Rak i Alchajmerova bolest retko kad dolaze istovremeno - naučnici istraživali zašto

Decenijama su istraživači primećivali da se rak i Alchajmerova bolest retko javljaju kod iste osobe, što je podstaklo nagađanja da jedno stanje možda pruža određeni stepen zaštite od drugog.
Rak i Alchajmerova bolest retko kad dolaze istovremeno - naučnici istraživali zašto
Foto: Pixabay
Sada, jedna studija na miševima nudi moguće molekularno objašnjenje ove medicinske misterije: protein koji proizvode ćelije raka izgleda da prodire u mozak, gde pomaže u razbijanju nataloženih pogrešno savijenih proteina koje se često povezuju sa Alchajmerovom bolešću. 
 
Studija, koja je trajala 15 godina, objavljena je 22. januara u časopisu "Cell", i mogla bi pomoći istraživačima u dizajniranju lekova za lečenje Alchajmerove bolesti.
"Oni imaju deo slagalice. To nije cela slika, ni blizu. Ali to je zanimljiv deo", kaže Donald Viver, neurolog i hemičar sa Istraživačkog instituta Krembil pri Univerzitetu u Torontu u Kanadi, koji nije bio uključen u studiju.
 
Viver se zainteresovao za tu slagalicu još dok je bio na medicinskoj obuci, kada je jedan stariji patolog usputno rekao: "Ako vidiš nekoga sa Alchajmerovom bolešću, on nikada nije imao rak." 
Ta opaska mu je ostala urezana kroz godine dok je dijagnostikovao hiljade ljudi sa Alchajmerovom bolešću. 
 
"Ne mogu da se setim nijednog koji je imao rak", kaže on, prenosi Nature.
 
Epidemiološki podaci ne pokazuju tako jasnu podelu, ali meta-analiza iz 2020. godine, koja je obuhvatila podatke od preko 9,6 miliona ljudi, pokazala je da je dijagnoza raka povezana sa 11 odsto smanjenom učestalošću Alchajmerove bolesti. Ovo je bio težak odnos za razumevanje: istraživači moraju da kontrolišu veliki broj spoljašnjih faktora. Na primer, ljudi mogu umreti od raka pre nego što dostignu godine kada bi razvili simptome Alchajmerove bolesti, a neki tretmani za rak mogu izazvati kognitivne poteškoće koje mogu zamagliti dijagnozu Alchajmera.
 
Ipak, vremenom su se podaci dovoljno uskladili da ubede Youming Lua, neurologa sa Univerziteta nauke i tehnologije Huazhong u Vuhanu da se detaljnije pozabavi biologijom koja leži iza ovog trenda.
 
Istraživači u Luovoj laboratoriji proveli su narednih šest godina tražeći najbolji način da modeluju ova dva stanja kod miševa. Na kraju je tim odlučio da presadi tri različite vrste ljudskih tumora - pluća, prostate i debelog creva - u miševe sa modelima Alchajmerove bolesti. Miševi sa rakom nisu razvili moždane plakove karakteristične za Alchajmerovu bolest, kaže Lu. 
"Tada smo se zapitali: zašto?"
 
Istraživači su pregledali proteine koje su ove ćelije raka lučile, u potrazi za onima koji mogu da pređu zaštitnu granicu poznatu kao krvno-moždana barijera i da prodru u mozak. 
 
Ova potraga, koja je trajala više od šest godina, suzila je listu na jedan: protein koji se zove cistatin C.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Manje slučajeva gripa, među obolelima najviše dece

U Srbiji je od 12. do 18. januara zabeleženo 11.483 slučaja oboljenja sličnih gripu, što je za 15,6 odsto niže u poređenju sa prethodnom nedeljom, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".

Studija: Tetovaže utiču na imuni sistem

Tetoviranje može da ostavi trajni trag ne samo na koži, već i na imunom sistemu, pokazuje međunarodna studija u kojoj su učestvovali istraživači Biološkog centra Češke akademije nauka.