetski poremećaji.
Nasuprot tome, postoje dva stanja koja mogu usporiti metabolizam. To su hipotireoza (kada štitna žlezda oslobađa manje hormona nego normalno) i sindrom policističnih jajnika (koji utiče na način na koji jajnici funkcionišu).
Oba stanja mogu dovesti do dobijanja na težini jer smanjuju koliko energije telo koristi dok miruje. Na taj način bi se moglo reći da uzrokuju spor metabolizam.
Međutim, ova tri stanja obično nastaju kada metabolizam ne funkcioniše kako bi trebalo. Dakle, ako ste generalno zdravi, vaša metabolička stopa bi trebalo da ostane u normalnom opsegu bez značajnih skokova i padova.
Šta zapravo utiče na metabolizam?
Postoji mnogo različitih faktora. Oni uključuju:
Genetiku
Može se primetiti uticaj genetike na metabolizam u studijama koje ispituju gubitak težine kod identičnih blizanaca. Jedna studija je posmatrala parove identičnih bliznakinja koje su bile na dijeti sa smanjenim unosom kalorija. Otkriveno je da su te bliznakinje izgubile sličnu količinu težine. U poređenju s tim, istraživači su zabeležili značajne razlike u tome koliko su težine izgubile osobe koje nisu blizanci pod istim uslovima.
Navike u ishrani
Šta i koliko često jedemo oblikuje koliko energije unosimo svakog dana. Zato izbor hrane može uticati na metaboličku stopu.
Međutim, postoje neke zablude koje treba razjasniti. One uključuju ideju da jedenje malih, čestih obroka ubrzava metabolizam. Skraćivanje vremenskog perioda u kojem jedete može pomoći da izgubite težinu. Ali u celini, vreme je manje važno od toga koliko hrane zapravo pojedete. Ako izgubite težinu, vaše telo može reagovati sagorevanjem manje kalorija. Ovaj proces, poznat kao adaptivna termogeneza, može otežati dalji gubitak težine.
Vežbanje
Uporedimo dve osobe slične težine: jednu koja radi za stolom i jednu koja ima aktivan posao. Čak i ako nijedna ne radi strukturisane vežbe, ova druga može potrošiti do 1.000 kalorija više dnevno nego njen sedentaran kolega.
I to je pre nego što se uračunaju formalno vežbanje, kao što je trčanje. Na biološkom nivou, mišićno tkivo troši više energije u poređenju sa masnim tkivom. To znači da vežbe snage, koje su osmišljene da izgrade mišiće, mogu povećati metaboličku stopu.
San
Trenutna istraživanja sugerišu da nedostatak sna ne smanjuje metaboličku stopu. Međutim, može uzrokovati da telo proizvodi više hormona koji izazivaju glad kao što je grelin, koji govori mozgu da jede. Ali potrebno je više istraživanja u ovoj oblasti.
Mitovi o brzom i sporom metabolizmu postoje i danas
Da. Evo tri razloga zašto:
1. Lako ih je razumeti - Kada neko ima problem sa gubitkom ili održavanjem zdrave težine, lakše je reći da ima spor metabolizam nego razmotriti mnoge međusobno povezane faktore koji utiču na težinu.
2. Ukorenjeni su u kulturi dijeta - Mnogi proizvodi tvrde da ubrzavaju metabolizam bez pružanja bilo kakvih naučnih dokaza. Neki suplementi za mršavljenje mogu povećati metaboličku stopu, ali samo na nekoliko sati najviše.
3. Teško ih je opovrgnuti - Teško je tačno izmeriti kako telo koristi energiju. To je zato što obično svakog dana osoba unosi i troši različit broj kalorija. Trenutne metode merenja potrošnje energije mogu biti skupe i zahtevaju mnogo vremena.
Zaključak
Mnogi različiti faktori utiču na metaboličku stopu. Zato, da bismo razumeli kako naša tela funkcionišu, moramo razbiti ideju da su ljudi rođeni sa "brzim" ili "sporim" metabolizmom. Naša tela su mnogo složenija i fascinantnija od toga.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Jedete za tastaturom? Mikrobiolozi upozoravaju na rizik koji često zanemarujemo
25.09.2026.•
1
Jedenje za radnim stolom uz tastaturu može biti nehigijenska navika, upozoravaju mikrobiolozi.
U Srbiji 1.200 ljudi čeka transplantaciju, prošle godine samo 20 donora
25.09.2026.•
6
Udruženje "Donorstvo je herojstvo" saopštilo je da na transplantaciju organa u Srbiji čeka 1.200 osoba i da je prošle godine bilo svega 20 donora.
Zašto je važno spavati u mraku: Noćna svetlost povezana sa promenama na srcu
24.09.2026.•
1
Izloženost čak i slabom svetlu tokom sna mogla bi da bude povezana sa promenama u strukturi i funkciji srca, pokazalo je novo istraživanje sprovedeno na više od 11.000 odraslih osoba.
Novo istraživanje: Povišen pritisak ima trećina, a holesterol svaki peti građanin
23.09.2026.•
2
Istraživanje je pokazalo da više od 40 odsto ispitanika smatra da ima težinu iznad poželjne, trećina ima povišen krvni pritisak, a svaki peti ima povišen holesterol.
Jod i štitna žlezda: Mali mineral važan za rad celog organizma
22.09.2026.•
0
Jod je jedan od minerala koji su organizmu potrebni u veoma malim količinama, ali njegova uloga nije mala.
Otkrivena velika promena mozga koja se događa nakon 50. godine
19.09.2026.•
0
Starenje mozga ne svodi se samo na postepeno slabljenje pamćenja ili sporije prisećanje imena i informacija.
Pet znakova da vaše telo ne podnosi dobro kafu i kofein
17.09.2026.•
2
Dok nekima prva jutarnja kafa daje energiju za početak dana, drugima može izazvati lupanje srca, nervozu ili probleme sa spavanjem.
Naučnici u genetski modifikovanim miševima uzgojili ljudsko moždano tkivo
17.09.2026.•
0
Istraživači su stvorili miševe sa mozgom koji sadrži ljudske ćelije u nastojanju da bolje razumeju i razviju nove tretmane za poremećaje kao što su šizofrenija, epilepsija, cerebralna paraliza i demencija.
VIDEO: Hajmlihov zahvat može da spasi život, a nauči se za samo nekoliko minuta
16.09.2026.•
2
Gušenje može da se dogodi iznenada, tokom običnog obroka, a tada je važno brzo reagovati.
Muškarac otišao u bolnicu zbog krvi u mokraći, lekari pronašli iglu u njegovom srcu
15.09.2026.•
0
Lekari u Kini opisali su izuzetno redak slučaj 35-godišnjeg muškarca kojem su pronašli iglu za šivenje dugu 36 milimetara zabodenu u levu komoru srca.
Kako zaštititi decu od stomačnog virusa?
14.09.2026.•
0
Nova školska godina tek je počela, a roditelji već prijavljuju izostanke dece zbog stomačnog virusa.
Telo tokom maratona neprestano proizvodi hemikalije slične onima iz kanabisa
13.09.2026.•
3
Tokom maratona telo proizvodi sve više prirodnih hemijskih glasnika koji se nazivaju endokanabinoidi.
Ženi su se creva bukvalno vezala u čvor nakon porođaja
13.09.2026.•
0
Tridesetogodišnja žena iz Etiopije završila je na hitnoj operaciji nakon što su joj se nekoliko dana posle porođaja delovi tankog i debelog creva doslovno vezali u čvor.
Ako vaši roditelji dožive 100 godina, znači li to da ćete i vi?
13.09.2026.•
1
Stogodišnjaci, ljudi koji dožive 100 godina, čine svega oko 0,01 odsto svetske populacije.
"Sindrom Zlatokose": Pojela toliko svoje kose da joj je klupko blokiralo probavni trakt
13.09.2026.•
0
Trihotilomanija je poremećaj kod kog ljudi kompulsivno čupaju sopstvenu kosu, a ako je i jedu, može da dođe do ozbiljnih komplikacija.
Naučnici ljudima tri meseca davali paradajz-pire: Evo šta su pokazali snimci njihovih mozgova
13.09.2026.•
1
Paradajz sadrži likopen, snažan antioksidans koji može da pređe krvno-moždanu barijeru i možda pomogne u smanjenju neuroinflamacije.
Znak upozorenja na srčani i moždani udar mogao bi da se pojavi na licu
13.09.2026.•
0
Ateroskleroza, nakupljanje masnih naslaga u arterijama koje ograničavaju protok krvi, odgovorna je za većinu srčanih i moždanih udara, ali se često razvija polako i bez simptoma.
Postoji li optimalno vreme za jedenje banana za maksimalnu apsorpciju kalijuma?
13.09.2026.•
0
Banane su omiljena užina s dobrim razlogom: praktične su, ukusne i pune hranljivih materija.
Šta se dešava sa krvnim pritiskom ako svakog dana jedete crnu čokoladu?
13.09.2026.•
0
Svakodnevno konzumiranje crne čokolade može da pomogne u snižavanju krvnog pritiska zahvaljujući visokom sadržaju flavanola.
VIDEO Psi u Indiji otkrivaju rak iz daha: Tačnost veća od 90 odsto
12.09.2026.•
1
Kujica Kloi iz azila jedna je od 15 pasa koje indijski startap Dognosis trenira da njušenjem ljudskog daha otkrivaju rak.
Britanija nije usvojila zakon o eutanaziji
12.09.2026.•
1
Britanski poslanici nisu usvojili zakon kojim bi neizlečivo bolesnim odraslim osobama u Engleskoj i Velsu bilo omogućeno da, pod određenim uslovima, izaberu potpomognutu smrt, odnosno eutanaziju.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar