Češanje ujeda komarca u početku može da prija, ali nauka objašnjava zašto je to loša ideja
Verovatno to slušate još od detinjstva: Nemoj da češeš ujed insekta ili osip, samo ćeš ga pogoršati. Ali zašto bi nešto što pruža tako dobar osećaj bilo loše?
Foto: Pixabay
Mnoge stvari mogu izazvati svrab, uključujući i neka ozbiljna oboljenja. Bez obzira na uzrok, lekari dugo upozoravaju da preterano češanje može oštetiti kožu. Sada istraživači bolje razumeju zašto čak i blag, dosadan svrab može da vas uvuče u začarani krug svraba i češanja ako mu popustite, piše AP.
Kako su to otkrili? Delom tako što su miševima stavili male "okovratnike srama" kako bi otkrili šta se dešava na ćelijskom nivou kada se svrab počeše - ili ostavi na miru.
Takođe su stekli bolji uvid u to zašto dobro češanje, makar u početku, donosi osećaj olakšanja. Na kraju krajeva, ne češu se samo ljudi i drugi sisari, već čak i ribe. Ta zajednička osobina ukazuje na to da mora postojati neki evolutivni razlog, a eksperiment na miševima nagoveštava da postoji određena zaštita od mikroba - ali ipak ne i razlog da se češete.
Doktor Danijel Kaplan, dermatolog sa Univerziteta u Pitsburgu, čija laboratorija proučava imune reakcije u koži, istraživao je uobičajenu vrstu svraba poznatu kao alergijski kontaktni dermatitis, koji izazivaju nadražujuće supstance poput otrovnog bršljana ili nikla u nakitu.
Kaplanov istraživački tim naneo je supstancu koja izaziva osip na uši miševa. Normalni miševi su se češali, a upalne imune ćelije pohrlile su na to mesto, povećavajući otok. Osip je bio mnogo blaži kod miševa uzgojenih sa oštećenim nervnim ćelijama koje registruju svrab. Ali da li je razlika zaista bila u češanju?
Odgovor su dali normalni miševi kojima su stavljeni okovratnici nalik veterinarskim "okovratnicima srama", pa su osećali svrab, ali nisu mogli da se češu. I kod njih je otok bio znatno manji, a bilo je i manje upalnih ćelija.
Kaplan je rekao da se ti dokazi poklapaju sa svakodnevnim iskustvom ljudi da češanje zaista može da pogorša stanje.
"Ako ignorišete ujed komarca, svrab će kod većine ljudi nestati za pet ili deset minuta. Ali ako počnete da ga češete, postaće vaš prijatelj na nedelju dana", jer će mesto postati još svrbljivije i upaljenije", rekao je on.
Prvi odgovor imunog sistema može i da pomogne i da odmogne
Da bi razumeli šta se dešava u koži, Kaplanov tim detaljnije je proučio mastocite, jedne od prvih ćelija koje reaguju u imunom sistemu. Kada se aktiviraju, one oslobađaju jedinjenja koja mogu pomoći u borbi protiv mikroba ili toksina ili, putem jedinjenja zvanog histamin, izazvati alergijske reakcije praćene svrabom.
Naučnici već dugo znaju da alergeni mogu da aktiviraju mastocite. Ali mastocite mogu da aktiviraju i drugi signali, uključujući bol. A kada se češemo, "obično se češemo sve dok ne počne da boli", napomenuo je Kaplan.
Nervne ćelije koje registruju bol oslobađaju hemijskog glasnika nazvanog supstanca P. U rezultatima objavljenim prošle godine, Kaplanov tim je pokazao da supstanca P može da aktivira mastocite putem drugačijeg molekularnog puta od onog kojim deluju alergeni - dvostrukog dejstva koje objašnjava zašto češanje dodatno pojačava upalu kod osipa ili ujeda koji svrbe.
Zašto onda malo češanja prija?
Ako osetimo bol, poput dodirivanja vrelog šporeta, naučićemo da to više ne radimo. Ipak, olakšanje koje donosi dobro češanje, posmatrano iz evolutivne perspektive, predstavlja pozitivnu povratnu informaciju. Zašto?
Jedna od dugo prihvaćenih teorija jeste da to može pomoći životinjama da se oslobode parazita poput buva ili grinja. Ali Kaplana su zainteresovali i nalazi drugih laboratorija da mastociti mogu da se bore protiv uobičajene vrste bakterije na koži nazvane Staphylococcus aureus. Zato je njegov tim inficirao miševe, a zatim ponovio eksperiment sa "okovratnicima srama". Pokazalo se da su oni koji su se češali imali manji nivo te bakterije na ušima, možda zbog jače upale ili nekog drugog jedinjenja povezanog sa mastocitima.
Ali to ipak nije dovoljno velika korist da bi se promenio zdravstveni savet.
"Na kraju krajeva, češanje je štetno. Trebalo bi da izbegavate češanje", naglasio je Kaplan, iako je priznao da je to "lakše reći nego učiniti".
Kako ublažiti blaži svrab
Način lečenja svraba zavisi od njegovog uzroka, a postoji potreba za boljim terapijama. Za sada antihistaminici i određeni drugi lekovi protiv koprivnjače mogu da ublaže neke vrste svraba koje pokreću mastociti. Farmaceutske kompanije eksperimentišu i sa drugim pristupima, takozvanim MRGPRX2 blokatorima, koji ciljaju put koji je Kaplanov tim povezao sa češanjem. Kaplan se nada da bi bolje razumevanje tog puta jednog dana moglo pomoći u lečenju kožnih bolesti poput hroničnog ekcema.
Kod letnjeg svraba izazvanog ujedima insekata, otrovnim bršljanom i drugim oblicima kontaktnog dermatitisa, dermatolozi preporučuju preparate protiv svraba, poput hidrokortizonske kreme, kalamin losiona ili kupki sa ovsenim pahuljicama.
"Kaplan preporučuje još jedan trik: kreme koje sadrže mentol mogu privremeno da prevare kožu tako da umesto svraba oseća hladnoću, dovoljno dugo da se, ako se ne češete, prekine taj začarani krug svraba i češanja. To je kao šifra za varanje", zaključio je on.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Kod komarca u Beogradu otkriven virus Zapadnog Nila
13.08.2026.•
1
Kod jednog komarca ulovljenog na teritoriji beogradske opštine Čukarica, detektovano je prisustvo genoma virusa Zapadnog Nila.
Epidemija ebole u Kongu na putu da postane najsmrtonosnija do sada
13.08.2026.•
0
Trenutna epidemija Ebole u Kongu je na putu da postane najsmrtonosnija u istoriji praćenja ove bolesti, nakon što je među 28.000 zabeleženih slučajeva odnela 11.000 ljudskih žrtava.
Umor posle godišnjeg odmora: Da li promena ritma i ishrane može imati veze sa jodom?
13.08.2026.•
0
Vratili ste se sa odmora, a umesto da se osećate odmorno, teško ustajete, pospani ste i teže se koncentrišete.
Jedan šećer možda pomaže ćelijama raka da se odvoje i šire
11.08.2026.•
4
Hemoterapija je osmišljena da uništi ćelije raka, ali neke od njih ipak prežive tako što ulaze u stanje poznato kao ćelijsko starenje ili senescencija.
Uprava za hranu i lekove SAD predlaže novu proveru aditiva i sastojaka u hrani
10.08.2026.•
0
Uprava za hranu i lekove SAD (FDA) predložila je danas promenu pravila prema kojoj bi proizvođači hrane morali da obaveste FDA pre nego što uvedu nove sastojke i aditive u svoje proizvode.
Paraziti koji možda baš sada žive u vašem telu
09.08.2026.•
0
Vaše telo je stanište. Toplo je, vlažno, puno hranljivih materija i upravo su to uslovi koji svako okruženje čine privlačnim za naseljavanje. A staništa često postaju dom parazitima.
Nova studija: Manji unos proteina mogao bi da doprinese zdravijem starenju
09.08.2026.•
0
Manji unos proteina mogao bi biti ključ za duži i zdraviji život, pokazuje novo istraživanje koje dovodi u pitanje jedno od najrasprostranjenijih uverenja o zdravoj ishrani.
Mikroplastika se nalazi i u našim arterijama
09.08.2026.•
2
Pošto se mikroplastika sve češće pronalazi u različitim delovima ljudskog tela, uključujući kosti i mozak, pitanje više nije da li dospeva u naš organizam, već koliko je taj problem ozbiljan.
Šta se dešava sa mozgom kada ne unosite dovoljno masti?
09.08.2026.•
1
Masti u ishrani dugo su imale lošu reputaciju.
Da li je zbog lekova potrebno prekinuti dojenje i koji su dozvoljeni?
08.08.2026.•
0
Dojenje ima brojne koristi za dete i majku. Majčino mleko se svojim sastavom i količinom prilagođava potrebama deteta, podržava njegov rast i razvoj i doprinosi zaštiti od infekcija.
Sve manje pušača u EU, Bugarska i dalje ima najviše korisnika duvana
05.08.2026.•
6
U Evropskoj uniji u 2025. godini 16,5 odsto ljudi starijih od 16 godina koristilo je duvanske i slične proizvode poput elektronskih cigareta, nikotinskih kesica (snus) i drugo.
Od 17. avgusta još 18 lekova na recept će ići o trošku države
05.08.2026.•
5
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut najavio je da će od 17. avgusta svi osiguranici dobiti pravo na 18 novih lekova na recept o trošku države.
Toplotni udar ili sunčanica? Doktor otkriva koje su razlike
04.08.2026.•
2
Vrhunac toplotnog talasa koji se ovih dana očekuje u Srbiji donosi temperaturu višu i od 40 stepeni, a dugotrajan period visoke temperature dovodi do značajnog povećanja rizika po zdravlje stanovništva.
SZO: Korporacije za ultraprerađenu hranu ometaju rešavanje svetske krize gojaznosti
02.08.2026.•
4
Najveće svetske korporacije za ultraprerađenu hranu ometaju globalne napore u rešavanju krize gojaznosti jer podnose tužbe protiv vlada koje pokušavaju da promovišu zdraviju ishranu, rekao je Tedros Adanom Gebrejesus.
Hiljade ljudi u SAD dobilo dijareju od parazita u seckanoj zelenoj salati u restoranima
02.08.2026.•
0
Restorane u SAD je pogodio pad prometa - posledica epidemije ciklospore iz pakovanja iseckane zelene salate koju koriste, a od koje su se razbolele hiljade Amerikanaca.
Šta se dešava sa krvnim pritiskom kada počnete da pijete više vode
02.08.2026.•
1
Hidratacija i krvni pritisak usko su povezani jer se krv najvećim delom sastoji od vode.
Mladi u Evropi u najgoroj fizičkoj kondiciji u poslednjih 60 godina
02.08.2026.•
4
Fizička kondicija adolescenata i dece u Evropi je na najnižem nivou u poslednjih 60 godina, što može da ima ozbiljne posledice po njihovo zdravlje.
Koliko instant kafe iz kesice sme da se popije dnevno?
02.08.2026.•
5
Instant kafa, odnosno kafa iz kesice, mnogima je prvi izbor kada žele da brzo pripreme omiljeni napitak.
Skoro jedna osoba nedeljno u Engleskoj dijagnozu tuberkuloze dobila tek posle smrti
01.08.2026.•
0
Gotovo jedna osoba nedeljno u Engleskoj je između 2010. i 2022. godine dobila dijagnozu tuberkuloze tek nakon smrti.
U Nišu prvi put ugrađeni srčani zalisci bez klasične operacije
31.07.2026.•
0
U Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) u Nišu ove nedelje su obavljene prve tri implantacije srčanih zalistaka minimalno invazivnom procedurom - bez klasične operacije na otvorenom srcu.
Razvijen AI alat za predviđanje recidiva raka debelog creva
30.07.2026.•
0
Istraživači australijskog Univerziteta La Trob razvili su alat zasnovan na veštačkoj inteligenciji koji može da predvidi rizik od recidiva raka debelog creva kod pacijenata sa karcinomom drugog stadijuma.
Komentari 4
Aleksej
Dušan l
Soc
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar