Češanje ujeda komarca u početku može da prija, ali nauka objašnjava zašto je to loša ideja
Verovatno to slušate još od detinjstva: Nemoj da češeš ujed insekta ili osip, samo ćeš ga pogoršati. Ali zašto bi nešto što pruža tako dobar osećaj bilo loše?
Mnoge stvari mogu izazvati svrab, uključujući i neka ozbiljna oboljenja. Bez obzira na uzrok, lekari dugo upozoravaju da preterano češanje može oštetiti kožu. Sada istraživači bolje razumeju zašto čak i blag, dosadan svrab može da vas uvuče u začarani krug svraba i češanja ako mu popustite, piše AP.
Kako su to otkrili? Delom tako što su miševima stavili male "okovratnike srama" kako bi otkrili šta se dešava na ćelijskom nivou kada se svrab počeše - ili ostavi na miru.
Takođe su stekli bolji uvid u to zašto dobro češanje, makar u početku, donosi osećaj olakšanja. Na kraju krajeva, ne češu se samo ljudi i drugi sisari, već čak i ribe. Ta zajednička osobina ukazuje na to da mora postojati neki evolutivni razlog, a eksperiment na miševima nagoveštava da postoji određena zaštita od mikroba - ali ipak ne i razlog da se češete.
Doktor Danijel Kaplan, dermatolog sa Univerziteta u Pitsburgu, čija laboratorija proučava imune reakcije u koži, istraživao je uobičajenu vrstu svraba poznatu kao alergijski kontaktni dermatitis, koji izazivaju nadražujuće supstance poput otrovnog bršljana ili nikla u nakitu.
Kaplanov istraživački tim naneo je supstancu koja izaziva osip na uši miševa. Normalni miševi su se češali, a upalne imune ćelije pohrlile su na to mesto, povećavajući otok. Osip je bio mnogo blaži kod miševa uzgojenih sa oštećenim nervnim ćelijama koje registruju svrab. Ali da li je razlika zaista bila u češanju?
Odgovor su dali normalni miševi kojima su stavljeni okovratnici nalik veterinarskim "okovratnicima srama", pa su osećali svrab, ali nisu mogli da se češu. I kod njih je otok bio znatno manji, a bilo je i manje upalnih ćelija.
Kaplan je rekao da se ti dokazi poklapaju sa svakodnevnim iskustvom ljudi da češanje zaista može da pogorša stanje.
"Ako ignorišete ujed komarca, svrab će kod većine ljudi nestati za pet ili deset minuta. Ali ako počnete da ga češete, postaće vaš prijatelj na nedelju dana", jer će mesto postati još svrbljivije i upaljenije", rekao je on.
Prvi odgovor imunog sistema može i da pomogne i da odmogne
Da bi razumeli šta se dešava u koži, Kaplanov tim detaljnije je proučio mastocite, jedne od prvih ćelija koje reaguju u imunom sistemu. Kada se aktiviraju, one oslobađaju jedinjenja koja mogu pomoći u borbi protiv mikroba ili toksina ili, putem jedinjenja zvanog histamin, izazvati alergijske reakcije praćene svrabom.
Naučnici već dugo znaju da alergeni mogu da aktiviraju mastocite. Ali mastocite mogu da aktiviraju i drugi signali, uključujući bol. A kada se češemo, "obično se češemo sve dok ne počne da boli", napomenuo je Kaplan.
Nervne ćelije koje registruju bol oslobađaju hemijskog glasnika nazvanog supstanca P. U rezultatima objavljenim prošle godine, Kaplanov tim je pokazao da supstanca P može da aktivira mastocite putem drugačijeg molekularnog puta od onog kojim deluju alergeni - dvostrukog dejstva koje objašnjava zašto češanje dodatno pojačava upalu kod osipa ili ujeda koji svrbe.
Zašto onda malo češanja prija?
Ako osetimo bol, poput dodirivanja vrelog šporeta, naučićemo da to više ne radimo. Ipak, olakšanje koje donosi dobro češanje, posmatrano iz evolutivne perspektive, predstavlja pozitivnu povratnu informaciju. Zašto?
Jedna od dugo prihvaćenih teorija jeste da to može pomoći životinjama da se oslobode parazita poput buva ili grinja. Ali Kaplana su zainteresovali i nalazi drugih laboratorija da mastociti mogu da se bore protiv uobičajene vrste bakterije na koži nazvane Staphylococcus aureus. Zato je njegov tim inficirao miševe, a zatim ponovio eksperiment sa "okovratnicima srama". Pokazalo se da su oni koji su se češali imali manji nivo te bakterije na ušima, možda zbog jače upale ili nekog drugog jedinjenja povezanog sa mastocitima.
Ali to ipak nije dovoljno velika korist da bi se promenio zdravstveni savet.
"Na kraju krajeva, češanje je štetno. Trebalo bi da izbegavate češanje", naglasio je Kaplan, iako je priznao da je to "lakše reći nego učiniti".
Kako ublažiti blaži svrab
Način lečenja svraba zavisi od njegovog uzroka, a postoji potreba za boljim terapijama. Za sada antihistaminici i određeni drugi lekovi protiv koprivnjače mogu da ublaže neke vrste svraba koje pokreću mastociti. Farmaceutske kompanije eksperimentišu i sa drugim pristupima, takozvanim MRGPRX2 blokatorima, koji ciljaju put koji je Kaplanov tim povezao sa češanjem. Kaplan se nada da bi bolje razumevanje tog puta jednog dana moglo pomoći u lečenju kožnih bolesti poput hroničnog ekcema.
Kod letnjeg svraba izazvanog ujedima insekata, otrovnim bršljanom i drugim oblicima kontaktnog dermatitisa, dermatolozi preporučuju preparate protiv svraba, poput hidrokortizonske kreme, kalamin losiona ili kupki sa ovsenim pahuljicama.
"Kaplan preporučuje još jedan trik: kreme koje sadrže mentol mogu privremeno da prevare kožu tako da umesto svraba oseća hladnoću, dovoljno dugo da se, ako se ne češete, prekine taj začarani krug svraba i češanja. To je kao šifra za varanje", zaključio je on.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Rak kod mladih sve češća pojava, stručnjaci upozoravaju na životne navike
06.10.2026.•
0
Prema analizi Svetskog fonda za istraživanje raka (WCRF), broj slučajeva sedam vrsta raka među osobama mlađim od 50 godina značajno je porastao u Engleskoj, Sjedinjenim Američkim Državama i Holandiji.
Smanjen obuhvat vakcinacijom: Velika epidemija malih boginja u SAD, vanredno stanje u delu države Njujork
06.10.2026.•
3
SAD prolaze kroz najtežu godinu s malim boginjama još od 1991. godine, sa skoro 3.900 prijavljenih slučajeva, pokazuju podaci Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Čak i veoma sporo trčanje koristi mozgu
05.10.2026.•
1
Čak i veoma sporo trčanje, koje zahteva minimalan napor, moglo bi da bude korisno za mozak.
Promena vremena obroka vikendom povezana sa rizicima za srce kod muškaraca
05.10.2026.•
0
Promena vremena obroka tokom vikenda u odnosu na radne dane mogla bi da bude povezana sa većim rizikom od srčanih bolesti kod muškaraca, pokazuje nova studija objavljena u časopisu "Communications Medicine".
Utvrđeno koliko integralnih žitarica dnevno treba jesti za smanjenje rizika od srčanih bolesti
05.10.2026.•
0
Integralne žitarice važan su deo zdrave ishrane, a velika nova analiza pokazuje koliko bi ih trebalo jesti kako bi se ostvarile koristi za zdravlje srca.
Stara srca postaju biološki mlađa kada se presade mlađim ljudima - i obrnuto
05.10.2026.•
0
Starija srca presađena mlađim ljudima mogu da postanu biološki mlađa, dok mlađa srca u telima starijih primalaca pokazuju znake ubrzanog starenja, pokazuje novo istraživanje.
Mizofonija se prenosi genetski - naučnici pokušavaju da utvrde zašto
05.10.2026.•
0
Mizofonija je stanje zbog kog uobičajeni svakodnevni zvuci, poput žvakanja ili šmrkanja, izazivaju snažnu i negativnu reakciju u mozgu.
Otkrivena prednost kafe bez kofeina u odnosu na onu sa kofeinom
05.10.2026.•
0
Kafa bez kofeina možda ne pruža isti osećaj razbuđivanja, ali bi mogla da ima prednost za mozak koju kafa sa kofeinom nema.
Miris pupka mogao bi da ukaže na Parkinsonovu bolest i kognitivni pad
05.10.2026.•
0
Pupak je prirodno mesto na kojem se skupljaju mrtve ćelije kože, sebum, znoj i bakterije, a njihov spoj stvara karakterističan miris.
Kada zapravo počinju "srednje godine"?
05.10.2026.•
0
Na koje godine pomislite kada čujete izraz "srednje godine"? Stručnjaci kažu da ovaj period počinje ranije i traje duže nego što mnogi pretpostavljaju.
Ovo su najčešće greške prilikom merenja krvnog pritiska
05.10.2026.•
1
Jednostavne greške prilikom merenja krvnog pritiska mogu da dovedu do znatno viših rezultata, pa čak i do pogrešne dijagnoze hipertenzije, upozoravaju stručnjaci.
Francuska uvodi porez na šećer kako bi smanjila gojaznost
05.10.2026.•
0
Francuska vlada planira da uvede novi porez na proizvode sa visokim sadržajem šećera u okviru budžeta za 2027. godinu, s ciljem borbe protiv gojaznosti.
Jedenje u samoći ili društvu može da promeni način na koji vaše telo metaboliše glukozu
05.10.2026.•
0
Jedenje u samoći moglo bi da promeni način na koji telo obrađuje obrok.
Za zdravlje srca važan je izbor mesa: Evo koje je najbolje jesti i u kojim uslovima
04.10.2026.•
1
Meso je čest izvor proteina, gvožđa i vitamina B12, ali nemaju sve vrste jednaku nutritivnu vrednost.
Voće za bolji san: Pomaže pri poremećaju spavanja
04.10.2026.•
0
Ako uveče dugo ne možete da zaspite, budite se tokom noći ili vam je ritam spavanja poremećen, možda ćete prvo pomisliti na melatonin.
VIDEO "AbortOmat" u Varšavi: Aktivisti otvorili roze paketomat za pilule za abortus
04.10.2026.•
0
Poljski aktivisti pokrenuli su paketomat koji omogućava ženama da dođu do pilula za abortus kako bi zaobišli gotovo potpunu zabranu prekida trudnoće u zemlji, prenosi danas Gardijan.
Nova studija: Šećer uz antibiotike može narušiti crevni mikrobiom
02.10.2026.•
0
Ishrana bogata šećerom tokom antibiotske terapije može dodatno narušiti crevni mikrobiom i podstaći razmnožavanje potencijalno opasnih bakterija, pokazuje nova studija objavljena u časopisu Nature, prenosi CNN.
Strah od zubara nije samo strah od bola: Evo zbog čega mnogi izbegavaju pregled
02.10.2026.•
0
Neki se plaše bola, drugi igle ili zvuka instrumenata, a treći strahuju od toga šta će stomatolog pronaći. Razlozi su različiti, ali jedno je zajedničko - pregled se odlaže, a strah raste.
VMA od danas ima "sajber nož": Savremeni sistem za lečenje onkoloških pacijenata
01.10.2026.•
2
Zamenik načelnika Vojno medicinske akademije (VMA) Ivan Leković rekao je danas da je od 1. oktobra građanima Srbije u toj ustanovi dostupan i "sajber nož".
U trudnoći brineš za dvoje: Zašto tada raste potreba za jodom?
30.09.2026.•
0
Devet meseci. Jedno telo. Dva života. I hiljade neverovatnih procesa koji se odvijaju svakog trenutka.
Humanitarna akcija "Čuti i razumeti" održana po 15. put
29.09.2026.•
0
Povodom Svetske nedelje gluvih i nagluvih osoba, koja se tradicionalno obeležava u poslednjoj nedelji septembra, u Gradskoj biblioteci u Čačku je 25. septembra održana 15. humanitarna akcija "Čuti i razumeti".
Komentari 4
Aleksej
Dušan l
Soc
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar