Najmlađa osoba kojoj je dijagnostikovana Alchajmerova bolest ima samo 19 godina
Godine 2022, neurolozi u klinici za pamćenje u Kini dijagnostikovali su 19-godišnjaku ono za šta su verovali da je Alchajmerova bolest - čineći ga najmlađom osobom kojoj je ikada postavljena ova dijagnoza.
Foto: Pixabay
Tinejdžer je prvi put počeo da pokazuje pad pamćenja oko svoje 17. godine, a simptomi su se vremenom pogoršavali.
Snimci mozga otkrili su smanjenje hipokampusa - regiona mozga koji je uključen u pamćenje - dok je njegova cerebrospinalna tečnost pokazala biomarkere koji su u skladu sa Alchajmerovom bolešću, najčešćim oblikom demencije.
Iako se obično povezuje sa starijim uzrastom, rani početak Alchajmerove bolesti (koji se javlja kod osoba mlađih od 65 godina) čini do 10 odsto svih dijagnoza.
Gotovo svi pacijenti sa Alchajmerovom bolešću mlađi od 30 godina imaju bolest koja se može objasniti patološkim genetskim mutacijama, što ih klasifikuje kao osobe sa porodičnom Alchajmerovom bolešću (FAD).
Što je osoba mlađa u trenutku dijagnoze, veća je verovatnoća da je bolest nasledna i uzrokovana genetskom mutacijom.
Međutim, istraživači sa Pekinškog univerziteta za medicinske nauke nisu uspeli da pronađu nijednu poznatu mutaciju odgovornu za rani gubitak pamćenja, niti bilo koji sumnjiv gen, čak ni nakon sveobuhvatnog genetskog pretraživanja celog genoma.
"Ovo je najmlađi slučaj ikada prijavljen koji ispunjava dijagnostičke kriterijume za verovatnu Alchajmerovu bolest bez prepoznatljivih genetskih mutacija", pišu neurolog Džianping Đia i njegove kolege u studiji.
Pre ove dijagnoze u Kini najmlađi pacijent sa Alchajmerovom bolešću imao je 21 godinu. Imao je PSEN1 genetsku mutaciju, koja uzrokuje abnormalno taloženje proteina u mozgu, formirajući toksične naslage - uobičajenu osobinu Alchajmerove bolesti.
Slučajevi poput ovog predstavljaju svojevrsnu misteriju, piše ScienceAlert.
Niko iz porodice 19-godišnjaka nije imao istoriju Alchajmerove bolesti niti demencije, što otežava svrstavanje u porodičnu formu bolesti. A opet, tinejdžer nije imao druge bolesti, infekcije niti povrede glave koje bi mogle da objasne njegov iznenadni kognitivni pad.
Dve godine pre nego što je upućen na kliniku za pamćenje, ovaj mladić je počeo da ima probleme sa koncentracijom u školi. Čitanje mu je takođe postajalo teško, a kratkoročno pamćenje mu se pogoršavalo.
Često nije mogao da se seti događaja od prethodnog dana i stalno je gubio svoje stvari.
Na kraju je kognitivni pad postao toliko ozbiljan da nije uspeo da završi srednju školu, iako je i dalje mogao da živi samostalno.
Godinu dana nakon dolaska na kliniku, pokazivao je slabosti u trenutnom pamćenju, kratkom odlaganju pamćenja nakon tri minuta, i dugom odlaganju pamćenja nakon 30 minuta.
Njegov ukupni rezultat pamćenja bio je 82 odsto niži od proseka njegovih vršnjaka, dok mu je trenutni kapacitet pamćenja bio 87 odsto niži.
Dugoročno praćenje je potrebno kako bi se podržala postavljena dijagnoza, ali njegov medicinski tim je tada rekao da ovaj slučaj "menja naše razumevanje tipične starosne dobi pri kojoj se Alchajmerova bolest javlja".
"Pacijent je imao veoma ranu formu Alchajmerove bolesti bez jasnih patogenih mutacija", pišu istraživači, "što sugeriše da patogeneza bolesti još treba da se istraži".
Studija objavljena u februaru 2023. godine samo potvrđuje da Alchajmerova bolest ne sledi jedinstven put, već je mnogo složenija nego što se ranije mislilo - i može se razvijati kroz različite mehanizme sa različitim efektima.
U izjavi za "South China Morning Post", neurolozi koji su opisali slučaj ovog pacijenta rekli su da buduće studije treba da se fokusiraju na slučajeve ranog početka kako bi se dodatno poboljšalo razumevanje gubitka pamćenja.
"Istraživanje misterija Alchajmerove bolesti kod mladih ljudi može postati jedan od najizazovnijih naučnih problema budućnosti", rekli su oni.
Studija je objavljena u časopisu "Journal of Alzheimer's Disease".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Najzdravija kombinacija za srce: Ove dve namirnice treba jesti svakodnevno
03.05.2026.•
0
Nova istraživanja pokazuju da kombinacija namirnica može imati jači efekat na zdravlje nego kada se konzumiraju pojedinačno.
Imune ćelije "pamte" gojaznost dugo nakon gubitka težine
03.05.2026.•
0
Pobediti gojaznost retko je lako. Za mnoge ljude, čak i uspešan gubitak težine prati dugotrajna borba da se spreči povratak kilograma.
Tri stvari koje (osim hrane) utiču na vaš holesterol
03.05.2026.•
0
Visok holesterol ima tendenciju da prođe neprimećeno, često se tiho povećavajući bez očiglednih simptoma.
Temperatura kod dece: Kada je bezazlena, a kada znak za uzbunu?
02.05.2026.•
0
Povišena temperatura jedan je od najčešćih razloga za odlazak kod pedijatra, ali sama po sebi nije bolest već prirodan odgovor organizma na infekciju.
Ovo su znakovi da vam hronično nedostaje san
01.05.2026.•
0
Hronični nedostatak sna najčešće povezujemo s očiglednim simptomima poput iscrpljenosti, ali telo često šalje i suptilnije znakove koji mogu da prođu neprimećeno.
Ako ste stalno umorni možda vam nedostaje ovaj nutrijent
01.05.2026.•
1
Mnogi ljudi se svakodnevno osećaju iscrpljeno i bez energije, čak i kada spavaju dovoljno i redovno.
Mađarski hirurg izveo složenu operaciju na otvorenom srcu na ulici: Spasao život pacijentu
30.04.2026.•
6
Mađarski lekar je izveo složenu operaciju na otvorenom srcu na ulici, za koju stručnjaci kažu da je jedinstvena u Mađarskoj i izuzetno retka širom Evrope.
Ako se mučite sa alergijama: Ovo su najefikasniji preparati za ublažavanje simptoma
30.04.2026.•
0
Magistarka farmacije Jelena Čizmić ističe da su intranazalni kortikosteroidi najbolja terapija za ublažavanje alergijskih simptoma, a koriste se i suplementi na bazi kalcijuma, cinka i kvercetina i probiotski preparati.
Zašto ste stalno umorni: Možda vam nedostaje jod
30.04.2026.•
0
Ako se budite umorni, teško koncentrišete i osećate usporeno - to nije prolazno stanje, već znak da telo ne funkcioniše optimalno.
Sve više Amerikanaca pije sirovo mleko - uprkos epidemijama i upozorenjima naučnika
30.04.2026.•
3
Pristalice konzumiranja sirovog mleka u SAD nastoje da taj potencijalno opasan proizvod učine šire dostupnim i lakšim za nabavku, čak i dok nova epidemija - jedna od najmanje pet za godinu dana - razboljeva decu.
Evo kako psi i mačke utiču na naše mentalno zdravlje
29.04.2026.•
1
Kućni ljubimci aktivno doprinose poboljšanju dobrobiti ljudi.
Koga najčešće ubadaju komarci? Imaju "favorita" među krvnim grupama
29.04.2026.•
3
Neki ljudi su zaista skloniji ubodima komaraca, a naučnici tvrde da za to postoje konkretni razlozi. Na to koga će komarci pre ubosti utiče niz faktora, od genetike i metabolizma do odeće koju nosite.
Stres, hrana ili nešto treće? Šta zaista pokreće IBS
29.04.2026.•
0
April je mesec podizanja svesti o sindromu iritabilnog creva (IBS), stanju koje pogađa sve veći broj ljudi, a o kojem se i dalje nedovoljno govori.
Sledi testiranje na ljudima - implant u mozgu za lečenje depresije
28.04.2026.•
0
Najnoviji interfejs između mozga i računara mogao bi da pomogne ljudima da se oporave od teške depresije.
Otkrivena nova bolest pluća: Zbog pucketanja pri disanju zove se "kokica", javlja se kod onih koji vejpuju
28.04.2026.•
0
Ruski lekari dijagnostikovali su takozvanu bolest pluća nazvanu "kokica" ne samo na osnovu jednog simptoma, pucketanja prilikom disanja, već i na osnovu sve češćeg kratkog daha i poremećaja spavanja.
Naučnici identifikovali najopasnije vreme u životu za gojenje
26.04.2026.•
0
Nova studija sugeriše da nije samo dobijanje na težini ono što utiče na naše zdravlje tokom života, već i kada dobijamo kilograme.
Da li vodica za ispiranje usta zaista oštećuje srce?
26.04.2026.•
1
Video snimci na društvenim mrežama tvrde da vodica za ispiranje usta može povećati rizik od povećanog krvnog pritiska - i potencijalno oštetiti zdravlje srca.
SZO: U Evropi samo četiri zemlje vakcinišu dovoljno ljudi protiv gripa
26.04.2026.•
0
Iako vakcinacija protiv sezonskog gripa postoji kao mera Svetske zdravstvene organizacije više od 20 godina, samo četiri evropske zemlje vakcinišu dovoljno ljudi kako bi se odbranili od te bolesti.
Direktor Instituta "Dedinje": Važno je da ne jedemo žderući, nego onoliko koliko možemo da "sagorimo"
26.04.2026.•
3
Direktor Instituta "Dedinje" Milovan Bojić upozorio je da smo zemlja sa najvećim procentom smrtnosti od bolesti srca i krvnih sudova i apelovao na građane na mere prevencije i odvikavanje od nezdravih životnih navika.
Dnevna mera šećera: Koliko je previše, a koliko bezbedno
25.04.2026.•
1
Šećer je prisutan u gotovo svim namirnicama, prirodno u voću i povrću, ali i kao dodatak u brojnim industrijskim proizvodima.
Za roditelje dečaka: Zašto je HPV vakcina važna i za muškarce
25.04.2026.•
2
Vakcina koja je dugo bila preporučivana isključivo kao zaštita od raka grlića materice kod žena sada pokazuje jasne koristi i za muškarce.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar